PALUBA
March 28, 2024, 04:23:05 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Paluba broda i palubni strojevi  (Read 11314 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« on: December 18, 2011, 04:57:40 pm »


Paluba

Paluba je približno vodoravna opločena  ploha na brodu, koja se proteže od boka do boka i počiva na sponjama; služi kao nepropusan pokrov ili kao radni pod ; dijeli unutrašnji brodski prostor po visini i povečava čvrstoću trupa.

Najviša neprekinuta paluba , koja nepropusno pokriva zatvorene brodske prostore i štiti ih od mora, zove se glavna paluba. Ostale se palube na teretnim brodovima označuju odozgo prema dolje, kao druga, treča….Na velikim putničkim brodovima  palube se označavaju slovima, isto tako odozgo prema dolje , a glavna paluba nosi oznaku “A”, iduča ispod “B” itd. Prostor među palubama se zove međupalubje, a prostor ispod donje palube potpalubje.U smislu nekih konvencija imaju neke palube posebno određena značenja:
-baždarska paluba
-paluba čvrstoće
-paluba nadvođa

Palube su osim vanjske oplate i dna najvažniji element uzdužne čvrstoće broda. Na brodovima sa više paluba najvažnija je za čvrstoću broda najviša neprekinuta paluba zbog njene najveće udaljenosti od neutralne osi poprečnog presjeka broda.
 
Uzdignuta krmena paluba smatra se dijelom glavne palube. Na mjestu, gdje se glavna paluba prekida i nastavlja uzdignutom krmom, razdvojeni su svi važni elementi uzdužne čvrstoće broda pa sun a tom prijelazu predviđena posebna pojačanja, tako da se vojevi polubnih proveza produžuju preko čeone pregrade i preklapaju za nekoliko razmaka rebara.

Na većim brodovima palube su izrađene od čeličnih limova koji su učvršćeni na čelične profile sponama ili varenjem. Obično su palube iznad stambenih prostorija obložene drvom radi toplinske izolacije. Najbolje drvo za oblaganje palube je tikovina, a zatim bolje vrste borovine. Umjesto drvom palube se oblažu i nekim kemijskim smjesama, kada se osuše dobro pijanjaju za čelične limove, a mogu se i obojati.
 


* palubaioprema0001.jpg (43.44 KB, 640x448 - viewed 283 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #1 on: December 18, 2011, 05:02:17 pm »

Brodski palubni  strojevi

Brodski pomočni strojevi na palubi dijele se: za teret i za vez broda.

Za ukrcaj i iskrcaj tereta služe lučke dizalice; za tehnički neopremljene obale ili luke brod mora imati vlastite uređaje za teret. Samarice ovješene o jarbole s potrebnim vitlom, čine osnove brodskih dizalica. Na ribarskim brodovima nalaze se mrežna vitla, a na većim brodovima i vitla za čamce. Za manevriranje i pristajanje uz obalu služe pritezna vitla, ali za pritezanje mogu poslužit i druga vitla, npr. sidrena vitla.

Samarica i teretno vitlo

Teret koji brod krca ili iskrcava treba dizati, spuštati i premještati s obale u unutrašnjost broda i obrnuto.Pri tom se teret pomiče u okomitom i vodoravnom smjeru. Za pomicanje u okomitom smjeru služi teretno vitlo. U vodoravno smjeru teret pomiče samarica(1 i 1'), koja je ovješena o jarbol (2). Da bi se teret mogao kroz grotlo (3) razmjestiti na jedan (4) ili drugi kraj (5) mora se samarica pomicati u vodoravnoj ravnini. Zbog oba zakretanja samarica je donjim krajem uležištena u oslonac (6), dok je gornji kraj samarice klobučnicom /8/ ovješen, preko kolotura, o jarbol. Drugi kraj klobučnice vezan je (u točki 9) o palubnu ušku. Da bi se dohvat samarice mogao mijenjati između točaka 4 i 5, klobučnica mora biti izvedena tako  da se može produžiti ili skratiti; prije se to izvodilo lancem (10) a u novije doba za to se primjenjuje poseban bubanj. Vodoravno se pomiče samarica konopcima nazvanim brkovi (11), koji su vezani za njezin gornji kraj; pomiče se ručnom snagom. Pri promjeni nagiba samarice promjenom dužine klobučnice /8/ pomiče se njezino težište u okomitome smjeru; to se može izvesti ručnom silom ili vitlom.

Teret visi na užetu teretnice (12) koje se preko kolutura (13 i 14) void na bubanj (15) vitla. Teretno vitlo mora biti građeno tako da se teret može dizati i spuštati, ali da se može I držati na određenoj visini. Teretno vitlo (donja slika) ima bubanj (1) na koje se namata uže teretnice. Za manje terete bubanj je gladak (do 50 kN), za veče terete ima žljebove za uže. Okretanjem bubnja uže se namata, teret se diže. Pojasnom kočnicom (2) priječi se okretanje bubnja; teret visi na željenoj visini. Popusti li se kočnica, teret se spušta (ako to pogonski stroj dopušta) pod djelovanjem vlastite težine; kočnicom se može regulirati brzina spuštanja. Teret se može spuštati i pogonskim strojem, tada stroj određuje brzinu spuštanja. Promjer bubnja (1) ovisan je o promjeru užeta tarenice (12), a o promjeru bubnja i brzini dizanja ovisi broj okretaja stroja. Ako je za pogonski stroj to mali broj okretaja, ugrađuje se između stroje i bubnja zupčano predložje (3).

Za pomicanje samarice u okomitoj ravnini  iz položaja 1 u položaj 1'(gornja slika) upotrebljavaju se pomoćni bubnjevi postavljeni na jedno od vratila teretnog vitla. Na taj se bubanj, koji strši izvan okvira vitla (donja slika) (4), namata uže, najčešče konop kojemu je najedan kraj , preko kolotura, vezan za točku gdje se lanac (gornja slika) (10) spaja s klobučnicom /8/, a drugi kraj konopa pridržava mornar. Kad vitlo preuzme teret samarice, popusti napetost na lancu (10) pa se njegova dužina može izmjeniti tako da se zakvači neka druga karika lanca u točki 9. Tada se bubnjem (donja slika) (4)napetost konopa popusti i lanac preuzme silu klobučnice. Na novijim bordovima ulogu lanca pruzima pomoćni bubanj.
Vitla za teret imaju potrebna vratila (donja slika) (5 i 6), njihove ležaje (7) i okvire /8/ koji drže sve dijelove vitla u jednoj cjelini, postavljenog na temelj.
(JLZ-Zagreb)  


* samarica.jpg (48.6 KB, 600x639 - viewed 572 times.)

* teretno vitlo.jpg (42.88 KB, 639x441 - viewed 401 times.)
« Last Edit: December 18, 2011, 05:12:54 pm by duje » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #2 on: December 18, 2011, 05:37:48 pm »

Samarica za teške terete


* palubaioprema110001.jpg (97.4 KB, 447x639 - viewed 297 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #3 on: December 18, 2011, 05:39:43 pm »

-okretna dizalica
-portalna dizalica


* palubaioprema30001.jpg (133.53 KB, 640x569 - viewed 345 times.)

* palubaioprema50001.jpg (120.35 KB, 640x552 - viewed 265 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #4 on: December 19, 2011, 04:50:04 pm »

Sidrena vitla koja mogu služit i kao pritezna vitla. (bubnjevi br.3)


* palubaioprema60001.jpg (105.42 KB, 640x557 - viewed 406 times.)

* palubaioprema70001.jpg (96.42 KB, 640x520 - viewed 312 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #5 on: December 19, 2011, 04:51:54 pm »

Električna pritezna vitla.


* palubaioprema80001.jpg (95.44 KB, 639x489 - viewed 282 times.)

* palubaioprema90001.jpg (103.45 KB, 640x523 - viewed 274 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #6 on: December 19, 2011, 04:55:46 pm »

Snage elektromotora, za teretna vitla, potrebne za dizanje određenih tereta. Prema preporukama ISO (International Standardizing Corporation)


* palubaioprema100001.jpg (29.77 KB, 639x367 - viewed 267 times.)
Logged
stari
mornar
*
Offline Offline

Posts: 6


« Reply #7 on: July 31, 2019, 10:21:43 am »

Molim pomoć. U pripremi sam izrade putničkog m/b Trogir i imam problem sa teretnim dizalicama. Neznam kako je izveden dovod sajle za podizanje tereta na bubanj vitla, koje se nalazi između oba jarbola dizalica.Na općem planu broda, donji koloturnik je učvršćen na okretištu samarice. Da li postoji još jedan koloturnik blizu bubnja, koji usmjerava sajlu okomito na os bubnja?
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.026 seconds with 23 queries.