Hrvatska vojna industrija - novosti

[duje]

Vir: Defender.hr

Poslovanje Agencije Alan u prvih šest mjeseci 2014.

Datum objave:30.09.2014

Prema dostavljenim podacima, u prvom polugodištu 2014. godine Društvo je ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 30,4 mln kuna, što je smanjenje od 79,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te predstavlja 28,2% ukupnog iznosa utvrđenih planom za 2014. godinu. Ukupni rashodi iznose 27,1 mln kuna i smanjeni su 71,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine, te iznose 25,2% planiranog iznosa ukupnih rashoda za 2014. godinu. Društvo je ostvarilo dobit u iznosu od 2,6 mln kuna koja je smanjena 93,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine, a značajno premašuje planirani iznos na godišnjoj razini (više od sedam puta).

Ukupne obveze na dan 30.06.2014. iznose 136,7 mln kuna uz smanjenje od 16,5 posto u odnosu na isti dan prethodne godine, a značajno su veće (499 puta) u odnosu na plan za 2014. godinu. Ukupna potraživanja u iznosu od 18,2 mln kuna povećana su 5,6 posto u odnosu na isti dan 2013. godine zbog otvorenog potraživanja od MORH-a za PDV koji je društvo Agencija ALAN platilo iz vlastitih sredstava pri uvozu vojne opreme.

Društvo je iskazalo depozite od 123,6 mln kuna što predstavlja smanjenje od 45,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Dani plaćanja obveza iznose 15 dana, a dani naplate potraživanja 30 dana u oba promatrana razdoblja.

Na analizirani dan, ukupno je bilo zaposleno 19 djelatnika, što je jednako broju zaposlenih na isti dan prethodne godine i ne planira se novo zapošljavanje u 2014. godini. Troškovi osoblja iznose 1,6 mln kuna što predstavlja povećanje od 2,0 posto u odnosu na troškove iz prethodne godine, a čine udio od 38,8% planiranog iznosa na godišnjoj razini. Najviša neto plaća iznosi 15.128 kuna, dok najniža neto plaća iznosi 4.941 kuna i jednake su plaćama u istom razdoblju 2013. godine.

U prvom polugodištu 2014. godine ukupno ostvarene investicije u iznosu od 21,0 mln kuna tri puta su veće od iznosa investicija u istom razdoblju u 2013. godini, te čine 35,0% ukupno planiranog iznosa investicija na godišnjoj razini. Realizirane investicije odnose se na proizvodnju naoružanja i vojne opreme u Republici Hrvatskoj radi izvoza na strano tržište.

Globalna i domaća nepovoljna ekonomska kretanja razlog su ostvarenja značajno manjih ukupnih prihoda i ukupnih rashoda te ostvarene niže dobiti, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U odnosu na godišnji plan ostvarena dobit je značajno veća. Društvo financira investicije isključivo iz vlastitih sredstava budući da strane banke u RH nisu spremne financirati proizvodnju naoružanja u Republici Hrvatskoj. Također, osigurava financijska sredstva i instrumente međunarodnog platnog prometa za obveze i potraživanja u vanjskotrgovinskim poslovima kao i pokrića garancija za dobro izvršavanje ugovorenih poslova nabave NVO-e za potrebe MORH-a.

Ne financira se iz proračuna nego ostvaruje prihode od plasmana i uvoza NVO-a na domaćem i inozemnom tržištu koje diktira moguće ostvarenje prihoda i rashoda na godišnjoj i višegodišnjoj razini. Društvo podmiruje svoje obveze u rokovima dospijeća. Nema obveza prema kreditnim institucijama i ne planira nova zaduženja. Iznos depozita je znatno smanjen u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini.

[Neretva]

25.8.2014.

Zamjenik ministra obrane Azerbajdžana u posjetu RH

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Zamjenik ministra obrane Republike Azerbajdžan general-bojnik Gorkhmaz Garayev, koji je ujedno i načelnik Glavne uprave za logistiku u posjetu je Republici Hrvatskoj od 24. do 27. kolovoza 2014. Uz generala Garyeva u izaslanstvu su pukovnik Qilman Imanov, zamjenik načelnika Uprave za naoružanje i bojnik Tural Asadbayli.

osrh.hr

Već smo mi uspješno trgovali s Azerbajdžanom. Od nas su kupili RAK-12. Ima i video:

[Lox]

5.11.2014.

BREAKING NEWS: 20.000 komada hrvatskih pištolja HS-9 na putu za Irak

Tijekom jučerašnjeg dana karlovački proizvođač oružja HS Produkt poslao je u Irak pošiljku od čak 20 tisuća komada pištolja HS-9 sa pripadajućom opremom, doznaje Defender.hr. Posao je vrijedan između 30 i 40 milijuna kuna. Defender.hr je izvjestio ranije kako je sredinom travnja i svibnja, u dvije pošilljke za Irak prevezeno 30 tona pištolja  i jurišnih pušaka VHS. Oružje je poslano za potrebe iračkog ministarstva unutarnjih poslova kao i za potrebe Regionalne vlade Kurdistana.

Autor: Mario Duspara

Defender.hr

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Solaris]

ALOJZIJE ŠESTAN

'Iračani žele naše kacige, platit će 25 milijuna dolara'

Među naručiteljima su i talijanski karabinjeri, vojska u Azerbajdžanu...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Autor: Ivica Beti

Iz Italije je baš stigla obavijest o potpisivanju ugovora za novih 5000 kaciga za karabinjere. U Azerbajdžan odlazi pošiljka sa 20.000 vojnih kaciga. No, s najvećim nestrpljenjem Alojzije Šestan (67), direktor tvrtke Šestan-Busch iz Preloga i predsjednik Zajednice proizvođača sredstava posebne namjene u HGK, čeka poziv iz Iraka.

– Hrvatska grupacija vojne industrije pred potpisivanjem je ugovora s Irakom za 120 milijuna dolara. Osim nas, tu su i varaždinski Varteks, Inkop iz Poznanovca te još neke tvrtke. Naš dio koji se odnosi na kacige vrijedi oko 25 milijuna dolara. Potpišemo li taj ugovor, a to je pitanje dana, u roku od godine i pol isporučit ćemo Iraku 160.000 kaciga za policiju, a time nam se otvaraju i vrata za vojsku – kaže Šestan.

Zasluga veleposlanika

Kako ste došli do prilike za dobar posao u Iraku?

Zahvaljujući dobrom radu veleposlanika Jerka Vukasa. Naša gospodarska diplomacija ostvarila je fantastične kontakte. Hrvatski proizvod traži se u inozemstvu. Iako smo mala zemlja, visokom kvalitetom možemo pobijediti i velike, i to u njihovu dvorištu. Samo si treba zadati ciljeve. Znate onu izreku da i put od tisuću milja počinje prvim korakom. No, nedostaje nam inicijative. Priliku za posao imaju i druge grane industrije, samo treba napraviti prvi korak.

Tko još ima priliku za proboj na iračko tržište?

Prema informacijama koje dobivamo, oni trebaju sagraditi kompletnu infrastrukturu, 500 bolnica, 500 škola, ceste, stambene zgrade... To je prilika za cijelu hrvatsku industriju, građevinare, metalnu i drvnu industriju... Samo, nekako smo inertni.

Kako to mislite?

Govorim, primjerice, građevinarima o tome što se sve nudi na tom tržištu, a oni kažu: “Pa to nam je daleko, pa tamo je rat!” Da, i mi to osjećamo, ali radimo s njima. Italija je u Bagdadu otvorila ured gospodarske diplomacije sa 98 ljudi, a mi imamo samo veleposlanika koji je, eto, već napravio puno. Čekamo i da se otvori mogućnost poslovanja s Iranom. Navodno bi se mogao ukinuti embargo.

Kako vam na poslovanje utječe embargo Rusiji?

S partnerom iz Rusije pokrenuli smo zajedničku proizvodnju, prodali smo mu strojeve, ali ne i tehnologiju jer to nismo smjeli. Taj posao sada stoji. S Rusijom smo dobro surađivali jer smo tamošnjoj policiji isporučili 10.000 kaciga. Bili su zadovoljni i rekli su da nas čeka posao za pet godina unaprijed, no embargo nas je zaustavio.

Jeste li zadovoljni potporom države i HGK?

Izvoz nam je na 98 posto i upravo zato imamo 80 zaposlenih. U našoj branši jedini u Europi imamo kapacitet popunjen gotovo sto posto. Došli smo do toga da radimo 600 kaciga na dan, a kada smo započinjali prije 20 godina proizvodili smo ih 3000 godišnje. Najvažnija je kvaliteta, pratimo najnoviju tehnologiju i povezali smo se s institutima i fakultetima. Dosta smo vezani za sektor za industriju u HGK. Nas 49 proizvođača sredstava za posebne namjene 16 smo puta izlagali na najvećim svjetskim sajmovima koji su naš izlog. Tako se dolazi do poslova. Specifičnost je naše proizvodnje da smo stalno pod dozvolama. Za svaku isporuku moramo tražiti od kupca certifikat “end-user” na temelju kojeg nam naša država izdaje dozvole. Nekad smo ih čekali po dva mjeseca, sada ih dobivamo odmah. To je velik pomak. Vrlo nam je važna opća institucionalna podrška, od predsjednika države, Vlade, ministarstava...

Kad smo kod Vlade, koji su njeni dobri, a koji loši potezi?

Dobro je što se napokon počelo raditi i na gospodarskoj diplomaciji, a zamjeram što u fokus nije stavljena proizvodnja, nego nabava izvana. Da je svim dosadašnjim vladama prioritet bila proizvodnja, svima bi bilo bolje. Hrvatska je s vojnom proizvodnjom mogla pokrenuti i civilnu.

Surađujete s Ministarstvom obrane?

Odlično surađujemo još od Domovinskog rata. Počeli smo s izradom plastičnih dijelova minsko-eksplozivnih sredstava, a kod nas je 90-ih rađena i velika protutenkovska mina, projekt Ministarstva obrane, o čemu javnost malo zna. Mi, RIZ iz Zagreba i tvrtka Rikard Benčić iz Rijeke radili smo na toj mini i jako mi je žao što proizvodnja nije opstala. Za akcije Oluja zaplijenjena je, naime, velika količina mina, oko 25.000 komada, pa se odustalo od proizvodnje. Danas nas na svakom međunarodnom natječaju pitaju opskrbljujemo li i oružane snage u svojoj državi. Zbog dobre suradnje s našom vojskom mi smo prvi dobili NATO-ov skladišni i certifikacijski broj, a nedavno i posao s Azerbajdžanom. MORH daje prioritet domaćim tvrtkama. Naš vojnik u Afganistanu opremljen je i odjeven vrhunski, i to hrvatskim proizvodima.

Laboratorij za balistiku

Radi se na preustroju HGK...

Komora nas je pratila jako dobro i bila bi šteta napustiti taj sustav. Mi u Hrvatskoj volimo napustiti sustave koji su dobri samo zbog toga da bismo nešto mijenjali. Bojim se samo da promjene ne budu na gore.

Najavili ste gradnju laboratorija za balistička istraživanja kakvog nema u ovom dijelu Europe. Gdje ćete ga graditi?

U Prelogu, radovi su već počeli. Dobili smo 450.000 kuna od Ministarstva gospodarstva i za godinu dana imat ćemo sofisticirani balistički laboratorij, tunel dug 25 metara, u kojem ćemo ispitivati kacige. Planiramo postaviti i uređaje za mjerenje utjecaja traume od udarca na mozak. Želimo ga akreditirati pa da možemo ponuditi ispitivanja i drugim korisnicima, od vojske i policije do zaštitarskih tvrtki i onih koji se bave razminiranjem. Ne samo domaćima. Postoji šansa da radimo istraživanja i za jedan DuPont s kojim surađujemo na tkaninama za kacige.

Jeste li u ovih 20 godina dobivali ponude da prodate tvrtku?

Jedan indijski fond želio je kupiti 52 posto udjela i jamčio je da ćemo za četiri godine postići četiri puta veći promet te četiri puta veću dobit. Odgovorili smo da nismo na prodaju. Imamo puno posla i obveza prema kupcima iz 60 zemalja koje moramo ispuniti. Osim toga, uz mene, tu je radila i moja supruga, danas rade dvije kćeri i tri zeta. Svi su na važnim dužnostima. U tvrtki mi radi već i unuk! Tako je razmišljao i moj poslovni partner iz Njemačke Egon Busch, na žalost pokojni. Naslijedio ga je sin Edwin. Dok god budemo mogli ovako raditi na svjetskom tržištu, ostat ćemo obiteljska tvrtka.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Proboj s jarbolima za zastave u UN-u

Alojzije Šestan, po struci ekonomist, u biznis je ušao 1984. s proizvodnjom plastičnih dijelova za sportsku obuću za Nike, Pumu i Adidas. Nakon raspada Jugoslavije okrenuo se izradi plastičnih jarbola za zastave. Dvije i pol tisuće isporučio je UN-u, a na jarbolu iz Preloga zavijorila se i hrvatska zastava na East Riveru. Za rata dobio je od MORH-a prvu narudžbu za kacige. – Nisam znao puno o tom poslu, potražio sam u Njemačkoj Egona Buscha, oca kompozitne kacige u Europi. Zamolio sam ga da osnujemo zajedničku tvrtku, pristao je i za mjesec dana isporučili smo prvih nekoliko tisuća kaciga našoj vojsci – prisjeća se početaka Šestan.


Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell, Večernji.hr

[Lox]

Hrvatska 17.12.2014. 6:59 Davor Ivanković/VL

Hrvatski pištolj HS se probio u Tunis, izvoz vojne opreme udvostručen

Izvoz hrvatske obrambene industrije u posljednje tri godine skočio sa 63 na 190 milijuna američkih dolara.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Tuniška varijanta HS 2000 s dodatnom mehaničkom kočnicom

Prije nekoliko su dana u državnoj agenciji Alan mogli otvoriti šampanjac, jer je realiziran još jedan izvozni posao.

Razlog za slavlje nije bila količina izvezenih pištolja poznatog karlovačkog proizvođača HS Produkta - 1000 komada s pripadajućom opremom za potrebe policije i vojske Tunisa, vrijednih oko 3,5 milijuna kuna, jer HS Produkt je od 2000. izvezao nekoliko milijuna pištolja - nego činjenica da je hrvatska vojna industrija stekla još jednog kupca, a uspjela je na natječaju izgurati konkurente, austijski "Glock" i švicarski "SIG". Kako kaže direktor Alana Ivica Nekić, "da bi zaključio jedan posao, trebaš odraditi stotinjak sastanaka, prezentacija, no kada se jednom 'otvori', posao će krenuti". Tako će biti i u slučaju Tunižana, koji su u Hrvatskoj proveli 6 dana, preuzeli oružje i predbilježili se za kupnju novih količina pištolja, kao i hrvatskih jurišnih VHS pušaka, koje također proizvode Karlovčani.

Zanimljivost je da su Tunižani imali posebni zahtjev, ugradnju dodatne mehaničke kočnice na pištolju, te je tako nastala i "tuniška varijanta HS 2000". Ova priča dobro simbolizira stanje u hrvatskoj vojnoj industriji, koja postaje sve značajniji izvoznik. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, a iz izvora Državnog zavoda za statistiku, u 2011. izvezeno je oružja i vojne opreme u vrijednosti 62,7 milijuna američkih dolara, u 2012. za 90,3 milijuna, a u 2013. izvoz je skočio na 141.7 milijuna dolara. Međutin, to su nepotpuni podaci. U agenciji Alan procijenjuju da je ukupni izvoz oružja i vojne opreme u 2013. iznosio oko 190 milijuna dolara. Lavoski dio izvoza odnosi se na HS Produkt i proizvođača kaciga "Šestan-Busch". Slijedi zagrebački "DOK-ING", jednako svjetski poznati proizvođač robotskih strojeva za razminiranje i gašenje požara, pa nekoliko brodograđevnih tvrtki koje izvoze patrolne čamce za policije i obalne straže u nekoliko država.
 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U brodogradilištu Viktor Lenac, tako provode remont i preinake elektro-energetskog kompleksa zapovjednog broda 6. flote Američke ratne mornarice USS Mount Whitney, što je posao vrijedan preko 20 milijuna dolara. Izvoznici su i proizvođači vojnih uniformi i opreme (KROKO), te proizvođači obuće INKOP, Borovo, Jelen... Željko Pavlin, direktor karlovačkog HS Produkta kaže da će u 2014. ostvariti približno iste financijske rezultate kao i prošle godine, kada su izvezli pištolja i pušaka za više od 100 milijuna dolara. Američko tržište pada, no kreće posao s puškama, koje je puno teže prodavati od pištolja koji su u SAD-u u slobodnoj prodaji. Puške se, naprotiv, mogu prodati samo državama.

Ove godine iz HS-a su otišle nove količine pištolja (20.000) i pušaka u Irak, posebno na sjever, u Kurdistan. Uvjeti za izvozni proboj HS Produkta, ali i drugih tvrtki, nastali su kada je MORH, posebno u mandatu Ante Kotromanovića, potpisao ugovore o nabavi i time dao proizvođaču ono najvažnije - referencu i prigodu za testiranje proizvoda. U HV-u već raspolažu s oko 6000 VHS-1 pušaka, a dovršavaju se ispitivanja i na poboljšanoj VHS-2 pušci. Slično se dogodilo i pulskom Tehnomontu, koji je, nakon što je proizveo dva velika patrolna čamca za potrebe hrvatske policije, dobio i posao za obalnu stražu Gibraltara. Inače, Hrvatska povremeno izveze i tzv. neperspektivno oružje, a riječ je o naoružanju korištenom tijekom Domovinskog rata.

Prema neslužbenim podacima, u 2012. je izvezeno 15.000 kalašnjikova (AK-47), koji su, uglavnom otišli u neke afričke i arapske države, u dogovoru s partnerima u NATO-u. Taj posao vrijedio je oko milijun i pol dolara, a kasnije je RH te puške slala i u vidu vojne pomoći, pa "izvoz" nije niti naplaćivala (u Mali, ili Kurdima). Hrvatska je izvezla svoje oružje i vojnu opremu u 40-ak država svijeta, a popis je zanimljiv; Izrael, Uganda, Češka, Kazahstan, BiH, Njemačka, Poljska, Egipat, Portugal, Slovačka, Slovenija, Rusija, Malta, Italija, Grčka, Kuvajt, Mađarska, Latvija, Kosovo, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Čile, Nigerija, Ukrajina, Oman, Irak, Filipini, Makedonija, Austrija, Tajland, Nizozemska, Australija, Angola, Kolumbija, Nikaragva, Šri Lanka, Švedska i Srbija.

Poslovni.hr

[Solaris]

Evo i slicice.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
poz.

[leut]

9.1.2015.

Patria i Kongsberg potpisali strateško partnerstvo za tržište Bliskog istoka
 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ono što je Defender.hr najavljivao tjednima u vezi sa potencijalnim velikim poslovima za slavonskobrodsku tvrtku Đuro Đaković Holding na području Bliskog istoka, dobiva i vrlo konkretne naznake i obrise, osobito kad su u pitanju Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak.

Naime, danas su finska Patria i norveški Kongsberg potpisali strateško partnerstvo za tržište Bliskog istoka. Patria će osigurati BOV AMV 8X8 i 120mm minobacačke sustave Nemo dok će Kongsberg ponuditi paletu svojih vrhunskih proizvoda, daljinski upravljane oružane stanice, sustave navođenja, komunikacijska rješenja i projektile.

Sporazum su potpisali Mika Kari, predsjednik Patria Land i Espen Henriksen, predsjednik Kongsberg Protech Systems.

Poveznica ovih dviju tvrtki sa hrvatskim Đuro Đaković Holdingom je velika, pa je o svemu najbolje podsjetiti se:

1. Đuro Đaković postaje glavni nositelj poslova proizvodnje AMV za treće zemlje

http://defender.hr/republika-hrvatska/vojna-industrija/duro-dakovic-postaje-glavni-nositelj-poslova-proizvodnje-amv-za-trece-zemlje.php

2. Đuro Đaković grupa s norveškim Kongsbergom razvija novu oružanu stanicu

http://defender.hr/republika-hrvatska/vojna-industrija/duro-dakovic-grupa-s-norveskim-kongsbergom-razvija-novu-oruznu-stanicu.php

3. Kuvajt kreće u nabavu borbenih oklopnih vozila, Đuro Đaković položio testove sa sa odličnim

http://defender.hr/republika-hrvatska/vojna-industrija/kuvajt-krece-u-nabavu-borbenih-oklopnih-vozila.php

4. Završena prva faza ispitivanja Patria AMV 8x8 opremljenog MCRWS 30mm

http://defender.hr/republika-hrvatska/vojna-industrija/zavrsena-prva-faza-ispitivanja-patria-amv-8x8-opremljenog-protector-mcrws-30mm.php

5. Svjetska premijera vozila AMV 8X8 sa Kongsberg 30mm RWS u Gašincima

http://defender.hr/republika-hrvatska/vojna-industrija/svjetska-premijera-hrvatske-verzije-vozila-amv-8x8-sa-kongsbergovom-30mm-mcrws.php

6. UAE i Patrija sve bliže potpisu ugovora za 600 oklopnih borbenih vozila

http://defender.hr/europa-i-rusija/vojna-industrija-1/uae-i-patrija-sve-blize-potpisu-ugovora-za-600-oklopnih-borbenih-vozila.php

Defender.hr

[leut]

12.1.2015.

Patria: Đuro Đaković će biti dobra opcija za buduće potrebe tržišta na Bliskom istoku
 
Nakon što su finska Patria i norveški Kongsberg potpisali strateško partnerstvo za tržište Bliskog istoka, čime se otvaraju vrata i njihovom partneru hrvatskoj tvrtki Đuro Đaković Holding, zatražili smo komentar i od predsjednika Patria Land Systems, Mika Karija koji je za Defender.hr rekao: "Đuro Đaković je naš partner u proizvodnji vozila i cilj nam je iskoristiti njegove kapacitete i "know how" u budućim programima. Naš sporazum sa Kongsbergom ne definira partnere za proizvodnju vozila, ali zasigurno Đuro Đaković će biti dobra opcija za buduće potrebe tržišta na Bliskom istoku.

Defender.hr

[dzumba]

Rekao bih da je odgovor gosn Mike diplomatski.  Može da bude, ne mora da znači. Znaće se kada se ugovori konkretan posao. Nego, ni Arapi nisu više mutavi. I oni čuli za one benefite: ja tebi naruždbinu, ti meni prenos znanja, tehnologa, proizvodnje i td. i sl.

[Lox]

Mislim da Arape ne zanima proizvodnja, već neki drugi "benefiti". Lova sa strane, neki drugi dilovi...

[dzumba]

Mislim da Arape ne zanima proizvodnja, već neki drugi "benefiti". Lova sa strane, neki drugi dilovi...

Taj se podrazumeva .

[momo PT61]

Zanima me šta je Hrvatska vojna industrija izvezla u Makedoniju?

[wermez]

Beleze solidan uspeh u proizvodnji uniformi, pancira i slemova, kao i opreme za deminiranje.

[leut]

Ne znam što je izvezeno u Makedoniju 2012. (na što se odnosi ranije objavljeni članak), ali mislim da ARM koristi pištolje HS Produkta. Moguće je da su izvezene i borbene kacige, odore i čizme.

[momo PT61]

Borbene kacige za ARM je proizvodio Eurokompozit-Prilep,ali ikad se nezna,putevi karavana vojne opreme su nekada čudni