[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Dassault Mirage 2000 je francuski višenamenski jednomotorni avion četvrte generacije. Dizajniran je kao laki lovac koji bi nasledio Mirage III kasnih 70-ih u Francuskom RV. Mirage 2000 je evoluirao u veoma uspešan višenamenski avion koji je razvijen u nekoliko varijanti. Napravljeno je preko 600 aviona ovog tipa a u upotrebi je u 9 zemalja sveta.
RazvojFrancusko RV je ranih 70-ih iznelo zahteve budući borbeni avion (Avion de Combat Futur-ACF). Dassault je ponudio svoj projekat dvomotornog Super Mirage koji bi ispunio zahteve ACF. Međutim, Super Mirage je bio preskup i projekat je obustavljen 1975. godine. Dassault je zatim ponudio jednomotorni Mirage 2000 kao alternativu i dobio odobrenje francuske vlade da nastavi razvoj 18. decembra 1975. Ovo je bio povratak prvoj generaciji Miraža, ali uz neke važne inovacije koje su rešavale nedostatke prethodnog dizajna. Vođe projekta su bili B.C. Valliéres, J.Cabrière, J.C. Veber and B.Revellin-Falcoz.
Razvoj lakog lovca je kompaniji Dassault trebao da omogući da se takmiči sa konkurentnim General Dynamics F-16 Fighting Falcon, koji je pobedio njihov Mirage F1 na tenderima za novog lova za vazduhoplovstva Belgije, Danske, Holandije i Norveške. Mali jednomotorni lovac je očigledno bio koncept poželjan kod većine stranih kupaca, što će se kasnije potvrditi i prilikom projekta Mirage 4000.
Prvi let prototipa je bio 10. marta 1978. a test pilot Jean Coreau je bio za komandama. I pored toga što su primenjene nove tehnologije, činjenica da je novi avion bio baziran na dizajnu Mirage III omogućila je da od početka programa do prvog leta prototipa protekne svega 27 meseci.
Istog leta na aerosalonu Farnborough, avion je pokazao ne samo odlične manevarske sposobnosti, nego i odličnu upravljivost pri minimalnoj brzini od 204 km/h i pri napadnom uglu od 26 stepeni. Ovo je bilo potpuno neočekivano za lovca sa delta krilom, što je dokazalo da je kompjuterska kontrola komandi leta (fly-by-wire) u stanju da premosti nedostatak upravljivosti delta krila prilikom leta malom brzinom, istovremeno zadržavajući prednosti, kao što su mali otpor, mali radarski odraz, idealnu aerodinamiku za let velikim brzinama i jednostavnost, koja je obezbeđena nepostojanjem horizontalnih repnih površina. Mirage 2000 je bio jedna od zvezda na tom aerosalonu i postao je direktni konkurent američkom F-16, koji je takođe imao kompjutersku kontrolu komandi leta i smanjenu stabilnost. Drugi prototip je poleteo 18. septembra 1978., a treći 26. septembra 1979. Nakon 400 sati leta oni su poslati u CEV (Centre Experimental du Vol). Četvrti prototip je bio demonstrator koji je Dassault napravio za sopstvene potrebe, i na kraju prvi dvosed Mirage 2000B je poleteo 11. oktobra 1980.
Prvi serijski primerak je poleteo 20. novembra 1982., a avion je ušao u operativnu upotrebu novembra 1982. Ovi prvi avioni su zapravo bili predserijski, i nisu mogli da nose rakete vazduh vazduh sa poluaktivnom glavom za samonavođenje, imali su RDM-1 radar i prvi model motoraSNECMA 'Super Atar' M-53-2.
Produkcijska linija aviona Mirage 2000 je ugašena 2007. nakon što je isporučen poslednji avion. Poslednji Mirage 2000 je isporučen 23. novembra 2007. Grčkom RV-u.
DizajnKorišćenjem koncepta presretača sa delta krilom Dassault Mirage III, Dassault je napravio novi borbeni avion. Ovakva konfiguracija nije idealna sa stanovišta manevarbilnosti, leta na maloj visini, kao i dužine poletno-sletne staze, ali ima velike prednosti kada su u pitanju karakteristike leta visokim brzinama, jednostavnost konstrukcije, nizak radarski odraz i velika unutrašnja zapremina.
Mirage 2000 je niskokrilac, sa tankim aeroprofilima, ugla napadne ivice 58 stepeni i 4 stepena izlazne ivice, sa blagim prelazom između krila i trupa. Ima i dva mala fiksna kanara, smeštena iza uvodnika vazduha. Komande leta su ostvarene pomoću 4 elevona (+15/-30°), 4 pretkrilca i 4 vazdušne kočnice (2 iznad i 2 ispod svakog krila).
Neutralna tačka aviona se nalazi ispred težišta, što znači da je avion blago nestabilan i samim tim ima povećane manevarbilnosti. Bio je to prvi avion koji je inkorporirao negativnu stabilnost i fly-by-wire kontrole. Vazdušne kočnice su smeštene kao i kod MIrage III, dve ispod i dve iznad krila. Primetno veće kormilo pravca omogućava pilotu da zadrži kontrolu nad avionom pri letu na većim napadnim uglovima, a u tome mu pomažu i mali strejkovi.
Avion ima kuku za zaustavljanje poput palubnih lovaca, ili kutiju za padobran koja se nalazi ispod repa aviona. Smanjenje dužine staze za sletanje je, između ostalog, postignuto i glomaznim karbonskim kočnicama. Nosna noga stajnog trapa se uvlači u nazad i sastoji se od dva točka, dok glavne noge stajnog trapa čine po jedan točak, a uvlače se u krila. Kočioni padobran se nalazi u kućištu u repu, odmah iznad mlaznika motora.
Na avion se po potrebi može dodati ili skinuti sa njega fiksna cev za punjenje gorivom u vazduhu, ispred kokpita, malo desno od centralne linije aviona.
StrukturaKrilo je metalne konstrukcije, dok elevoni imaju oplatu od karbon fibera sa saćastim jezgrom od legure aluminijuma i magnezijuma; paneli saćaste strukture od lakih legura aluminijuma i karbon fibera prekrivaju kućišta avionike; veći deo vertikalnog repa i celo kormilo pravca imaju oplatu od borona, epoksija i karbona, dok kormilo ima jezgro saćaste strukture od legure aluminijuma.
Komande letaAvion poseduje električne komande leta fly-by-wire, koje omogućavaju visok stepen agilnosti i lakše upravljanje, zajedno sa stabilnošću i preciznom kontrolom u svim situacijama. Avion je prirodno nestabilan, tako da je uparen sa fly-by-wire kontrolama veoma agilan, i ukoliko se premosti može postići ugaonu brzinu skretanja od preko 27 stepeni u sekundi, uz opterećenje od 11g (strukturno ograničenje je 12g), umesto 9g kada je uključeno kompjutersko ograničenje električnih komandi leta. Sistem je veoma pouzdan i do sada nije bilo gubitaka aviona uzrokovanih otkazom istog.
Stajni trapAvion ima uvlačeći stajni trap tipa tricikl firme Messier-Bugatti, sa dva točka na nosnoj nozi, i po jednim na glavnim nogama stajnog trapa. Stajni trap se uvlači hidraulički, nosna noga u nazad, a glavne noge ka unutra. Za apsorpciju udara, koriste se uljno vazdušni amortizeri. Upravljanje nosnom nogom se vrši pomoću elektro-hidrauličnog sistema (+/-45 degrees). Zemaljska posada može ručno otkačiti nosnu nogu sa ovog sistema i onda se noga može obrtati svih 360 stepeni što olakšava manipulisanje avionom na zemlji.
Kabina avionaAvion postoji i u jednosedoj i u dvosedoj konfiguraciji sa punim borbenim sposobnostima. Pilotska palica se nalazi centralno, dok je komanda gasa na levoj strani i može se reći da je primenjena filozofija HOTAS (ruke na komandama gasa i leta). Pilot sedi na izbacivom sedištu 0-0 tipa SEMB Mark 10 (licencna verzija britanskog Martin-Baker Mark 10). Za razliku od F-16, pilot sedi u konvencionalnoj poziciji, bez nagiba kako kod sedišta na avionu F-16. Kabina aviona je veoma mala, i nema kapljičast poklopac kabine. I pored toga, vidljivost je veoma dobra, mada manja od one na F-16, posebno u pravcu na šest sati, dakle iza leđa pilota.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Instrument tablom (kod Mirage 2000 C) dominira Sextant VE-130 Heads Up Display koji prikazuje podatke vezane za let, navigaciju, stanje potencijalnih ciljeva i lansiranja naoružanja, a centralno ispod HUD-a se nalazi radarski ekran VMC-180. Sa donje leve strane se nalazi panel koji služi za kontrolu podvesnih tereta, a iznad njega se nalaze navigacioni instrumenti i visinomer. Desnu polovinu instrument table čine displeji za kontrolu motora i sistema. Iznad palice za kontrolu gasa se nalaze kontrole komunikacione opreme.
AvionikaAvionika za Mirage-2000B/C se sastoji od inercijalno-navigacionog sistema Sagem ULISS 52, TRT radio visinomera, Dassault Electronique Type 2084 centralnog digitalnog kompjutera, Digibus digitalne magistrale podataka i kompjutera Sextant Avionique Type 90. Komunikacionu opremu činetransponder LMT NRAI-7A IFF, VHF/UHF primopredajnik TRT ERA 7000, kao i TRT ERA 7200 UHF ili EAS za bezbednu glasovnu komunikaciju.
RadarAvion je opremljen višemodnim radarom Thomson-CSF RDM koji je kasnije zamenjen impulsno doplerskim Dassault Electronique/Thomson-CSF RDI, od kojih je svaki operativnog dometa od 100km. Ovo je praktično evolucija radara Cyrano, sa mnogo modernijim procesorima i mogućnostima look-down/shoot-down (gledaj dole/gađaj dole). Efektivni domet je oko 60–70 km uz skromne mogućnosti za detekciju niskoletećih ciljeva. Radar je uvezan sa raketom vazduh-vazduh tipa Super R.530F, i njime je opremljeno prvih 37 aviona za francusko RV (Armée de l'Air) kao i na većinu izvoznih aviona. Radar je višefunkcionalan, što znači da se može koristima u zadacima vazduh-zemlja, kao i u protivbrodskim zadacima. Prva verzija radara nije bila u mogućnosti da vodi raketu Super R.530F, ali je ovo ubrzo rešeno. Neke kasnije verzije za izvoz su opremljene radarom Thales RDY (Radar Doppler Multitarget) koji je razvijen za Mirage 2000-5.
KontramereMirage 2000 je opremljen detektorima radarskog ozračenja Thales Serval Radar warning receiver (RWR) sa antenama smeštenim na krajevima krila i na zadnjem delu vrha vertikalca. Takođe poseduje i ometač Dassault Sabre u kućištu ispod vertikalca čija antena se nalazi na vrhu vertikalca sa prednje strane. Ispod repa je smešten dispenzer tipa Dassault Éclair koji je kasnije zamenjen parom dispenzera tipa Matra Spirale, koji su smešteni na produžecima iza korena krila i koji sadrže ukupno 224 kertridža.
PogonPrvih 37 primeraka pogonio je turbomlazni motori SNECMA M53-5, a kasnije primerke je pogonio motor SNECMA M53-P2 sa niskim stepenom dvostrujnosti, koji stvaraju potisak od 64 kN bez i 95 kN sa dodatnim sagorevanjem. Uvodnici vazduha su opremljeni podesivim polukonusnim centralnim telom, koji stvaraju potrebni kosi udarni talas, i na taj način se ostvaruje efikasan dotok vazduha u motor. Ukupna zapremin goriva koje avion može da ponese je 3978 litara zaMirage 2000C i E, a 3904 litara za Mirage 2000B, N, D i S. Avion takođe ima 3 mokre tačke od kojih na onoj ispod trupa može da nosi odbacivi rezervoar zapremine 1300 litara, a ispod krila može da nosi odbacive rezervoare zapremine 1700 litara.
Specifikacije motora SNECMA M53-P2 |
• Potisak bez DS (kN) | 64 | • Potisak sa DS (kN) | 95 | • Specifična potrošnja goriva sa DS (kg/daN.h) | 2.1 | • Specifična potrošnja goriva bez DS (kg/daN.h) | 0.90 | • Maseni protok vazduha (kg/s) | 94 | • Temperatura na ulasku u turbinu (K) | 1,600 | • Stepen dvostrujnosti | 0.36 | • Dužina (cm) | 300.7 | • Prečnik uvodnika (cm) | 79.6 | • Masa (kg) | 1,515 |
Naoružanje i oprema
Mirage 2000 ima ugrađen dvocevni top revolver tipa kalibra 30mm tipa DEFA 554 (sada GIAT 30-550 F4) sa 125 granata u borbenom kompletu po topu. Topovi imaju mogućnost regulacije brzine paljbe, tako da se može odabrati brzina paljbe od 1200 granata u minuti ili 1800 granata u minuti. Svaka granata teži 275g i brzinu na ustima cevi od 800 m/s.
Mirage 2000 može da nosi do 6.3 tona (ili 7 tona u verziji aviona 2000-9) tereta na 9 tačaka, sa dve tačke na svakom krilu i 5 ispod trupa. Od naoružanja može da nosi raketu vazduh-vazduh srednjeg dometa Matra Super 530 sa poluaktivnim radarskim samonavođenjem koja može biti vešana na unutrašnje krilne nosače ili ispod trupa, kao i raketu kratkog dometa sa IC navođenjem Matra Magic koja se kači na spoljnje podkrilne nosače. Pored toga, može da nosi i druge rakete kratkog dometa kao što su AIM-9J/L/P Sidewinder. Ove rakete su često korišćene na izvoznim avionima. Mirage 2000C i kasnije verzije može da nosi i moderniju i lakšu raketu MBDA MICA umesto Super 530D.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pored naoružanja vazduh-vazduh, avion ima mogućnost nošenja širokog spektra ubojnih sredstava za napad na ciljeve na zemlji, kao i na moru. Pored nevođenih bombi Mk82, avion može nositi i laserski vođene bombe i rakete, krstareću raketu SCALP-EG/Storm Shadow, a u slučaju N modela, i krstareću raketu ASMP naoružanu nuklearnom bojevom glavom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Karakteristike aviona Dassault Mirage 2000
Dimenzije : | Razmah krila | 9.13 m | Površina krila | 41 m² | Dužina | 14.36 m | Visina | 5,3 m | Mase : | Masa praznog aviona | 7,600 kg (C) | Maksimalna poletna masa | 16,500 kg | Masa goriva (unutrašnjeg) | 3,160 kg | Masa goriva (spoljašnjeg) | 4,030 kg | Maksimalna masa spoljašnjeg tereta | 6,300 kg | Broj tačaka za kačenje tereta | 9 | Performanse : | Maksimalno opterećenje | +9g/-3g | Maksimalni Mahov broj | M 2.2 | Brzina na sletanju | 259 km/h | Maksimalna brzina penjanja | 305 m/sec | Opterećenje krila | 337 kg/m² | Odnos potiska i mase | 0.91 | Operativni plafon leta | 17.060 m | Radijus dejstva | Preko 1.550 km |
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] |
|