PALUBA
March 29, 2024, 08:16:09 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... 35   Go Down
  Print  
Author Topic: Hrvatska vojna industrija - novosti  (Read 235907 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #45 on: January 31, 2012, 10:56:33 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Proizvodni proces počinje spajanjem i varenjem osnovne čelične konstrukcije vozila

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Fina obrada zavarenih dijelova i sklopljena osnovna čelična konstrukcija

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Izrada manjih dijelova koji se ugrađuju na osnovu vozila


* DSC_2482.jpg (74.49 KB, 600x400 - viewed 163 times.)

* DSC_2515.jpg (63.82 KB, 600x400 - viewed 399 times.)

* DSC_2526.jpg (38.77 KB, 600x400 - viewed 398 times.)

* DSC_2602.jpg (33.14 KB, 600x400 - viewed 361 times.)

* DSC_2611.jpg (47.63 KB, 600x400 - viewed 589 times.)
« Last Edit: January 31, 2012, 12:21:05 pm by leut » Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #46 on: January 31, 2012, 11:02:26 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] S proizvodne trake mjesečno iziđu četiri vozila

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Unutrašnjost vozila s monitorima na kojima se prati vanjska situacija

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Priprema elektroničkih dijelova koji se potom ugrađuju u vozilo

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Testiranje vozila u različitim terenskim uvjetima

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Vozilo opremljeno naoružanjem spremno za uporabu


* DSC_2720.jpg (92.86 KB, 600x400 - viewed 147 times.)

* DSC_2739.jpg (78.35 KB, 600x400 - viewed 145 times.)

* DSC_2783.jpg (71.6 KB, 600x400 - viewed 174 times.)

* DSC_2925.jpg (112.27 KB, 600x400 - viewed 394 times.)

* DSC_2983.jpg (107.73 KB, 600x400 - viewed 163 times.)
« Last Edit: January 31, 2012, 12:30:33 pm by leut » Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #47 on: January 31, 2012, 11:05:21 am »

Ja zaj.... načina postavlja fotografija nisam još sreo!! Roll Eyes
Logged
rotring
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 555


Najkraci put do ludnice!?Jednostavno,samo skrenes!


« Reply #48 on: January 31, 2012, 11:46:57 am »

Ja zaj.... načina postavlja fotografija nisam još sreo!! Roll Eyes

Prvih sto godina tesko...posle, sve je lako.
Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #49 on: February 23, 2012, 03:56:09 am »

Pripadnici Gombr-e posjetili poduzeće Đuro Đaković Specijalna vozila d.d.

Voditelji odsjeka u Zapovjedništvu i zapovjednici postrojbi Gardijske oklopno-mehanizirane brigade predvođeni zapovjednikom brigade brigadirom Sinišom Jurkovićem i načelnikom stožera pukovnikom Denisom Tretinjakom 21. veljače 2012. godine posjetili su poduzeće Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. u Slavonskom Brodu. U toj prigodi gospodin Bartol Jerković predsjednik Uprave poduzeća i njegovi suradnici predstavili su svoju tvrtku i njezin civilni i vojni proizvodni program.
Pripadnici Gombr-e su posjetili proizvodne pogone te su imali priliku vidjeti dio tehnološkog procesa proizvodnje Specijalnih vozila. Osobitu pozornost pripadnika Gombr-e privukla je linija za proizvodnju borbenih oklopnih vozila Patria gdje su se upoznali s tehnološkim rješenjima te taktičko-tehničkim karakteristikama novog borbenog vozila. Nakon razgledavanja proizvodnih pogona domaćini su pripadnike brigade poveli na tvornički poligon gdje su nazočili tvorničkim terenskim ispitivanjima Patrie koja se vrše prije isporuke vozila.  

Foto galerija



* 20120222-3-3.jpg (170.12 KB, 1200x900 - viewed 187 times.)

* 20120222-3-4.jpg (178.02 KB, 1200x900 - viewed 393 times.)

* 20120222-3-7.jpg (191.34 KB, 1200x900 - viewed 426 times.)

* 20120222-3-9.jpg (232.05 KB, 1200x900 - viewed 630 times.)

* 20120222-3-91.jpg (134.25 KB, 1200x900 - viewed 185 times.)
« Last Edit: February 23, 2012, 11:30:29 am by SOLARIS 1972, Reason: uređena vjest » Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #50 on: February 29, 2012, 04:22:34 pm »

Prodajom Patrijinih oklopnjaka Hrvatska oprema mornaricu
Pozdravljamo nastojanja Đure Đakovića i Patrije za prodaju vozila na treća tržišta. Korištenjem vozila iz MORH-ove kvote osiguralo bi se "lakše disanje" što se tiče proračunskih troškova – rekao nam je izvor u ministarstvu.

U Ministarstvu obrane razmišlja se o prodaji 40 do 50 oklopnih vozila AMV koja se proizvode u Đuri Đakoviću, a tako zarađeni novac usmjerio bi se na opremanje Ratne mornarice ophodnim brodovima, donosi portal Defender.hr.

Večernjem listu je iz MORH-a načelno potvrđeno pisanje tog portala, no naglašavaju da još nikakva odluka o prodaji nije donesena.

– Otprije je poznato da MORH-u u ovom trenutku i ovom dinamikom proizvodnje ne trebaju sva vozila koja su ugovorena. Pozdravljamo nastojanja Đure Đakovića i Patrije za prodaju vozila na treća tržišta. Korištenjem vozila iz MORH-ove kvote za takvu prodaju bi se, među ostalim, osiguralo "lakše disanje" što se tiče proračunskih troškova – rekao nam je visokopozicionirani izvor u ministarstvu.

MORH bi, ako se sklopi sporazum s nekom trećom zemljom, imao na raspolaganju nekoliko stotina milijuna kuna više nego je dosad planirano, a koje bi mogao iskoristiti za svoje prioritete. Jedan od njih je, kažu u MORH-u, i nabava ophodnih brodova za Obalnu stražu.

Od 2007. godine, kada je Hrvatska potpisala ugovor s finskom Patrijom, kao jedan od smjerova razvoja hrvatsko-finske suradnje razmatrala se mogućnost prodaje oklopnjaka, koji bi se proizvodili u Hrvatskoj, na treća tržišta. U prvo vrijeme kao mogući kupac spominjala se Makedonija, koja je preuzimanjem "hrvatskog modela" željela uštedjeti vrijeme i novac koje bi potrošila ako bi održala testiranja više ponuđača. No, od tog posla nije bilo ništa, a posljednjih godina aktualan je Bliski istok, regija u kojoj više država razmatra nabavu oklopnih vozila za potrebe svojih oružanih snaga. Patrijin oklopnjak već je i prošao zahtjevna testiranja u nekim od tih država, a činjenica da bi u slučaju postignutog dogovora nekoliko desetaka vozila moglo odmah biti isporučeno naručitelju svakako ide u korist finsko-hrvatskim partnerima jer to praktički nijedan konkurent trenutačno ne može ponuditi.

http://www.vecernji.hr/vijesti/prodajom-patrijinih-oklopnjaka-hrvatska-oprema-mornaricu-clanak-381996

foto galerija


* 471429.jpg (399.11 KB, 1000x682 - viewed 164 times.)

* 471434.jpg (412.08 KB, 1000x682 - viewed 193 times.)

* prodajom-patrijinih-oklopnjaka-hrvatska-oprema-mornaricu-slika-471428.jpeg (56.03 KB, 640x348 - viewed 488 times.)

* prodajom-patrijinih-oklopnjaka-hrvatska-oprema-mornaricu-slika-471432.jpeg (46.15 KB, 640x348 - viewed 264 times.)

* prodajom-patrijinih-oklopnjaka-hrvatska-oprema-mornaricu-slika-471433.jpeg (38.59 KB, 640x348 - viewed 440 times.)
Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #51 on: February 29, 2012, 04:28:19 pm »

Ovaj članak zaslužuje nagradu GLUPOST godine,niko nikada u MORH ili HV nikada nije spomenuo tu mogućnost!! Nego upravo suprotno ove godine se ide na završetak programa Patrija da bi se iduće godine mogao osloboditi novac za brodove i dr.  
Logged
ssekir75
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 194


« Reply #52 on: February 29, 2012, 09:03:01 pm »

novinari...
Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #53 on: March 04, 2012, 01:58:51 am »

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/42lVQlp-MYs?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #54 on: March 04, 2012, 06:04:19 am »

Izvoz hrvatske vojne industrije u 2011. iznosi 580 milijuna kuna

Izvoz naoružanja i vojne opreme iz Republike Hrvatske u 2011. iznosio je cca 580 mil. kuna, neslužbeno doznaje Defender.hr.  Izvezeni su pištolji i puške, kacige, strojevi za razminiranje, pješačko naoružanje, zaštitna i druga oprema, te usluga remonta američkog ratnog broda.

Vojna oprema i naoružanje bilo je izvezeno u Irak, Saudijsku Arabiju, Europsku Uniju, Gvatemalu, Filipine, Keniju, BiH, Slovačku, Poljsku, Grčku, SAD, Sloveniju, Veliku Britaniju, Španjolsku, Češku, Italiju, Kosovo, Njemačku, Mađarsku, Maltu, Egipat, Argentinu, Kolumbiju, Namibiju, Kazahstan, Singapur, Rusiju, Tursku, Peru, Maleziju, Indija i Novi Zeland.

Podaci o izvozu vojne opreme i naoružanja govore kako je domaća vojna industrija, unatoč teškim uvjetima na svjetskim tržištima uspjela održati dostignutu razinu izvoza svojih proizvoda i usluga.

Još 2008. vrijednost tog izvoza iznosila je oko 400 milijuna kuna, a najbolja je bila 2009.kada su ostvareni izvozni rezultati u visini 660 milijuna kuna. Uslijedile su dvije godine velike krize u svjetskim gospodarstvima, a posljedično tomu, znatno su se smanjivali i vojni proračuni za nabavu vojne opreme što će biti slučaj i sa 2012.

http://www.defender.hr/republika-hrvatska/vojna-industrija/izvoz-hrvatske-vojne-industrije-u-2011-iznosi-580-milijuna-kuna.php



* article-text-big-1327670682_482.jpg (66.51 KB, 630x452 - viewed 132 times.)
Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #55 on: March 12, 2012, 03:57:39 pm »


http://www.militarium.eu/article.aspx?ID=7773

Đuro Đaković
Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #56 on: March 20, 2012, 09:10:23 am »

KROKO - Vojna oprema za 21. stoljeće

U posljednjih desetak godina na svjetskim bojištima došlo je do velikih promjena u načinu i doktrini ratovanja. Umjesto teških topova i tona tenkovskog čelika pozornost je usmjerena na opremanje i zaštitu vojnika od iznenadnih udara, zasjeda, eksplozivnih naprava. Vojnici raznih zemalja u sklopu NATO-a ili UN-a odlaze na krizna žarišta daleko od vlastitih zemalja, razasuta od Južne Afrike i Bliskog istoka do Azije, gdje vladaju posve drukčiji sigurnosni i klimatski uvjeti pa i njihova oprema mora odgovarati takvim potrebama. I ne samo to, na jednom mjestu danas se mogu naći vojnici iz 30-ak zemalja pa je svima njima važno kako će izgledati pred drugim vojnicima, jer su ne samo kvalitetna odora i oprema nego i njen izgled postali stvar prestiža.
Kroko prepoznat na svjetskim tržištima policijske i vojne opreme

Prošlost postaju odore od tkanina u kojima se vojnici znoje, na kojima sve puca po šavovima pri većim naporima, teške čizme i nekvalitetne čarape zbog kojih vojnici kronično pate od žuljeva. Već se zaboravilo na klasičnu čuturicu za vodu zbog koje je vojnik morao stati i raspremiti pola opreme kako bi do nje dosegnuo. Sad je sasvim normalno da vojnik u pokretu bez stajanja do vode može doći pijući je kroz slamku povezanu s bočicom u opremi na svom tijelu.

Više nema opasnosti da teški prsluci odvedu vojnika na dno rijeke, jer se sad jednim potezom skidaju u takvim situacijama. Upravo te dvije stvari, kvalitetu opreme, odore i njene modne detalje, prije svega za hrvatskog vojnika, ali i vojnike i policijske službenike na Kosovu, u Saudijskoj Arabiji, Švedskoj, Crnoj Gori, Njemačkoj, Kuvajtu već godinama usavršava i dotjeruje hrvatska tvrtka Kroko International u stopostotnom vlasništvu obitelji Popović.

Vlasnik Vladimir Popović i njegovi sinovi Denis, kao direktor, i Žarko, zadužen za razvoj, spletom okolnosti našli su se u tom poslu. Obitelj Popović je poznatija Zagrepčanima po tome što je u Radićevoj 8 imala obrt i trgovinu kožne i plastične galanterije Kroko. Već se po imenu može pretpostaviti kako su se Popovići bavili prodajom i izradom galanterije od krokodilske kože, o čemu je Vladimir Popović rekao: “Obrt sam otvorio 1966. i temeljna djelatnost je bila izrada i prodaja plastične i kožne galanterije.

Prvo sam imao obrt u Ilici 295 na Kustošiji, a godinu dana poslije otvorio sam ga u Radićevoj 8. Zaposleno je bilo sedam djelatnika na 70 kvadrata, jer se više i nije moglo zaposliti prema tadašnjim zakonima. Radili smo kožnu galanteriju od krokodilske kože, strojeve za brizganje plastike. Kao privatnici nismo nikad mogli raditi za bivšu JNA, sve je to bilo u Bosni i Hercegovini i Srbiji u sklopu velikih poduzeća.

Rat devedesetih pokrenuo proizvodnju

Ali ideja je bila da se, među ostalim, radi za potrebe policije, ali ne u serijskoj proizvodnji, nego su policajci dolazili k nama, a mi smo im po mjeri radili futrole i svu njihovu opremu od kože. Naravno, tu je bila i lovačka oprema od kože za lovce, ali ništa nije bilo serijski nego samo po narudžbi pojedinih kupaca. Koža je u to vrijeme bila dominantni materijal, pa su i balistički prsluci bili od tvrde kože. Tvrtku smo proširili 1990. kad je već postalo jasno da slijedi rat. Kad je počeo rat u Hrvatskoj, bilo je jasno da netko mora preuzeti izradu kožnih artikala za Hrvatsku vojsku.

Imali smo 15 zaposlenih na početku rata, ali je i dosta kooperanata radilo za nas. Tada smo imali četiri maloprodaje u Hrvatskoj s našom robom, ali je sve stalo, pojavila se jeftina konkurencija s istoka. Plaća se kretala oko 150 DEM i nitko nije kupovao modne artikle nego prvenstveno hranu. Civilni proizvodni program stavljen je u drugi plan, iz MORH-a su naručili oprtače, naprtnjače, opasače, futrole i slično. Mobilizirali su nam dva-tri zaposlenika, sin Žarko je imao radnu obvezu - u ime naše obiteljske tvrtke bio je angažiran da proizvodi za potrebe Hrvatske vojske.

Talijani pomogli s repromatarijalom

Zbog povećanja proizvodnje trebao nam je repromaterijal, u čemu su nam najviše ususret izlazili Talijani, ali samo zato što smo s njima već imali vrlo korektne odnose otprije. Poslije su to činile hrvatske tvrtke. U nekadašnjoj Jugoslaviji bilo je unosno kopirati talijansku robu, uzimalo bi se po desetak artikala iz asortimana i radilo kopije u Jugoslaviji. I mi smo na sličan način kupovali po desetak artikala iz svakog segmenta kožne galanterije, ali ne za kopiranje nego isključivo prodaju.

Talijani su bili sumnjičavi prema svima s područja Jugoslavije, ali su brzo shvatili kako zapravo tu robu Kroko kupuje za pomno odabrane klijente u Zagrebu. Upravo zbog toga oni su nam ostali partneri svih ovih godina, jer njihovu robu nismo kopirali pa smo i mogli dobivati repromaterijal kad je bilo teško doći do njega.

Neka vrsta improvizacije trajala je do 1995. a izvozni posao krenuo je s Njemačkom za potrebe njihove policije. Ipak, odlazili smo i na međunarodne sajmove dok je trajao rat, drukčije se nije moglo, trebalo je biti u tijeku sa svim što se zbiva u toj industrijskoj grani, bili su potrebni kontakti i dogovori da se bilo što pokuša plasirati u izvoz. Imali smo sreće što smo u proizvodnji kožne galanterije imali i ‘špric’ tehniku.

Tada smo jedan komplet futrole koja se sastoji od plastike, kože, poliamida i pamuka sami uspjeli sastaviti koristeći tzv. špric tehnologiju. I danas se to upotrebljava u našoj proizvodnji, odnosno ne trebamo ničiju uslugu za to”, kaže Vladimir Popović.

Kako se za vrijeme rata radila oprema za hrvatske vojnike, ispričao je direktor tvrtke Denis Popović: “Hrvatski generali dođu iz SAD-a ili neke druge zapadne zemlje i donesu nekoliko kvalitetnih proizvoda, pokažu ih nama, a naš je zadatak bio da naš proizvod bude što sličniji tom zapadnom.

Pokušavali smo kopirati. Nismo puno znali o tome, ali kad su donacije u vojnoj opremi dolazile u Hrvatsku iz Kanade, Austrije, Njemačke, pokušavali smo raditi što vjerniju presliku. Onda bi došao general Mate Laušić i naš proizvod jednostavno potrgao rukama, što je značilo da je kvaliteta još uvijek loša.

I tako dva-tri puta dok proizvod nije postao zapadne kvalitete. U ono vrijeme 90-ih izvoz od 100 ili 200 tisuća DEM bio je jednako vrijedan kao kad bi se danas dobio posao u Saudijskoj Arabiji od 5 milijuna dolara, jer je onda to bilo pitanje opstanka, nitko te nije pratio u razvoju, a danas su tu banke, agencije, HBOR. U ovom trenutku za nas bi moglo raditi blizu 2000 kooperanata u cijeloj Hrvatskoj.
Suradnja s brojnim domaćim tvrtkama

Surađujemo s brojnim hrvatskim tvrtkama kao što su Čateks, Hemco, Krojostil, Odjeća, Prom-Prom, Prvi maj, Uriho, W&W, Vis, Meiko, Uzor, MTČ, Šešir, Tekstilno-tehnološki fakultet, Mirta control, Euroinspekt, Borovo, Jelen, Inkop itd. Kroko zapošljava 50 ljudi. Imamo razvoj, prototipsku proizvodnju i malu serijsku proizvodnju.

Raspolažemo s 188 artikala iz svog proizvodnog asortimana. Ako naši vojnici idu u Afganistan u kolovozu, mi to sami proizvedemo i kontroliramo, ali to je mali posao. Kad se radi o dugogodišnjem ugovoru i velikoj količini, naravno, angažira se znatno više ljudi u Hrvatskoj, odnosno spomenuti broj naših kooperanata.

Kad su naši vojnici prvi put došli u Afganistan uz bok američkih i ostalih NATO-ovih vojnika, izgledali su kao Indijanci pokraj kauboja. Čizme su im trajale dva mjeseca, odore su bile promočive, nisu imali majice i odjeću koja upija znoj i jednostavno ga suši kao danas, nije bilo zaštitnih naočala nego su kupovali svaki ponaosob, nosili su rukavice kupljene u trgovačkim lancima. Danas je oprema hrvatskog vojnika posve drukčija, dizajn odore, kvaliteta materijala odjeće i opreme postali su prepoznatljivi i po mnogočemu posebni.
Povratna informacija s terena važna za daljnji razvoj opreme

Nama je jako važno da za svaki naš proizvod od hrvatskog vojnika imamo povratnu informaciju o tome što je dobro ili loše te tako poboljšavamo kvalitetu proizvoda, jer informacija dolazi od krajnjeg korisnika iz borbene misije. Dali smo u Afganistan najbolje jakne, zaista vrlo kvalitetne, ali problem se pojavio s pijeskom koji je ulazio ispod jakne, primijetili smo da vojnici imaju potfrknute jakne i onda smo tražili rješenje da na jakni učinimo takvo povezivanje u tom dijelu kako pijesak ne bi mogao ulaziti.

Trebalo je ugraditi neku vrstu vjetrobrana za uvjete u Afganistanu, dok u Hrvatskoj nije bio potreban, pa smo napravili i model vjetrobrana s rajsferšlusom koji se lako skida. Možemo reći da nam je u svijetu danas sve dostupno, ali se dugo čeka na reprometarijal, i do šest mjeseci, ako želite kvalitetu. S druge strane, male količine donose veće nabavne cijene”, kaže Denis Popović.

Proizvodi Kroko Internationala mogu se naći i u drugim zemljama Europe, pa i Bliskog istoka. Švedska policija nosi njihove negorive kombinezone, prsluke, štitnike, njemačka vojska i policija upotrebljava futrole, štitnike, balističke prsluke, u Kuvajtu su u upotrebi njihovi prsluci (i to taktički, borbeni i balistički), a u Saudijskoj Arabiji balistički zaštitni prsluk.

Proizvoda te hrvatske tvrtke ima i u policijskim postrojbama UN-a na Kosovu. Država bi trebala pozornije pratiti domaću namjensku industriju jer je dobila i glavnu referenciju za izvoz - domaću opremu koriste hrvatski vojnici u vojnim misijama. Osim toga, druge države, kad su ovakvi proizvodi u pitanju, zaštitili su domaćeg proizvođača, jer se radi o sudbinama nekoliko tisuća ljudi.

  www.defender.hr


* article-gallery-big-1326790442_426.jpg (79.6 KB, 650x433 - viewed 376 times.)
« Last Edit: August 03, 2014, 03:07:09 pm by Rade » Logged
maxo
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 753


« Reply #57 on: March 20, 2012, 09:46:55 am »

Prestavnici Švedskoga ministartva obrane su  preuzeli dva nova stroja MV-4B za razminiranje od tvrtke DOK ING

http://dok-ing.hr/

Vidi link




* MV_4roller.jpg (165.82 KB, 450x250 - viewed 727 times.)

* mv_4roller_mont.jpg (150.18 KB, 450x338 - viewed 196 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #58 on: March 29, 2012, 02:03:27 pm »

Utorak, 27. Ožujka 2012.

Izaslanstvo MORH-a i hrvatski proizvođači na izložbi DIMDEX 2012. u Dohi

Na poziv načelnika Glavnog stožera oružanih snaga države Katar i organizatora međunarodne izložbe i konferencije o pomorskoj obrani DIMDEX 2012., (Doha International Maritime Defence Exibition and Conference), izaslanstvo Ministarstva obrane RH – zamjenica ministra obrane Višnja Tafra i zamjenik načelnika GS OS RH za planove i resurse general pukovnik Savko Barić sudjeluju na toj konferenciji i međunarodnoj izložbi koja se od 26. do 28. ožujka održava u Dohi u državi Katar.

Prema informacijama organizatora, na izložbi i konferenciji DIMDEX 2012 sudjeluje 76 međunarodnih delegacija iz 51 zemlje, a na 10.000 četvornih metara izložbenog prostora predstavljeno je 164 izlagača (proizvođača ratnih brodova, mornaričkih komunikacijskih sustava, opreme za pretraživanje i spašavanje i dr.).

Na izložbi se na hrvatskom štandu, koji je pobudio značajan interes, predstavilo i nekoliko hrvatskih tvrtki (Croshield, Splendor tekstil, DOK-ING i Šestan Bush), koje su, kroz nazočnost i sudjelovanje na ovoj konferenciji i predstavnika MORH-a i GS OSRH, dobile dodatnu podršku u svojim nastojanjima izlaska na tamošnja tržišta naoružanja i vojne opreme. Osim toga, ova konferencija je značajna za Republiku Hrvatsku i zbog bilateralnih odnosa sa zemljom domaćinom – državom Katar.

Izložba DIMDEX 2012, specijalizirana je izložba pomorske obrane na Bliskom Istoku, održava se po treći put zaredom u Dohi, pod visokim pokroviteljstvom prijestolonasljednika šeika Tamim bin Hamad al Thani-ja.

Izvor: MORH web
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #59 on: April 04, 2012, 08:17:45 pm »

28. 3. 2012

NATJEČAJ NAJBOLJA PONUDA DOSAD

Nude 60 tisuća kuna za studij u Norveškoj, a potom stalan posao u Hrvatskoj

Dobitnici stipendija provest će zimski semestar na Sveučilištu u Trondheimu. Nakon toga, završavaju studij i s diplomom u ruci, imat će priliku šest mjeseci stažirati u norveškoj korporaciji Kongsberg. Po povratku sa stažiranja, stipendiste će čekati sigurno radno mjesto u jednom od društava iz sastava Đuro Đaković grupe

M.L./VJESNIK.HR

Dvoje najboljih studenata zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje očekuje 'jack pot': dobit će stipendiju od po 60.000 kuna, što bi trebalo biti dovoljno za troškove smještaja, prehrane, boravišne dozvole i džeparca, tijekom jednosemestralnog boravka na studiju u Norveškoj. Nakon povratka u Hrvatsku studenti će dobiti još po 19.000 kuna stipendije, a kad završe studij osiguran im je posao u - Đuro Đaković Holding d.d.

Đuro Đaković Holding i društvo Kongsberg Protech Systems iz Kraljevine Norveške, u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te s Norveškim sveučilištem znanosti i tehnologije (NTNU) iz Trondheima pokreću, naime, natječaj za dodjelu stipendija završenim prvostupnicima zagrebačkog FSB-a koji su upisali prvi semestar diplomskog studija.

Dobitnici stipendija provest će zimski semestar na Sveučilištu u Trondheimu. Nakon toga, završavaju studij i s diplomom u ruci, imat će priliku šest mjeseci stažirati u norveškoj korporaciji Kongsberg. Po povratku sa stažiranja, stipendiste će čekati sigurno radno mjesto u jednom od društava iz sastava Đuro Đaković grupe.

»U vrijeme kada svi govore o nepovezanosti školstva i potreba za kadrovima u realnom gospodarstvu s jedne, te o odlasku mladih stručnjaka u inozemstvo s druge strane, mi smo odlučili nešto učiniti i raspisali ovaj natječaj. Namjera nam je stipendistima, dakle izvrsnim studentima FSB-a omogućiti da dio teoretskog znanja steknu u međunarodnom okruženju a onda da se u velikoj svjetskoj korporaciji kakva je Kongsberg upoznaju s poslovnim procesima i primjenom stečenog teoretskog znanja«, rekao je Tomislav Mazal, član uprave Đuro Đakovića.

Po završetku natječaja, za nešto više od dva mjeseca, dvoje mladih ljudi riješit će se jedne velike životne brige s kojom će se susresti velik broj njihovih kolega po završetku studija – dobit će stalan posao. A ovo je tek početak natječaja kojeg namjeravamo učiniti tradicionalnim i već iduće godine povećati broj stipendista, dodaje Mazal.

NTNU drugo je sveučilište po veličini i prvo po izvrsnosti u tehničkih studijima u Norveškoj, s ukupno 7 fakulteta i kampusa na kojima studira više od 20 tisuća studenata iz cijeloga svijeta a godišnje ih 3300 tamo diplomira.

Natječaj je za studente koji zadovoljavaju kriterije otvoren od 28. ožujka 2012. Predselekciju prijavljenih napravit će Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i NTNU prema izvrsnosti kandidata a završnu selekciju, na temelju intervjua s kandidatima, napravit će predstavnici Đuro Đaković Holdinga d.d, korporacije Kongsberg te Norveške ambasade u Hrvatskoj.

Izvor: Vjesnik.hr
Logged
Pages:  1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... 35   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 24 queries.