PALUBA
March 29, 2024, 12:23:29 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11   Go Down
  Print  
Author Topic: Motorne torpiljerke klase "Orjen"  (Read 70427 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #30 on: October 05, 2010, 10:03:10 pm »

Kolika je mogla biti razlika u deplasmanu između S2 i "Orjen" torpiljarki, osim teže konstrukcije ovih drugih, pokazuje npr. razlika u težini torpeda. Francusko D23T imalo je 2070kg, dakle skoro pola tone više od engleskog ili nemačkog torpeda. Takođe, 2cm flak na nemačkim brodovima bio je težak 500kg sa lafetom, a Bofors oko 1,2 tone. Za tako mali brod ovo su značajne cifre.
Logged
Deligrad
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 241


Нема дoбрих закoна без дoбрo наoружане војне силе


« Reply #31 on: October 05, 2010, 10:09:13 pm »

Kumbore vidi ovako kada sledeći put odemo u Vojni muzej pokazaću originalnu brodgradilišnu maketu Orjena sa originalnim projektnim izgledom. Orjen je naoružan sa topom 40 mm Bofors što znači da mu je to bilo originalno naoružanje. Nema Zbrojovke, koju nisu mogli dobiti pre zime 1939/40. godine.
Postojao je i pomoćni motor za tzv bešumnu vožnju što je bila posebna odlika nemačkih torpednih čamaca.
Što se tiče daljine plovljenja izričito se navodi cifra koju sam dao i to naglašava se da je reč o brzini od 34 čvorova. Uzgred brodogradilište je garantovalo maksimalnu brzinu od 38 čvorova naravno kratkotrajnu. Takođe brodogradilište je garantovalo daljinju plovidbe od 1680 NM. Podaci su iz sklopljenog ugovora.
Izvor koji sam naveo je zvanični pregled karakteristika brodova Jugoslovenske Kraljevske mornarice i bio je strogo poverljiv. On je iz januara 1941. godine.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #32 on: October 05, 2010, 10:49:06 pm »

Možda nisam bio precizan, ali ne sporim da je na krmi stajao Bofors.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #33 on: October 05, 2010, 10:51:40 pm »

Deligrade, da nije mozda neka greska - 34 cv. i 680 NM  - zar sa 5,8 ili 6 tona benzina na 12 cilindara i 2900 ili 3000 KS?
Na punoj brzini su trosila sva tri benzinska motora ne manje od 1 tone na sat.

A 1680 NM - sa  koliko tankiranja do cilja? Sa kojom brzinom?
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #34 on: October 05, 2010, 11:27:54 pm »

@Deligrad,

Bilo bi stvarno odlično da mi upriličiš takvu svetkovinu da pogledam originalnu dokumentaciju! Tamo verovatno postoje objašnjenja. Najmanje od svega bih voleo da se u dokumentaciji potkrala štamparska greška.

A sa ovim slikama gore pod barjakom Rajhsmarine nije jasno o čemu se radi. Brodovima KJRM ne odgovaraju ni zastava, ni topovi, ni torpedne cevi na jednoj slici.

Što se tiče VM, znaš da i u otvorenoj postavci postoje otvorena pitanja - npr. misteriozno torpedo 305/356mm, onaj "Krasni Putilovec", itd.
Logged
Deligrad
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 241


Нема дoбрих закoна без дoбрo наoружане војне силе


« Reply #35 on: October 05, 2010, 11:29:25 pm »

Tako piše u dokumentu ali nije nemoguće (premda malo verovatno). Od kolege iz Španije imam oficijelne podatke za seriju S-2 koja je završila u Španiji. Ovo su rezultati postizani po završetku građanskog rata.
Čamci su krcali 7500 litara benzina maksimalno. Pri maksimalnoj brzini od 34 čvora daljina plovljenja je bila 400 NM a pri krstarećoj brzini od 20 čvorova 800 NM. Maksimalnu brzinu su postizali sa 3300 KS. Korišćenjem Lirsenovog efekta kratkotrajno su mogli da plove do 37 pa i 38  čvorova.
Za daljinu plovljenja od 1680 NM nije data krstareća brzina.
Logged
Deligrad
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 241


Нема дoбрих закoна без дoбрo наoружане војне силе


« Reply #36 on: October 05, 2010, 11:59:03 pm »

Kumbore ti i Jadran ste verovatno u pravu. Verovatno je neka greška. Evo našao sam izveštaj našeg vojnog atašea da je S-2 na probama u Nemačkoj (sa 7,5 tona goriva) postizao maksimalnu brzinu od 33,8 čvorova i daljinu plovljenja od 582 NM pri brzini od 22 čvora. Deplasman pri probama 58 tona.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #37 on: October 06, 2010, 11:35:41 am »

Probe brzine se obično vrše na nekoj "mernoj milji". Brzina može biti i srednja najveća za npr. 2 sata plovidbe i zavisi od stanja mora, vetra, struja, itd. Najveća u nekom trenutku postignuta brzina se i ne meri uvek, osim za eksperimentalne potrebe. Brodovi obično nemaju klasični "brzinomer", već se upravlja prema obrtajima motora, obrtajima osovine, itd. Motori BFz (ili BF2?) su sigurno imali maksimalni broj obrtaja preko 2000, jer su to bili marinizirani motori za dirižable. Ipak, stalno mi se nekako hoće da znam koliko je to "po automobilski", u čvorovima na sat, u jednom trenutku!

Ako je ovako kako si rekao u poslednjem postu, onda je brzina merena u opterećenom stanju, sa nakrcanim maksimumom goriva, što je realnije od načina merenja koji su praktikovali npr. Italijani, koji su merili brzinu bez montiranog glavnog naoružanja, sa minimumom opreme, goriva, maziva, vode za kotlove, itd. Zato su im pojedini brodovi na probama dostizali npr. i 40čv, što je izazivalo preteranu samouverenost komande i posada, jer su u službi, nakrcani i opremljeni mogli potegnuti najviše npr.32čv.

Apsolutna maksimalna brzina u neopterećnom stanju, na mirnoj vodi, je verovatno bila veća.

Daljina plovljenja koju si u poslednjem postu naveo izgleda realna.
U praksi KJRM provlačilo se trebovanje da važnije jedinice treba da imaju takvu autonomiju po gorivu da se mogu u slučaju potrebe skloniti u prijateljske strane luke van Jadrana. Za torpiljerke to ne bi trebao biti praktičan problem, jer se uvek moglo nakrcati dodatnog goriva u burad. Ne znam da li je to bilo i zvanično predviđeno, tj. da li su formacijski postojali priključci na palubi za eventualne dodatne rezerve goriva. Ovo je moja pretpostavka. Da li je tako nešto bilo predviđeno kod ovih brodova, ili kasnije kod npr. Higginsa, ne znam.  
Logged
Deligrad
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 241


Нема дoбрих закoна без дoбрo наoружане војне силе


« Reply #38 on: October 06, 2010, 12:43:26 pm »

Bez obzira što se naši torpedni čamci u mnogo čemu razlikuju (pre svega u naoružanju i opremi) od S-2, s obzirom da im je trup vrlo sličan, da ne kažem identičan, i da i da imaju iste motore naksimalne brzine i daljine plovljenja (pri istoj količini ukrcanog goriva) ne bi smele mnogo da se razlikuju. Podaci o ispitivanju su sasvim izvesno tačni jer je i naš vojni ataše njima aprisustvovao.
Podatak o daljini plovljenja od 1680 NM bez iznošenja uslova pod kojim se postiže upravo potvrđuje ono što si naveo o zahtevu da brodovi mogu da dospeju do neke od savezničkih luka. Reč je verovatno o teorijskom maksimumu.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #39 on: October 06, 2010, 01:15:14 pm »

osnovni detalji njemackih brzih camaca

http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Waffen/S-Boote.htm

kada bi se zajedno nasli Deligrad i Kumbor pa da se vidi dokumentacija.....
Logged
Deligrad
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 241


Нема дoбрих закoна без дoбрo наoружане војне силе


« Reply #40 on: October 06, 2010, 01:42:19 pm »

Jadrane problem je što ne postoji dokumentacija na jednom mestu u fasciklama kao što postoji za mnoge avione, tenkove, brodove i slično posle rata. To je vrlo razbacano jer je način funkcionisanja Kraljevine bio vrlo specifičan. Većina dokumentacije koja tebe interesuje držana je u vojno tehničkim zavodima i remontnim zavodima a nju su što Nemci (a što Italijani) a najviše mi sami uništili. VTZ Kragujevac je pre Drugog svetskog rata bio jedna od najvećih vojnih fabrika u jugoistočnoj Evropi (verovatno i najveća) a ja uspevam da rekonstruišem to što su radili između dva rata na osnovu platnih spiskova i radnih naloga radnicima.
Ja sam upravo na osnovu radnih naloga i platnih spiskova dokazao da su oni 1940. godine počeli da proizvode kamione a ne samo da ih sklapaju. Jer ako ti proizvodiš motore (u Kragujevcu i Rakovici), šasiju, sistem za upravljanje, kompletan menjač, limariju, hidrauliku i slično ti praviš kamion a ne sklapaš. Prva petoletka u Trsteniku je počela da radi hidrauliku 1939. godine a ne tek posle II svetskog rata. Hidraulika je rađena najpre za Harikene a zatim i za ostale potrebe. Gume su počele da se prave i u Obilićevu u Kruševcu od gume za gas maske što je bilo neverovatno skupo ali nije bilo izbora.
Strašno mnogo je urađeno na modernizaciji borbenih sistema tokom 1939, 40. i početkom 1941. godine. Recimo za samo dva meseca je razvijen i usvojen projekat osposobljavanja PT topova za motornu vuču. Od oko 800 negde oko 250 je stiglo iz Čehoslovačke osposobljeno za motornu vuču a za preostalih 550 je decembra 1940. dat zadatak da se osposobe. Projekat je bio gotov krajem januara 1941. godine a već početkom februara je započeta njihova modernizacija. U planu je bilo da do juna svi budu osposobljeni. A to nije samo zamena točkova već i drugo vešanje kao i zamena ručne hidrauličnom kočnicom.
Zašto sve ovo pričam. Mnogo je urađeno i na modernizaciji brodova te zadnje dve godine više nego prethodne dve decenije. Tako da podaci za mnoge brodove iz 1938. godine treba uzimati sa rezervom kad je reč za Aprilski rat. Monitori su 1938. godine kao osnovno PA oružje imali mitraljeze Švatcloze a u Aprilskom ratu su to bili vrlo moderne Zbrojovke kalibra 15 mm. Itd itd itd
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #41 on: October 06, 2010, 02:17:52 pm »

Deligrade, to je iznimno kompleksan i opsezan posao kojim se bavis.

Ako je Kumbor "na lokaciji", pa kad tebi i njemu bude zgodno da se nadjete i pogledate - da ga "posvetis" u koji interesantni detalj oko torpiljarki.

Logged
Deligrad
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 241


Нема дoбрих закoна без дoбрo наoружане војне силе


« Reply #42 on: October 06, 2010, 02:21:48 pm »

Naravno.
Samo mi Kumbor nešto mudro ćuti-
Ja sam planirao da bas dvpjicu zamolim da odradite zajednički tekst o ovim torpiljerkama za sledeći broj Vesnika vojnog muzeja, ako bog da zdravlje kako se u mom kraju kaže.
Logged
Deligrad
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 241


Нема дoбрих закoна без дoбрo наoружане војне силе


« Reply #43 on: October 06, 2010, 02:23:45 pm »

Al imamm štamparskih grešaka a nisam ništa pio majke mi.
Naravno, taj isti tekst bi stavili i na Palubu.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #44 on: October 06, 2010, 03:22:15 pm »

Deligrade, hvala ti na casti oko prijedloga za Vesnik vojnog muzeja. Ne znam kako Kumbor, ali uz toliko materijala koje imas - nema smisla da delegiras rad na clanku na nas.
Logged
Pages:  1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 23 queries.