Školski brod "Jadran"

(1/31) > >>

Rade:
Stvaranjem prve jugoslovenske drzave 1918. godine i njene kraljevske mornarice, javila se potreba za nabavkom skolskog broda na kome bi se kvalitetno obučavao pomorački kadar. Kako nisu odobrena novčana sredstva za ovu nabavku, juna 1926. godine organizacija „Jadranska straža“ koja se bavila popularizacijom pomorstva medju južnim Slovenima započinje u saradnji sa mornaricom sveobuhvatnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavku broda.

Na taj način je obezbedjen milion dinara, dok je ostatak do tražene sume „namakla“ mornarica putem kredita i ratne reparacije. Ukupna potrebna suma bila je 8.407.030 dinara ili 622.743 ondašnjih maraka.

Ugovor za gradnju skolskog broda sklopljen je 4. septembra 1930. godine sa nemackim brodogradilistem "H. C. Stulken Sohn" u Hamburgu. Školski jedrenjak dobio je ime "Jadran", a porinut je 25. juna 1931. godine. Zbog nastalih problema oko naplate potraživanja iz ratne reparacije, brod biva završen tek 27. juna 1933. godine, kada je i isplovio.


 Uplovljavanje u Tivat.jpg (170.29 KB. 800x533 - viewed 235 times.)


Nakon završenih procedura, Kr. brod "Jadran" je sutradan, 27. juna, digao sidro i isplovio iz Hamburga, na put prema Otadžbini. Pod komandom kapetana fregate Krizomali Nikole "Jadran" je 4. jula plovio Atlantikom, duž obala Pinnejskog poluostrva i nalazio se u visini Lisabona. Šestog jula prošao je kroz Gibraltar i uplovio u Sredozemno more na putu prema Tunisu, gde je pristao da bi ukrcao pogonsko gorivo i provijant.

Petnaestog jula u 19.00 časova Kraljevski brod je preplovio kroz Otrantska vrata i uplovio u Jadransko more, da bi narednog dana, 16. jula 1933. godine , po divnom sunčanom danu i mirnom moru uplovio u Boku. Toga dana, u 10.00 časova bačeni su konopi na obalu. Brod je pristao uz "mulo l", u Pomorskom arsenalu u Tivtu,
gde mu je i danas matična luka, uz svečani doček, kako i priliči.

Već naredne godine š/b "Jadran" počeo je sa svojim školskim krstarenjima. Pre Drugog svetskog rata bilo je sedam vožnji van Jadranskog mora.

Najzanimljivije i najduže putovanje š/b "Jadran" (11.262 nautičkih milja) bilo je na ruti Dubrovnik-Njujork-Boston-Dubrovnik u vremenu od 20. aprila 1938. godine do 21.juna 1938. godine.


 2009-09-09_104730.jpg (24.16 KB. 735x452 - viewed 207 times.)


Do Drugog svetskog rata, "Jadran" je sedam puta na svojim školskim i svakako diplomatskim misijama plovio i krstario izvan teritorijalnih voda Kraljevine Jugoslavije. Rat ga je zatekao u Portsmautu. Zbog ratnog stanja u Evropi odbijan je zahtev za njegov prijem u luke usputnih država radi popune zaliha goriva, vode i hrane, tako da je bez pristajanja doplovio u Jugoslaviju.

Uoči napada na Jugoslaviju brod se obreo u Boki Kotorskoj, gde mu je bio borbeni raspored. Zapaljiva oprema, a pre svega oprema za jedrenje, je iskrcana sa broda, a iskrcan je i deo posade koji je popunio
borbene stanice na drugim ratnim brodovima. Naoružan sa lakim proti-vavionskim oružjem, boravio je u zalrvu menjajući lokaciju od Đenovića do Bijele. I pored stalnih napada italijanskih borbenih aviona školski brod "Jadran" nijedanput nije bio meta direktnog napada. Naredbom Vrhovne komande preostali deo posade ga je napustio 17. apnla 1941 .godine, usidrenog ispred Đenovića. Italijam su ga oteglili u Bijelu i obezbedili stražom. Ubrzo nakon toga otegljen je na Brione, a potom u Veneciju.

Tokom Drugog svetskog rata školski brod "Jadran" koristila je italijanska ratna mornarica, takodje kao skolski brod pod imenom "Marko Polo". Kapitulacijom Italije započinje težak period broda. Zapušten, ogoljen, opljačkan, bez jarbola, dočekao je kraj rata u jednom od kanala u Veneciji gde je služio kao most. 1946. godine Jadran biva dotegljen u remontni zavod “SA-KO” u Tivtu, gde se do 1949. godine vrši remont.


 2009-09-22_115257.jpg (32.33 KB. 421x620 - viewed 213 times.)


Školski brod "Jadran" je jedrenjak tipa "barkantin" deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara. Širina na glavnom rebru je 8.90 m, srednji gaz je 4.05 m, visina velejarbola 39.1 m, a površina jedara 933 m2. Ukupna duzina konopa je 11 kilometara. Glavni motor mu je "burmajster-alfa" 353 KN i razvija maksimalnu brzinu od 14 čvora. Na jedrenjaku postoje tri jednokrevetne, dve dvokrevetne i tri cetvorokrevetne kabine, zatim po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni prostor. Ostatak posade spava u “visaljkama”.

Za sedamdeset godina svoga veka školski brod 'Jadran" je obavio šesnaest međunarodnih, školskih, krstarenja. Krstarenja, na kojima je zbog izgleda, elegancije, lepote, tradicionalnog načina plovljenja i posada koje su na njemu bile ukrcane postao poznat u svetu pomorstva. Postao je i ostao svojevrstan i neponovljiv ambasador svoje države i njene Mornarice, u svakoj zemlji i luci u koje je do sada uplovljavao.

TT karekteristike

Dužina preko svega60 mDužina na vodenoj liniji41 mŠirina na glavnom rebru8,9 mGaz broda4,3 mDeplasman (puni)7761Visina glavne palube   4,55 mVisina manevarske palube7,25 mVisina komandnog mosta   9,8 mVisina velejarbola39,1 mDužina donjeg krsta (šinna na visini od 23 m)18 mPovršina jedara (12 jedara)   933 mAutonomnost   30 danaDaljina plovljenja3 500 NMPogonski motor "Alpha494P"460 KSBrzina u vožnji motorom (maksimalna)   10 čv

brodarski:
Za New York pod zapovjedništvom Šibenčanina Jerka Kačić Dimitri nije isplovio iz Dubrovnika već iz Šibenika.

brodarski:
Školski brod Jadran vezan uz gat Vrulja prije II. svj rata u Šibeniku.
 Jadran-01.jpg (34.28 KB. 900x495 - viewed 214 times.)

jadran2:
Buduci sam zaduzen za "historijske teme", pokusao bih ukratko obraditi "Jadranovo" putovanje iz 1936.g., nadajuci se da vecina clanova nije bila u prilici procitati izvjestaj sa tog putovanja.

brodarski:
Imaš sve to lipo obrađeno u MG Kraljevine Jugoslavije. Sad sam baš prolista.Slike su minijaturne, ali teksta ima bogato.

Navigation

[0] Message Index

[#] Next page