PALUBA
March 28, 2024, 11:27:04 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 167   Go Down
  Print  
Author Topic: Hrvatska Ratna Mornarica - novosti  (Read 940064 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #60 on: February 19, 2010, 09:43:47 pm »

@Leut

Ništa druže, zato smo tu.  Grin
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #61 on: February 23, 2010, 07:32:34 pm »

OBALNA STRAŽA RH

Za još učinkovitiju brigu o JADRANSKOM MORU

Središte za obuku HRM-a organiziralo je i provelo prvi Tečaj za stjecanje statusa ovlaštene osobe Obalne straže RH. Time je Obalna straža dobila na snazi, no i dalje je iznimno važna zajednička suradnja sa svim ostalim subjektima na moru, kako radi učinkovitijeg djelovanja tako i radi uštede resursa...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Središte za obuku Hrvatske ratne mornarice organiziralo je i provelo prvi Tečaj za stjecanje statusa ovlaštene osobe Obalne straže RH, sa svrhom osposobljavanja polaznika za uspješnu provedbu poslova i zadaća Obalne straže te pružanje potpore drugim mjerodavnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i propisa iz njihova djelokruga.

Tečaj je proveden na temelju Pravilnika o načinu stjecanja statusa ovlaštene osobe Obalne straže, što ga je donio ministar obrane u skladu sa Zakonom o Obalnoj straži RH, koji je stupio na snagu 1. studenoga 2007. Održan je u Splitu od 19. listopada do 18. prosinca 2009., a pohađalo ga je 25 polaznika, od kojih je 20 pripadnika Obalne straže. Kako nam je rekao načelnik Odjela za doktrinu i obuku u Središtu za obuku HRM-a brigadir Tomislav Jukić, mr. sc., to su uglavnom zapovjednici brodova i njihovi zamjenici te voditelji brodskih odjela i prvi dočasnici, koji imaju odgovarajuću civilnu naobrazbu iz područja pomorstva. Uz polaznike, brigadir Jukić posebno je istaknuo sudjelovanje uglednih predavača i kompetentnih stručnjaka, priznatih ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu.

Tečaj traje devet tjedana odnosno 311 nastavnih sati, a sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela te sadrži nekoliko programskih cjelina kao što su: međunarodne konvencije, zakonski i podzakonski propisi koji uređuju pravo mora, pomorsko pravo i ovlasti Obalne straže kao jedna cjelina; zatim zakonski i podzakonski propisi kojima se uređuju ovlasti i postupanje ovlaštenih osoba prema počiniteljima prekršajnih i kaznenih djela te potom osposobljavanje i uvježbavanje za pravilnu i učinkovitu primjenu standardnih operativnih postupaka u izvršenju zadaća Obalne straže. Svi polaznici uspješno su završili tečaj i osposobljeni su za provođenje temeljnih poslova i zadaća Obalne straže u pogledu zaštite suverenih prava i provedbu jurisdikcije RH u zaštićenom ekološko-ribolovnom i epikontinentalnom pojasu te na otvorenome moru, dok su u teritorijalnome moru i unutarnjim morskim vodama RH osposobljeni za pružanje potpore drugim mjerodavnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i drugih propisa iz njihova djelokruga u skladu s odredbama Zakona o Obalnoj straži, objasnila nam je pukovnica Meri Kekez-Ušljebrka. Ta je diplomirana pravnica, voditeljica Odsjeka za pravne poslove u Obalnoj straži, bila angažirana na izradi zakonske regulative, dakle svih zakona i pravilnika te podzakonskih akata vezanih uz Obalnu stražu. Istaknula je da su svi zakoni i akti usuglašeni s ministarstvima koji djeluju na moru i obuhvaćeni su Zakonom o moru. Također nam je objasnila da su ovim tečajem polaznici Obalne straže stekli ovlasti koje im omogućavaju samostalno djelovanje na moru u slučaju počinjenja prekršaja ili osnovane sumnje, dok su prije mogli intervenirati isključivo u nazočnosti djelatnika MUP-a. Time je Obalna straža dobila na snazi, no i dalje je iznimno važna njezina suradnja sa svim ostalim subjektima na moru, kako radi učinkovitijeg djelovanja tako i radi uštede resursa. Pripadnici Obalne straže tako i dalje svakodnevno dežuraju zajedno s pripadnicima MUP-a te dogovaraju i usklađuju djelovanje na moru. Osim certifikata, koji su dobili svi polaznici tečaja, pripadnici Obalne straže kao dokaz stečenih ovlasti dobit će značku i iskaznicu, koju im je potpisao zapovjednik Obalne straže kontraadmiral Zdravko Kardum.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ante Urlić pohvalio je djelatnike Središta za obuku HRM-a za organizaciju i provedbu tečaja te izrazio zahvalnost svim predavačima. Također, izrazio je nadu da će se takav tečaj provoditi i za druga državna tijela koja rade na moru kako bi međuresorna suradnja bila još učinkovitija, a sve to radi što bolje brige o Jadranskom moru, našem najvećem resursu, zaključio je kontraadmiral Urlić, dodavši: "S ovim tečajem priča o Obalnoj straži dobiva svojevrsni happyend". Drugi takav tečaj počinje već u ožujku. Očekuje se 30-ak polaznika, pripadnika Obalne straže, a nadaju se i odazivu istih predavača.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Na Tečaju je, uz 25 polaznika, sudjelovalo i 27 istaknutih predavača i vrhunskih stručnjaka iz područja pomorskog prava, među kojima je 13 doktora i magistara znanosti, a uz djelatne i umirovljene visoke časnike HRM-a bili su predstavnici više fakulteta i ministarstava te drugih institucija vezanih uz more i pomorstvo

Autor: Marija Alvir
Foto: Davor Kirin
Izvor: Hrvatski vojnik http://www.hrvatski-vojnik.hr/


* hrm - obalna straza.jpg (84.7 KB, 600x460 - viewed 605 times.)

* obalna straza rh - tecaj.jpg (114.77 KB, 600x450 - viewed 567 times.)
« Last Edit: February 23, 2010, 07:38:03 pm by leut » Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #62 on: March 05, 2010, 03:28:04 pm »

OPERACIJA ATALANTA

HRVATSKI ČASNIK na belgijskoj fregati u borbi protiv pirata

EU NAVFOR - Somalia čine brodovi i zrakoplovi iz Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske i Švedske, a od rujna 2009. pojačani su i belgijskom fregatom. Navedeni brodovi provode operacije za zaštitu trgovačkih i putničkih brodova u blizini somalskih voda, kao i borbu protiv piratskih napada, u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Među zadaćama što ih je obavljala posada belgijske fregate Louise Marie bila je i bliska pratnja brodova iz Svjetskog programa pomoći Somaliji u hrani, koje treba pratiti do somalskih luka, kao i trgovačkih brodova te onih s posebnim teretom, koji su piratima česta "meta"

Poručnik fregate Ivo Musulin treći je hrvatski časnik koji je sudjelovao u operaciji ATALANTA, prvoj pomorskoj operaciji Europske unije što se provodi u Adenskom zaljevu i somalskim vodama. Nakon poručnika fregate Grge Kere, koji je u srpnju prošle godine proveo 20 dana na francuskom brodu, i kapetana korvete Antuna Flegara, koji od 10. kolovoza 2009. sudjeluje u radu Zapovjedništva te operacije, Musulin se samo tri dana poslije, 13. kolovoza, ukrcao na belgijsku fregatu Louise Marie. Nakon nekoliko dana ispovili su iz belgijske luke Zeebrugge prema somalskim vodama kako bi se priključili ostatku europskih pomorskih snaga (EU NAVFOR - Somalia). Tu počinje njegova priča...

Ako želite spriječiti piratstvo, morate biti nazočni u prostoru

Prva postaja bila im je Kreta, gdje su se kratko zadržali radi dodatnog uvježbavanja za zadaće koje su ih čekale, a potom su otplovili u Crveno more, točnije u Djibouti, gdje je obavljena logistička popuna broda. Uslijedila je plovidba u Adenski zaljev, a ondje im je glavna zadaća bila nadzor preporučenog međunarodnog pomorskog pravca, kako se službeno zove ruta što je štite snage Europske unije u sklopu operacije ATALANTA. Prema Musulinovu objašnjenju, taj pomorski koridor, koji nadgledaju međunarodne snage, preporučen je za prolaz prije nekoliko godina te se uglavnom svi brodovi toga i pridržavaju, iako ne moraju. Dnevno tim koridorom, dužine 490 milja, u oba smjera prođe čak oko 200 brodova i u njihovu je interesu doći sigurno do cilja pa je logično da prihvate ponuđenu zaštitu, koju im osiguravaju snage EU-a i NATO-a u skladu s rezolucijama VS-a UN-a (1814, 1816, 1838 i 1846). U koridoru su podijeljeni sektori nadzora, a uz fregate idu i helikopteri koji više puta na dan izviđaju nadzirano područje. Ako tijekom izviđanja uoče nešto sumnjivo, fregata ide na intervenciju najvećom brzinom do tog mjesta te najprije sa zapovjednog mosta motre sumnjivo plovilo, a ako je potrebno ukrcavaju se na njega i obavljaju kontrolu kako bi se uvjerili jesu li pirati u akciji. "Želite li spriječiti piratstvo, morate biti nazočni u prostoru i nadzirati ga svim raspoloživim sredstvima", kaže nam poručnik fregate Musulin, koji se u to uvjerio nakon dva mjeseca provedena u Adenskom zaljevu, a potom još dva u somalskim vodama.

Teško je pirate "uloviti na djelu"

Quote
"To je za mene bilo golemo iskustvo, a uz rad u međunarodnom okruženju stekao sam i nova poznanstva", rekao je poručnik fregate Ivo Musulin, koji je u četiri i pol mjeseca provedenih u operaciji ATALANTA na belgijskoj fregati Louise Marie, zajedno s oko 150 članova posade, prešao više od 30 tisuća milja
Kad je belgijska fregata Louise Marie napustila Adenski zaljev, uputili su se u Indijski ocean, gdje ih je čekao golem prostor koji nadziru međunarodne snage. To su plovni putovi između istočnoafričkih i azijskih luka, kao i ostala područja na kojima su učestali piratski napadi na brodove. Djeluju uz cijelu obalu Somalije, uglavnom na brzim čamcima uz potporu tzv. mothershipa (brod matica). No, kako nam je naš sugovornik rekao, s vremenom se ti napadi sve više udaljavaju od somalske obale prema otvorenome moru, a zadnji je izveden čak više od 500 milja od obale. Pojasnio nam je i kako je teško uloviti pirate na djelu. Naime, to je moguće jedino ako ih snimite (fotoaparatom ili kamerom) "u akciji" odnosno u izvršenju napada na brod ili ako im prilikom kontrole plovila pronađete oružje. No, čim vide ratni brod koji im se približava, oni bacaju oružje u more i ne možete im ništa. Štoviše, ne samo da ih morate pustiti, nego im u slučaju potrebe morate i pružiti pomoć odnosno osigurati povratak na kopno kao "unesrećenima na moru". "To je ujedno najveći problem u ovoj operaciji", zaključio je Musulin, istaknuvši da je cijela operacija izvrsno planirana te da predviđa odgovore za sve moguće situacije. Napomenuo je da veliku potporu operaciji daju i zračne snage EU-a, odnosno ophodni pomorski zrakoplovi snaga koje sudjeluju u operaciji.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Poručnik fregate Ivo Musulin na zapovjednom mostu belgijske fregate Louise Marie

Među zadaćama što ih je obavljala posada belgijske fregate Louise Marie, na kojoj je bio poručnik fregate Ivo Musulin, bila je i bliska pratnja brodova iz Svjetskog programa pomoći Somaliji u hrani, koje treba pratiti do somalskih luka, kao i trgovačkih brodova, koji su piratima posebna "meta". To je vrlo opasna zadaća, rekao nam je, dodavši da su uz pratnju tih brodova i nadzor određenog područja te kontrolu svega sumnjivog u tom sektoru imali i zadaću zaštite vlastitih snaga, kako na moru tako i u luci, što je, prema njegovoj ocjeni, cijelo vrijeme bilo na vrlo visokoj razini. Vjerujemo da dio zasluga za to pripada i njemu osobno, jer je tijekom sudjelovanja u operaciji obnašao dužnost časnika u Odjelu za operacije, gdje se na bazi dnevno-noćnih smjena izmjenjivao s belgijskim časnikom. Među više od 150 članova posade fregate Louise Marie bio je još jedan Amerikanac, a svi ostali bili su Belgijanci, kojima je Musulin iznimno zahvalan za prijam i potporu tijekom cijelog boravka na njihovu brodu: "To je za mene bilo golemo iskustvo, a uz rad u međunarodnom okruženju stekao sam i nova poznanstva." U više od četiri mjeseca provedenih u operaciji ATALANTA, na belgijskoj je fregati prešao više od 30 tisuća milja. Najvažnijim smatra iskustvo stečeno u uvježbavanju zračnih operacija u suradnji s fregatom te sve vrste "boardinga", odnosno ukrcaja i iskrcaja, a najpotresnije mu je bilo spašavanje 38 unesrećenih u vodama Adenskog zaljeva, nakon potonuća broda na kojemu je bilo 46 izbjeglica iz Somalije. Iako je riječ o iznimno zahtjevnoj pa i opasnoj operaciji, bilo je vremena i za odmor te su prilikom boravka na kopnu posjetili poneke istočnoafričke luke, a u lukama je Musulin slobodno vrijeme najčešće provodio roneći te tako održavao formu za svoj svakidašnji posao. Dakako, najviše mu je nedostajala obitelj, napose supruga Vlatka i dvogodišnja kći Leticia, no, kako ističe, imao je njihovu potporu. S bratom, koji je kapetan na brodu, umalo se susreo na Sejšelima, ali na vrijeme ga je upozorio što može očekivati ako nema odgovarajuću zaštitu. Srećom, obojica su se vratili kući, Ivo na sam Badnjak, a na pitanje bi li opet išao kad bi mu se pružila prilika, baš kao i većina pripadnika OSRH-a s kojima smo razgovarali nakon sudjelovanja u mirovnim misijama i operacijama, spremno daje potvrdan odgovor.

Autor: Marija Alvir
Izvor: Hrvatski vojnik (broj 278, veljača 2010.) http://www.hrvatski-vojnik.hr/


* 13-9-09.jpg (71.32 KB, 600x450 - viewed 485 times.)

* musulin.jpg (74.12 KB, 600x338 - viewed 450 times.)
Logged
Saxum
mornar
*
Offline Offline

Posts: 20



WWW
« Reply #63 on: March 12, 2010, 06:20:05 pm »

U uporabi s roniteljima BSD-a su dvije modernizirane ronilice R-2M:

PREDSTAVLJAMO

VIŠENAMJENSKE RONILICE- modernizirane i spremne za uporabu

Ronilica R2-M namijenjena je za izvođenje diverzantskih napada na neprijateljske plovne objekte na sidru te lučke i obalne instalacije. Namijenjena je za prijevoz para ronitelja, kojima je krajnji cilj napad na određeni objekt, a može se rabiti i za pretraživanje dna s prilagođavanjem posebnog rada sonara za tu namjenu

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] "Modernizacijom ronilice napravljen je veliki korak - povećao se njezin doseg, a novi navigacijski uređaj daje upravljaču kompletan pregled plovidbe", zaključio je natporučnik Kontri, a brigadir Županić je dodao da se, osim borbenih namjena, ronilice mogu rabiti i u civilne svrhe, primjerice za pretraživanje dna u slučaju nesreća, što ih čini i višenamjenskima

Vjerojatno većina zna što su podmornice, no mnogima je sigurno nepoznat pojam ronilice, kao i činjenica da ih Oružane snage imaju u svom sastavu. Točnije, dvije ronilice koje su nekoć bile u sastavu postrojbe pomorskih diverzanata sada su u Bojni za specijalna djelovanja. Integracijom pomorskih diverzanata u tu postrojbu 2007. godine, ronilice su postale dio 3. (roniteljske) satnije BSD-a, a prošle su godine modernizirane te od rujna 2009. potpuno spremne za operativnu uporabu.

Namjena ronilica i obuka

Ronilice se nalaze u vojarni "Kovčanje" u Malom Lošinju, gdje je i barokomora, a kako one funkcioniraju i koja im je namjena saznali smo u razgovoru sa zapovjednikom Roniteljske satnije BSD-a, natporučnikom Nenadom Kontrijem, koji je ujedno voditelj obuke i instruktor za upravljanje ronilicama, jer je taj posao obavljao i kao pripadnik pomorskih diverzanata. Kako nam je rekao, ronilica R2-M namijenjena je za izvođenje diverzantskih napada na neprijateljske plovne objekte na sidru te lučke i obalne instalacije. Namijenjena je za prijevoz para ronitelja, kojima je krajnji cilj napad na određeni objekt, a svojom autonomijom omogućava prevaljivanje većeg puta. Nakon mjesta sidrenja, ronitelji kreću na završni dio zadaće "na vlastiti pogon", odnosno plivaju uz pomoć peraja, a napad i izvlačenje iz područja djelovanja obavlja se podvodnom plovidbom. Uz to, ronilica se može upotrebljavati i za pretraživanje dna s prilagođavanjem rada sonara za tu namjenu, a u tim zadaćama može se upotrebljavati do dubine od 40 metara. Kako nam je pojasnio natporučnik Kontri, novi sustav kojim su modernizirane i opremljene obje ronilice omogućava putem bežične veze spajanje računala s navigacijskim cilindrom NU 20 te se u računalo unese odgovarajuća ruta kojom će ploviti ronilice i potom prenese u navigacijski sustav ronilice. Ronilica ima tri režima plovidbe - zaranjanje, plovidba i plovidba u iznimnim uvjetima (kad se postiže maksimalna brzina).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Novi sustav kojim su modernizirane i opremljene ronilice omogućava putem bežične veze spajanje računala s navigacijskim cilindrom NU 20

Obuka za upravljanje ronilicom provodi se redovito za dio pripadnika Roniteljske satnije BSD-a, a tijekom 95 sati, koliko traje jedno obučno razdoblje, polaznici usvajaju teoriju i praksu. Kad upoznaju građu ronilice te sustav elektronike i navigacijski sustav, kao i ostale pojedinosti vezane uz upravljanje ronilicom, slijedi provjera, a potom i praktična primjena usvojenih znanja. Nakon položenog ispita iz teorije, a prije prve vožnje uz pomoć instruktora, polaznici prolaze i navigaciju planiranja vožnje. Najprije se obučavaju "vozači" odnosno upravljači ronilica, a potom i "suvozači". Prije uporabe ronilice, mehaničar zadužen za održavanje obavlja pregled i pripremu, a potom dolazi do primopredaje između mehaničara i upravljača ronilice, koji prije spuštanja u more zajedno provjeravaju je li spremna za zadanu podvodnu plovidbu. Nakon završetka vožnje i vađenja ronilice iz mora (što se, kao i spuštanje, obavlja pomoću dizalice) ponovno se obavlja primopredaja između upravljača i mehaničara te slijedi temeljito pranje i spremanje ronilice u garažu, u kojoj se nalazi i kompresornica te oprema ronitelja. Nakon obavljene zadaće i povratka sa zadane plovidbe, instruktor povezivanjem računala s navigacijskim uređajem skida sve parametre zabilježene tijekom plovidbe (dubina i smjer ronjenja, nagib...) i provjerava je li se polaznik pridržavao zadanih parametara ili je možda prelazio maksimalno dopušten nagib... Tako instruktor ima nadzor nad polaznikom i kad nije u ronilici. Da bi "vozač" i "suvozač" bili operativno uporabljivi, nakon položenog ispita iz teorije i ispitnog ronjenja moraju proći i napredni stupanj upravljanja ronilicom, koji obuhvaća vožnju u otežanim uvjetima, što se ponajprije odnosi na vožnju noću. Tek kad i taj ispit uspješno polože, osposobljeni su za samostalno upravljanje ronilicom. Dakako, svi polaznici su profesionalni ronitelji (što je jasno i iz naziva satnije kojoj pripadaju), a tijekom uporabe ronilice, koja služi kao transportno sredstvo, upotrebljava se roniteljski aparat zatvorenog kruga. Dakle, ronilice se upotrebljavaju da bi se određena udaljenost što brže i što lakše prešla, a u tijelu ronilice je i prostor korisnog tereta predviđen za prijevoz protubrodskih mina, podvodnih kontejnera s opremom i naoružanjem te eksplozivnim sredstvima i drugo. Kad ronitelji stignu do određenog cilja planiranog za podvodnu plovidbu, ronilicu sidre na dno te dalje uz pomoć opreme i aparata plivaju do mjesta izvršenja zadaće. Uvijek idu u paru, a dok "vozač" upravlja ronilicom, "suvozač" prati kartu na navigatoru i resetira vrijeme pri promjeni smjera.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Kako funkcionira ronilica R-2M praktično su nam pokazali natporučnik Nenad Kontri, o. d. zapovjednika 3. (roniteljske) satnije BSD-a te voditelj i instruktor obuke za upravljanje ronilicama, i vojnik Tihomir Knežević, koji je bio na mjestu "suvozača"

Zapovjednik BSD-a brigadir Nikola Županić podsjetio je na to da su ronilice sedam godina bile izvan uprabe te su, u skladu s odlukom ministra obrane i zapovijeđu načelnika Glavnog stožera, potpuno modernizirane. "Modernizacijom ronilice napravljen je veliki korak - povećao se njezin doseg, a novi navigacijski uređaj daje upravljaču kompletan pregled plovidbe", zaključio je natporučnik Kontri, a brigadir Županić je dodao da se, osim borbenih namjena, ronilice mogu rabiti i u civilne svrhe, primjerice za pretraživanje dna u slučaju nesreća, što ih čini i višenamjenskima. Ukratko, ronilice su modernizirane i spremne za uporabu, a zahvaljujući kvalitetnoj obuci vjerujemo da će spremni biti i ronitelji koji će upravljati tim podvodnim plovilima.

TT podaci

Dužina preko svega..............4800 mm
Najveća širina......................1400 mm
Najveća visina.....................1320 mm
Promjer trupa preko oplate...1225 mm
Srednji gaz..........................1035 mm
Voda u balastnom tanku...........50 kg
Masa ronilice........................1250 kg
Ispitna dubina........................100 m
Dopuštena granična dubina.......60 m
Radna dubina..........................15 m

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Autonomija zraka

Ronilica je opremljena s 11 boca zraka sadržaja 11 dm kubnih po 200 bara, što joj pri normalnoj potrošnji od 18-20 dm kubnih po ronitelju na minutu na radnoj dubini od 15 metara daje autonomiju od 4 sata ronjenja. Ronjenjem na manjoj radnoj dubini, vremenska autonomija zrakom se povećava


Autor: Marija Alvir
Foto: Davor Kirin
Izvor: Hrvatski vojnik http://www.hrvatski-vojnik.hr/


I dopuna raspravi gore: (nap. leut: rasprava je prebačena u odgovarajuću temu - Raketne topovnjače klase "Helsinki" HRM

Znam da Mk2 ima drugaciju kupolu ali ovi Boforsi na hrvatskim topovanjacama se malo razlikuju od onih na Yu topovnjacama.
Nemaju vodeno hladjenje cevi !

Pretpostavljam da im gore na severu nije bilo potrebno dodatno hladjenje Smiley

Ili je hladjenje cevi izvedeno na neki drugi naci.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Wiki is your friend  Smiley


* ronilica2.jpg (44.2 KB, 200x133 - viewed 337 times.)

* ronilica1.jpg (44.79 KB, 200x134 - viewed 239 times.)

* ronilica3.jpg (52.02 KB, 200x299 - viewed 245 times.)

* ronilica4.jpg (41.06 KB, 200x133 - viewed 367 times.)

* pramani.jpg (298.61 KB, 450x600 - viewed 140 times.)
« Last Edit: May 16, 2012, 07:46:43 pm by leut » Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #64 on: March 15, 2010, 08:40:03 pm »

PONUDA TVRTKE ADRIA-MAR BRODOGRADNJA

Pločama održavanje vojnih plovila

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U Pločama će se godišnje graditi dva patrolna broda dužine 40 metara i obavljati remont vojnog broda dužine 55 metara i istisine 500 tona, u izvozno orjentiranom industrijskom projektu. Održavat će se plovila HRM-a, turistička i prijevozna plovila, ako Grad Ploče prihvati ponudu tvrtke Adria-Mar Brodogradnja d.o.o., koja je specijalizirana za projektiranje, gradnju i remont brodova. Zagrebačka tvrtka je zainteresirana za prostor bivšega Brodometala, u vlasništvu Grada Ploča, gdje su se nekada gradile i održavale brodice.

Zato je predložila Gradu projekt javno-privatnoga partnerstva, u kojemu bi Grad osnovao društvo s ograničenom odgovornošću i unio nekretninu kao temeljni kapital.

Adria-Mar bi dokapitalizirala društvo ulogom u novcu, pa bi Grad i Adria-Mar postali osnivači i vlasnici poslovnih udjela razmjerno visini uloga u temeljni kapital.

Udio zagrebačke tvrtke povećavao bi se razmjerno uloženome novcu, ali bi se dobit dijelila na jednake dijelove. U montažnome brodogradilištu bi bilo zaposleno 80 djelatnika i još pedesetak kooperanata.

Adria-Mar zainteresirana je za lokaciju u Pločama jer su se uvjerili da u Lamjani, Bakru-Kraljevici i Trogiru, zbog nedostatne tehnološke opremljenosti i neracionalne organizacije, ne mogu realizirati poslove u traženim ugovorenim rokovima. Zato su spremni u osnivanje suvremenoga brodogradilišta, kroz četiri faze, uložiti više od 28 milijuna kuna.

Potencijalni investitori naglašavaju da lokacija u Pločama ima dobru položajnu prednost jer na području južne Dalmacije nema sličnih kapaciteta za održavanje plovila, a HRM bi dobio remontni kapacitet kojim bi podigao razinu logističke potpore.

Tekst i foto: Ante Šunjić / Epeha
Izvor: Dubrovački vjesnik http://www.dubrovacki.hr/


* brodometal.jpg (26.11 KB, 468x351 - viewed 367 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #65 on: March 17, 2010, 06:41:29 pm »

Sve skupa ima vjerovatno drugu pozadinu.
Brodogradilište, ovo na slici sa saonicama gdje su vjerovatno održavali trabakule, nema nikakve infrastrukture, što je istini na volju i izneseno u tekstu.
Još je kod brodogradilišta najmanji problem infrastruktura, največi problem predstavlja tradicija sa radnicima koji posjeduju iskustvo i potrebna znanja za takve projekte.
Sada kada je brodogradnja u krizi otvaranje novog brodogradilišta-remontnog zavoda i početi sve na novo je više nego upitno.
U hrvatskoj postoje brodogradilišta koja imaju tradiciju u tovrsnoj izgradnji od velikih brodogradilišta do malih brodogradilišta-remontnih zavoda.
Nekako mi se ne čini u skladu sa situacijom da brodogradilište prije nego što i postoji dobije posao.
Dole nekoliko sličica iz brodogradilišta Punat-snimljeno juče. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3207.JPG (52.03 KB, 640x480 - viewed 472 times.)

* DSCF3208.JPG (49.82 KB, 640x480 - viewed 465 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #66 on: March 22, 2010, 02:50:08 pm »

ML, treba napomenuti da tvrtka Adria-Mar brodogradnja, iako mlada, ima iskustva u projektiranju, gradnji i održavanju vojnih brodova, a poznata je po suradnji s Libijskom RM.

Tvrtka je osnovana 2003. sa sjedištem u Zagrebu, a posluje u Bakru-Kraljevici i Trogiru.

Do sada je između ostalog projektirala, izgradila i u razdoblju 2006.-2008. Libijskoj RM isporučila 6 patrolnih brodova PV30-LS i hidrografsku brodicu HV01.

Također, Adria-Mar je 2007. izvršila i remont spasilačkog broda Al-Monkhed (blizanac PS-12 "Spasilac"/SB-73 "Faust Vrančić"), 2009. dvaju desantnih brodova klase PS700 - "Ibn Haritha" i "Ibn Ouf", a u tijeku je i remont raketne topovnjače "Laheeb" klase Combattante II G.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* pv30-ls.jpg (80.55 KB, 520x327 - viewed 598 times.)
« Last Edit: March 22, 2010, 02:57:48 pm by leut » Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #67 on: March 23, 2010, 01:31:20 am »

7. ADRION seminar u Rimu

Izaslanstvo Hrvatske ratne mornarice, i to kapetan bojnog broda Boris Katičin, zamjenik zapovjednika Obalne straže RH i kapetan bojnog broda Milenko Crljen, voditelj Odsjeka za operativno-planske poslove u Odjelu za operativne poslove N-3 ZHRM, sudjelovalo je u radu 7. ADRION seminara u Rimu. Uz domaćine Talijane, na seminarima su sudjelovali i predstavnici OS Albanije, Crne Gore, Grčke i Slovenije te u svojstvu promatrača predstavnik RM SAD-a. Temelji regionalne suradnje mornarica postavljeni su još 2000. na inicijalnoj konferenciji Jadransko-jonske inicijative u Anconi. Od 2004. predstavnici navedenih država redovito se sastaju te se održavaju i zajedničke vježbe na moru. Rad seminara organiziran je na dvije razine: upravljačkoj i radnoj. Zadaća upravljačke skupine bila je provedba konferencije o pomorskoj sigurnosti na Jadranu i Jonskom moru, a zadaća radne skupine provedba planske konferencije za međunarodnu vojnu vježbu ADRION LIVEX 10, koja bi se ove godine trebala održati također u Italiji.

U sklopu rada upravljačke skupine održana je rasprava na temu Međuresorni pristup sigurnosti na moru u okviru Jadransko-jonske regije. U svim državama sudionicama, ratne mornarice čine temelj za pomorsku sigurnost i u navedenom kontekstu je pod okriljem inicijative ADRION potrebno razmotriti razmjenu informacija i iskustava između ključnog osoblja pomorskih operativnih središta. Usuglašeno je da će domaćin sljedećeg seminara ADRION, koji će se održati u veljači ili ožujku 2011., biti Grčka. Privremena web-stranica inicijative ADRION dostupna je preko web-stranice Talijanske RM - www.marina.difesa.it/adrion/index.asp

Po završetku programa koji je proveden u sklopu seminara ADRION, hrvatsko je izaslanstvo posjetilo Zapovjedništvo Talijanske obalne straže. Obišli su Operativno središte, koje ima više od 120 djelatnika i u stanju je najsuvremenijom opremom pratiti brodove diljem svijeta. Hrvatsko je izaslanstvo primio zamjenik zapovjednika Talijanske obalne straže, viceadmiral Marco Brusco. OJI

Izvor: Hrvatski vojnik http://www.hrvatski-vojnik.hr/
Logged
RTOP21
desetar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 105



« Reply #68 on: March 26, 2010, 07:09:06 am »

Predstavnici narodnih masa znaju uživati vidimo...


* Josipović i Tadić na Čistoj Maloj resized.jpg (17.69 KB, 382x250 - viewed 377 times.)
Logged
RTOP21
desetar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 105



« Reply #69 on: March 26, 2010, 09:09:31 am »

Dodatak prethodnom komentaru. Pišu novine da su gospoda razgovarala čak 2 sata vožnje, a onda otišli na ručak u Opatiji.
Ne znam je li se tko vozio s ovom jahticom HRM, ali tko jest, zna da se u vožnji ne može razgovarati ama baš o ničemu jer su motori
toliko bučni da svaki razgovor može biti jedino neartikulirano deranje do gubitka glasa u kratkom roku.

Što znači da se sve svelo na pićence uz krstarenje priličnom bunacom, pa lijepi riblji ručak.

Nije baš tema foruma ali eto da znaju narodne mase što rade izabrani predstavnici.
Logged
pvanja
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 276



« Reply #70 on: March 26, 2010, 02:18:48 pm »

pa zar nije krk opatija nekih 12-13 milja uz laganu voznju koja nije bucna mogili su da naprave nekoliko krugova.

ko zna mozda je i poenta bila da se necuje sta pricaju Smiley
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #71 on: March 26, 2010, 03:11:21 pm »

Jahta je inaće "Čista Velika", a ne kao što piše ispod slike "Čista Mala".

@RTOP21 imaš li možda još slika "Čiste Velike" ili nekakve podatke o ovom brodu. Ovo je prvi put da vidim sliku tog broda (točnije komadić istog), a nigdje ne mogu nać nešto konkretnije. Isto se odnosi i na jahtu "Zrinku". Ako ti, ili netko drugi, imate ikakvih podataka ili sliku isitih bilo bi lijepo da ih podijelite sa nama.
Logged
RTOP21
desetar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 105



« Reply #72 on: March 26, 2010, 05:51:46 pm »

Isprika "Čista Mala" mi je "U uhu" iz poznatih razloga koje ne smijem navoditi da ne dođe pod onaj članak, 11 je li...

Dakle "Čista Velika".

Lijep brodić, nemam više slika ali gledat ću dobaviti koju. Inače služi u rezidencijalne svrhe, najčešće ako je manji broj putnika.

Za ovaj susret, da se išta ozbiljnije razgovaralo, bilo bi poželjan tip broda kao "Učka".
« Last Edit: March 26, 2010, 06:00:08 pm by RTOP21 » Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #73 on: March 26, 2010, 06:10:04 pm »

Reci slobodno što se ustežeš. Bila je to jahta kontraadmirala Đure Pojera i zarobljena je od ZNG-a u MTRZ Velimir Škorpik. Čovjek koji je vodio brigu o njoj do 1990. bio je moj dobar kolega. Jahtu je jedno vrijeme dužio MUP kao ophodni čamac, a kasnije je završila u protokolarne svrhe. Što tu ima biti tajnovito, dvojbeno i upitno?
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #74 on: March 26, 2010, 06:19:06 pm »

Može li neka fotografija jahte - patrolnog čamca - jahte?
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 167   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 25 queries.