Hrvatska vojna industrija - novosti

[leut]

Brzi čamac M-46 prvi je put predstavljen na izložbi naoružanja i vojne opreme ASDA održanoj potkraj ožujka 2011. u Splitu. Brod je nastao kao rezultat suradnje Brodarskog instituta i Olimp Nautike. Dugačak je 13,9 m, širine 4,25 m, te visine manje od 4 m. Za pogon čamac koristi dva dizelska motora Yanmar od po 480 KS, koja pogone dva superkavitirajuća propelera ROLLA, preko Arneson propulzijskog sustava. Posebnost broda je njegovo ponašanje na valovima, nemirnom moru, koje osigurava njegovu upotrebljivost do većih stanja mora.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/_APsDUNXfVo?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

[leut]

Treba dodati da smo prije samo nekoliko godina gradili i izvozili i veća plovila.

Brodogradilište Adria-Mar izgradilo je za libijsku RM od 2006.-2008. šest patrolnih brodova tipa PV30-LS, plovni dok od 5000 tona i hidrografsku brodicu tipa HV01.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Također, u razdoblju 2007. do 2010. isto brodogradilište je za libijsku RM obavilo i remont spasilačkog broda tipa "Spasilac", dvaju desantnih brodova tipa PS 700, te raketne topovnjače tipa Combattante II G. Ne znam kako je ovaj poslijednji posao, započet 2010., na koncu završio zbog poznate situacije u Libiji.

Brodogradilište Adria-Mar radilo je i na razvoju drugih zanimljivih projekata. Nije mi poznato u kakvoj situaciji se danas nalazi ovo brodogradilište, ali bojim se da nije ružičasta.

Evo ih još uvijek u službi...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[leut]

PV30-LS - Adria-Mar

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[leut]

27.2.2013.

HRVATSKI PROIZVOD: RBG-6 cal.40x46mm riječke tvrtke Metallic

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Hrvatska vojna industrija prepoznatljiva je u međunorodnim okvirima zbog pet kvalitetnih proizvoda. Borbene kacige tvrtke Šestan-Busch, jurišne puške i pištolji karlovačkog HS Produkta, borbene odore zagrebačke tvrtke Kroko International i strojevi za razminiranje tvrtke DOK-ING. Međutim, već dugi niz godina jednakovrijedan hrvatski proizvod, čija je tehnologija izvezena u desetak država svijeta, je ručni bacač granata RBG-6 40 mm koji je konstruirao Ratko Janković iz Lovrana, inače vlasnik prvog hrvatskog vojnog patenta.

"Na razvoju bacača počeli smo raditi još za vrijeme Domovinskog rata. Budući da u ratu nema demokracije, dobio sam direktivu da zapravo napravim hrvatsku kopiju južnoafričkog bacača granata. Nevoljko sam pristao na takvu ideju jer sam znao da takav bacač ima određene nedostatke i loša rješenja, no bilo je rečeno da napravim upravo takav. Patentna prava na južnoafrički bacač granata bila su istekla, obično traju 12 godina, pa se to moglo učiniti bez posljedica.

U cijelom poslu s proizvodnjom bacača granata mnogo su mi pomogli čelnici i radnici riječke tvrtke Metallic. Započeo sam projekt svjestan kako su neka rješenja loša, drška je pucala, neki dijelovi nisu mogli izdržati više od 200 ispaljenja granata, ali bio je rat i nije bilo mnogo vremena za razvoj. Tek nakon rata, na jednom neformalnom sastanku s Južnoafrikancima prilikom održavanja međunarodnog vojnog sajma u Abu Dhabiju rekao sam im da sam kopirao njihovo oružje, ali da sam uveo neka poboljšanja. Sastali smo se nekoliko puta, dolazili su k meni i 2004. su zatražili da im prodam licenciju za bacač jer se moj bacač granata razvijao čitavo vrijeme", rekao je Janković o počecima posla sa RBG-om.

U odnosu na južnoafrički izvorni proizvod, Janković je učinio desetak poboljšanja. Vidio je da dijelovi koji se ne mogu očistiti bez rastavljanja bacača znaju u tropskoj klimi zahrđati pa se krenulo s tvrdim kromiranjem. Južnoafrikanci to ne štite, jer u uvjetima kad bacač ili cijev otkaže, oni mijenjaju dijelove, jer na dijelovima također žele zaraditi. Nadalje sve opruge na hrvatskom bacaču su od nehrđajućeg čelika, cijev je s progresivnim navojem, a zanimljivo je da je i Jankoviću kao i Južnoafrikancima trebalo šest mjeseci za razvoj takve cijevi, što pokazuje kako ni u kojem slučaju hrvatska strana nije u tehnološkom ili inovativnom zaostatku s poznatijim svjetskim tvrtkama.

U ožujku 2005. Janković je potpisao ugovor sa jednom engleskom tvrtkom u kojem je dao odobrenje da mogu raditi licenciju za bacač granata u sedam, osam država. Riječ je bilo o poslu vrijednom 1,5 milijuna dolara na rok od 12 godina na licencna prava i 1,5 posto provizije od prodaje takvih bacača. Licenca se odnosila na SAD, Indiju, Saudijsku Arabiju.

Prije svega toga, Janković je prodao i tehnologiju izrade granate 40 mm Ugandi, a pobijedio je i na međunarodnom natječaju u Venezueli. Međutim, zbog promijenjenih političkih okolnosti i američkog embarga na Venezuelu, ugovor nikad nije potpisan.

Defender.hr

[leut]

Metallic d.o.o. proizvodi:

Ručni bacač granata RBG-6, cal.40 x 46mm

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Bacač granata RBG-1, cal. 40x46 mm

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Granate za Bacače granata 40x46mm

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Više na http://metallic.hr/

[leut]

6.3.2013.

Đuro Đaković i Kongsberg studentima nude praksu u Norveškoj i posao u Sl. Brodu

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] S lijeva na desno: Tomislav Mazal, Krunoslav Holjevac, Gro Langaas Jensen, Bruno Pesec, Henrik Ofstad i Ivan Juraga   

Đuro Đaković grupa i društvo Kongsberg Protech Systems iz Norveške u suradnji s Norveškim sveučilištem znanosti i tehnologije (NTNU) iz Trondheima i ove godine traže najbolje prvostupnike fakulteta tehničkih smjerova pa su objavili novi natječaj za stipendiste na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) i Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Na predstavljanju ovogodišnjeg natječaja za stipendiranje, koje se pred mnogobrojnim zainteresiranim studentima održalo danas na FSB-u, bili su predstavnici obiju kompanija, prošlogodišnji stipendisti te Nj. E. Henrik Ofstad, veleposlanik Norveške u Hrvatskoj, koji je pohvalio kompanije zbog poticanja veza između gospodarstva i obrazovnih institucija dvije zemlje.

Ovaj program stipendiranja jedinstven je po tome što uz izdašne stipendije, izvrsnim studentima omogućuje i pohađanje nastavnog semestra na prestižnom norveškom sveučilištu te obavljanje stručne prakse u globalnoj, visoko tehnološkoj tvrtki Kongsberg. Također, nakon stjecanja neprocjenjivog akademskog i profesionalnog iskustva u Norveškoj, stipendiste čeka osigurano primjereno radno mjesto u Đuro Đaković grupi.

„Uspješan projekt započet prošle godine nastavljamo i proširujemo. Izvrsnim studentima nudimo mogućnost stjecanja dodatnog teoretskog znanja na jednom od najprestižnijih tehničkih sveučilišta u Europi te praksu u jednom od najznačajnijih tehnoloških inovatora u sektoru, Kongsberg Protech Systemsu. Đuro Đaković na ovaj način osposobljava visokokvalificirane kadrove kojima namjerava graditi budućnost kompanije te širiti svoje poslovanje na nove visoko tehnološke proizvode kojima će osvajati nova tržišta. Iskustva studenata koji su proveli semestar na NTNU samo su nas dodatno uvjerila u vrijednost programa, a kvalitetni mladi ljudi koji nam dolaze u kompaniju zahvaljujući upravo tom programu će zasigurno biti značajni dionici uspjeha naše kompanije u budućnosti“, izjavio je Tomislav Mazal, član uprave Đuro Đaković grupe.

Ovogodišnji dobitnici stipendija imat će priliku završavanja zimskog semestra (ak. god. 2013/2014) na Sveučilištu u Trondheimu, nakon čega se vraćaju na matični fakultet i završavaju svoj studij. Nakon stjecanja diplome, šest mjeseci će raditi u elitnom društvu inženjera Kongsberg grupe, poslovnog partnera Đure Đakovića koji radi u 25 zemalja svijeta i ima gotovo 7000 zaposlenih. Po povratku iz Norveške dolaze u Đuro Đaković grupu.

Prošlogodišnji dobitnici stipendija Krunoslav Holjevac i Bruno Pešec koji su se upravo vratili u Hrvatsku nakon završenog semestra na NTNU podijelili su svoja pozitivna iskustva iz Norveške te su potaknuli kolege da se prijave na program stipendiranja. NTNU je drugo sveučilište po veličini i prvo po izvrsnosti u tehničkih studijima u Norveškoj, s ukupno 7 fakulteta i kampusa na kojima studira više od 20 tisuća studenata iz cijeloga svijeta.

„Ponosni smo što sudjelujemo u ovom programu. Za obje kompanije iznimno je važno privući i zaposliti najbolje stručnjake, a ovaj program stažiranja nam upravo to i omogućuje. I studenti i kompanije dobivaju jedinstvenu priliku za stjecanjem dodatnih znanja i stručnosti koje će u narednim godinama doprinijeti razvoju industrije i naše suradnje“, izjavila je Gro Langaas Jensen, viša savjetnica za ljudske potencijale Kongsberg Protech Systemsa.

Studenti u Zagrebu i Slavonskom Brodu se i ove godine natječu za stipendije u iznosu od 60.000 norveških kruna koje pokrivaju troškove puta i smještaja u Norveškoj, troškove prehrane, boravišne dozvole te džeparca. Po povratku u Hrvatsku, studenti će dobiti još ukupno 19.000 kuna stipendije do kraja studija.

Natječaj za studente je otvoren do 1. travnja 2013.

Defender.hr

[leut]

Đuro Đaković i Kongsberg studentima nude praksu u Norveškoj i posao u Sl. Brodu

Kad smo već kod Đure Đakovića, nekoliko slika M-84D:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Đuro Đaković - FOTOgalerija

[leut]

8.3.2013.

NIJE SVE TAKO CRNO

Hrvatska među 25 najvećih izvoznika vojne opreme na svijetu: lanjski izvoz 880 milijuna kuna   

Rast izvoza u ovom sektoru je više od 50 posto u odnosu na 2011. godinu te općenito gledajući, rekordni iznos izvoza vojne opreme od osamostaljenja Hrvatske

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Jurišna puška VHS

Tijekom 2012. godine ukupan iznos izvoza vojne industrije u Hrvatskoj iznosio je 880 milijuna kuna. Neslužbeni su to rezultati Agencije Alan, zadužene za vojni izvoz, a taj rezultat pokazuje rast izvoza u ovom sektoru od preko 50 posto u odnosu na 2011. godinu te općenito gledajući, rekordni iznos izvoza vojne opreme od osamostaljenja Hrvatske.

   Rezultati su neslužbeni, jer dio proizvođača ima posebne dozvole te sami mogu izvoziti, bez posredovanja Alana. No, u Agenciji su na upit Novog lista prikupili podatke i od takvih izvoznika, i rezultat iznosi oko 880 milijuna kuna. Za usporedbu, godinu prije ukupan izvoz vojne industrije zaustavio se na oko 550 milijuna kuna, a dosadašnji rekordni izvoz bio je 2009. godine, kada je izvezeno nešto preko 650 milijuna kuna.

   Ravnatelj Agencije Alan Ivan Nekić kaže kako je Hrvatska s ovim rezultatima među 25 najvećih izvoznica vojne opreme na svijetu.

  Samo nova tehnologija

– Kada bi se samo računao samo izvoz najmodernijih tehnologija, taj bi plasman bio i mnogo bolji, kaže Nekić. Naime, za razliku od mnogih država koje većinom izvoze samo viškove starije opreme, hrvatski izvoz u više od 95 posto slučajeva odnosi se na prodaju novih tehnologija i proizvoda.

   – Moram kazati kako je ovaj rezultat još vrijedniji ako se u obzir uzmu neke objektivne okolnosti. Ponajprije, u ovom segmentu vlada velika konkurencija na svjetskom tržištu. Potom, radi se o izvozu najmodernijih tehnologija, i to u najvećoj mjeri na zahtjevna zapadna tržišta. A na kraju, ova grana industrije nije niti na koji način subvencionirana od države, niti ima bilo kakve državne monopole, ističe Nekić.

   Što se tiče samog izvoza i proizvoda, pojedinačno najbolji izvozni produkt je pištolj HS2000 u svim svojim izvedenicama, kojeg se 2012. prodalo u 460.000 primjeraka samo u Sjedinjene Američke Države. SAD kao tržište i jeste najveći uvoznik hrvatskih proizvoda vojne namjene. Čak 60 posto našeg vojnog izvoza plasira se u tu državu. HS Produkt, proizvođač tog pištolja, u fazi je uvođenja i jurišne puške VHS u Hrvatske postrojbe. Nakon toga se nadaju da bi i ova puška mogla biti veliki izvozni adut.

  Izvoz u 39 država

Prema neslužbenim podacima Agencije Alan, Hrvatska vojnu opremu izvozi u 39 svjetskih država. Neke od njih se svakako isplati navesti, prije svega primjerice Izrael, zemlju koja najveći dio svojih vojnih tehničkih potreba podmiruje vlastitom proizvodfnjom ili kooperacijom s Amerikancima. No, čak su i oni uvozili hrvatske vojne proizvode u 2012. godini. Isto tako, dvije uvjerljivo najveće izvoznice oružja, spomenuti SAD te Rusija, u odnosu na Hrvatsku su primarno uvoznice. A gledano iz perspektive zbivanja od prije 20-tak godina, gotovo komično zvuči podataka da je i Srbija nabavljala naše proizvode, prije svega streljivo.

   U recesijskim kriznim vremenima, podatak o rastu izvoza nekog sektora svakako zvuči dobro. Ravnatelja nekića upitali smo i koliko ta grana industrije zapošljava ljudi, no odgovor na to pitanje ne može se dati točno.

   – Dio tvrtki ima i vojne i civilne programe, tako da je teško ocjeniti koliko točno ljudi je uposleno. No, neslužbeno mogu procjeniti da je na ovim izvoznim programima radilo tri do pet tisuća zaposlenika, kaže Nekić.

Autor: Danko Radaljac, Novi list

[wermez]

Što im je "gotovo komično" to što je Srbija nabavljala hrvatske proizvode? Booože Petra...

[dzumba]

За већи део јавности то је ипак куриозитет (необичност). За стручни део није. Па, већ сам написао овде на Форуму какао је Србија увезла (директно из Хрватске) аутомате "Еро". Можда је и Хрватска бар нешто од "војних" производа увезла из Србије. Тога ће бити све више.

[kumbor]

880 милијуна kuna, то му је опет знатно мање од онога што је Србија извезла. Потенцијали Србије су ипак већи, али нису и реазнороднији, на томе ће се морати порадити.

[brodarski]

Hrvatska pomalo razvija proizvodnju. Nekad se uvozilo gotovo sve a danas se čak izvozi.

[dzumba]

Иапк, треба рећи да је несумњив успех хрватске војне индустрије. Главни извизник (HS Produkt) је de facto почео од "нуле", без помоћи државе. И сада се бори без државне потпоре на доста суровом тржишту, засићеном сличним производима. А то је ипак нешто што треба респектовати.

[kumbor]

Sve što se ljudi trude, treba podržati, ne pitamo šta i za koga. S obzirom da su kod NATE, ne možemo tražiti kao uslov da nikada to oružje ne upere u nas, jer bi ih onda izbacili iz NATE zbog težnje ka demokratizaciji NATE. E to onda i jeste problem. Ako oni zapucaju zbog par hektara mulja na Dunavu, mi im ne možemo ništa, sem da se složimo, što je katastrofa.

[brodarski]

Sve što se ljudi trude, treba podržati, ne pitamo šta i za koga. S obzirom da su kod NATE, ne možemo tražiti kao uslov da nikada to oružje ne upere u nas, jer bi ih onda izbacili iz NATE zbog težnje ka demokratizaciji NATE. E to onda i jeste problem. Ako oni zapucaju zbog par hektara mulja na Dunavu, mi im ne možemo ništa, sem da se složimo, što je katastrofa.

Susjedi se stalno spore, to je neizbježno. Svima nešto smeta i svak nešto hoće. To je normalno. Nismo mi ni Šveđani ni Švicarci. Za oružani sukob treba debeli razlog a takav zasad ne postoji. Nadam se da neće postojati ni u ubuduće. Loši su susjedi koji svoje prepirke rješavaju oružjem. Postoji miljun načina rješavanja sporova. Pucati neće ni jedna strana a složiti se oko nečega će morati prije ili kasnije. Bio to mulj ili glib. Najgore bi bilo da je to šljiva na međi. Aj ti to riješi.