Republika Hrvatska i NATO

[Jester]

SMART DEFENCE

‘Pametna obrana’ ili ‘pametna obmana’?

Dok hrvatska kopnena vojska, što se vatrene moći tiče, sve više nalikuje na kakvu žandarmeriju negoli na suvremeno pješaštvo, dok nam je ratna mornarica svedena na jurcanje s gumenjacima i klapsko pjevanje, sada već kažu u Novoj 2014. kako je, navodno, i ratno zrakoplovstvo preskupo. Samostalna zračna obrana Hrvatske je preskupa, smatraju u Washingotnu i Bruxellesu. Još su nam vojni stratezi iz Pentagona, kao i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, poručili kako nam borbeni zrakoplovi baš i ne trebaju. Zapad rekao, naši prihvatili.

Zbog globalne financijske krize Sjevernoatlantska vojna alijansa od Međunarodne konferencije u Münchenu 2011. godine, promovira koncept “smart defence”, tj. “pametnu obranu”. U prijevodu bilo bi to međusobno dijeljenje sposobnosti članica NATO-a kako bi održali borbene sposobnosti, ali i uštedjeli u svojim vojnim budžetima.

Dakle, kad je u pitanju Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, više se ne skriva ideja o mogućnosti zajedničkog projekta nadzora zračnog prostora s Mađarskom, Češkom te Slovačkom, čiji su ministri obrana nedavno imali sastanak sa Šveđanima na temu mogućnosti zajedničkoga korištenja švedskih borbenih zrakoplova JAS-39 gripen kakvog koriste Mađari i Česi, a i Slovaci mjerkaju gripene. U logističkom smislu ideja bi trebala rezultirati smanjenju operativnih troškova korištenja gripena.

Ipak, da se prije radi o “pametnoj obmani” negoli “pametnoj obrani” navodi podatak kako Češka i Mađarska jedva spajaju kraj s krajem u vojnim izdacima zbog troškova koje im “piju” gripeni.

Nema lovaca

Češka je od 2004. pa do danas samo za najam 14 gripena platila gotovo milijardu dolara, ili 100 milijuna troškova leasniga na godišnjoj razini. Slične astronomske troškove desetogodišnjeg leasinga ima i Mađarska za svoje gripene. U MORH-u su “smart defence” zamislili tako da Hrvatska u njemu participira na način da kompenzira financijske probleme koje Mađarska i Češka ima s najmom skupih lovaca. Hrvati bi, prema zamisli, od Mađara unajmili nekoliko gripena, barata se brojkom do pet komada, a čije bismo održavanje, tobože, radili zajedno. Ukratko, avioni tuđi, a troškovi naši.

Osnovni je problem, ali i stara boljka, upozoravaju stručnjaci, to što Hrvatska nema dozvučne zrakoplove s kojeg bi hrvatski piloti u obuci jednostavnije prešli na zrakoplov kao što je gripen ili bilo koji drugi suvremeni avion.

Zamišljeni “smart defence” ima smisla samo ako HRZ uspije izlobirati suradnju u kojoj bi hrvatski piloti u obuci letjeli na na dozvučnom mlaznom avionu poput L-159 kakvog imaju Česi. MORH se nastoji etablirati samo s bazom u Zadru kao “najsunčanijom” i sličnim frazama kao da se radi o turističkoj promidžbi, a ne vojnim pitanjima. Suvremene lovce nemamo, pa ih ne možemo ni ponuditi, pa tako ni biti ravnopravni u ‘smart defencu’ koji promoviraju elite iz MORH-a.

Johan Vodzutka, umirovljeni pilot MiG-a i slovački vojni analitičar, te konzultant, pita se što Hrvatska uopće može ponuditi u “smart defencu” s obzirom na to da, kako primjećuje, Hrvatska “kontinuirano smanjuje borbenu komponentu ratnog zrakoplovstva”. Vodzutka sumnja da će Hrvatska uskoro kupiti švedske borbene zrakoplove kakve imaju Češka i Mađarska.

- Slovačka je na vrijeme uvidjela kako će u dogledno vrijeme vrlo vjerojatno prijeći na suvremeniji tip aviona, te je započela s pripremama za njegovo uvođenje. Krenuli smo sa rekonstrukcijom infrastrukture baze u Sliaču, obukom časničkog i dočasničkog kadra u inozemstvu, a nabava aviona bi se trebala dogoditi sama po sebi kada se za to ostvare nužni financijski uvjeti. U takvim uvjetima novi avioni će se integrirati u kratkom vremenu i postići operativne sposobnosti.

Razmišljamo o nabavi oko 6 aviona gripen, dok bi zadržali MiGove-29, što je bitno za održavanje nacionalnih i NATO-ovih zadaća, uz paralenu preobuku na gripena. Tek tada sa svojim vlastitim gripenima možemo biti kompetentni osmisliti i predložiti koncept zajedničkoga djeljenja aktivnosti s Češkom i Mađarskom. “Smart defence” za Hrvatsku ima smisla samo ako posjeduje svoje suvremene lovce - kaže stručnjak Vodzutka.

Ovo o čemu priča Vodztuka zasigurno je jasno i švedskim tvrtkama SAAB, FMV i FXM, koji su potratili pet godina na kampanju gripena u Hrvatskoj, nudeći nam razne modele ponuda aviona i ‘offset’ programa za domaće firme. U Ministarstvu obrane RH nisu pokazali konkretniji interes da u bližoj ili daljoj budućnosti kupe švedskog lovca.

Hrvatski pilatusi

Tomas Voluch, ugledni češki vojni komentator, pojašnjava kako ono što postoji na razini NATO EU, a veže se za “smart defence” je Multinational Training Aviation Centre (MATC).

- Svaka zemlja se treba izboriti i ponuditi NATO-u u okviru MATC-a neku od vrsta obuke koja je u toj zemlji jedinstvena za provedbu. Po pitanju MATC-a najdalje je otišla Češka. Raspustili smo vojnu bazu u Pardubicama, pistu i infrastruktutu dali firmi „LOM Praha“ u zakup koja je nabavila helikoptere Mi-2 i Mi-17,te avione L-39 te osnovala školu za civilnu/vojnu letačku obuku za potrebe Češke te i zemlje koje se jave u okviru MATC-a.

Prvi smo se toga sjetili i sada dominiramo na ovom polju. Hrvatska ima najveći broj trenažnih zrakoplova PC-9 pilatus, no oni mogu poslužiti za naprednu civilnu obuku, ali nikako ne za vojnu obuku, jer sve zemlje u Europskoj uniji imaju normalnu obuku vojnih pilota koja podrazumijeva letenje na turbopropu kao što je pilatus. Hrvatska svoje pilatuse može ponuditi jedino Libiji i drugim afričkim zemljama, a to već sa ‘smart defensom’ nema veze-konstatira Voluchka.

U RH je doduše zaživio koncept “pametne obrane”, ali u helikoptersko transportnoj kompomenti HRZ-a. U zadnje dvije godine provedeno je pet kontingenata zajedničke obuke helikopterskih posada HRZ-a s češkim te mađarskim kolegama. Primijenjeni model koncepta u RH podrazumijeva preduputnu obuku NATO zrakoplovnih savjetodavnih timova (Air Advisory Team Pre Deployment Course - AAT PDC) koji se upućuju u misiju Afganistan, gdje im je zadaća obučiti posade i tehničare helikoptera Mi-17 i Mi-24/35 afganistanskih oružanih snaga. Tečaj podrazumijeva teoretsku obuku na simulatoru u Češkoj te letenje u 93. zrakoplovnoj bazi u Zemuniku kod Zadra.

U ovoj priči, a što se financijskih troškova tiče, i češka i hrvatska strana imaju podjednake uloge, te kako iste pokriva SAD, nijedna od zemalja ne mora o istima voditi brigu. No, u pogledu uloga i potrošnje resursa, RH sudjeluje znatno više nego Češka. U ovakvoj “obmani” RH podilazi NATO-u i kao na pladnju servira svoje dragocjene resurse koji se višestruko isplate konačnim NATO ciljevima, a manje pripadnicima HRZ-a u cjelini.

Letačko iskustvo u različitim geografskim uvjetima na jednom mjestu, te elementi borbene obuke na poligonu “Crvena zemlja” zasigurno bi se trebali snažnije vrednovati. Ovo pokazuje kako su u MORH-u tek djelomično shvatili koncept “smart defencea”, te su nemoćni u vrhu NATO-a izlobirati povoljniju ulogu za Hrvatsku i njezine oružane snage.

Dakle, kada je u pitanju borbena komponenta HRZ-a, mnogi se pitaju radi li se doista o “smart defencu” ili tek o iluziji napretka?

Češka pragmatičnost

Simulator za helikopter Mi-171Š ruske tvrtke “Dinamika” u Ostravi, na kojem se provodi teoretski dio obuke, bio je aktualan i namijenjem za RH, a razgovori za mogućnost nabave istog počeli su nedugo nakon isporuke 10 Mi-171Š 2008. godine kojim je Ruska Federacija pokrila dio klirinškog duga prema našoj državi.

Dok su u MORH-u procijenili kako im takav uređaj ne treba, Česi su se brže-bolje javili i kupili simulator koji danas iznajmljuju u sklopu posebno osnovane tvrtke za pružanje usluga obuke. Stav MORH-a o marginalizaciji simulatora ima korijene u personalu koji vuče korijene iz bivše JNA te u kojoj se nikada nisu susreli sa simulatorom i čije korištenje rado ismijavaju.

Uloga i prednost simulatora su nemjerljivi u uvježbavanju opasnih situacija, što je u MORH-u postalo valjda malo jasnije nakon što je visoki časnik HRZ-a uništio helikopter u Afganistanu prilikom slijetanja zbog banalne pogreške.

Iako je ovo prvi put da se HRZ može “podičiti” rušenjem helikoptera neke strane zemlje, nije novost da najviši časnici u letačkim knjižicama imaju zabilježena rušenja vlastitih helikoptera zbog povreda elementarnih pravila sigurnosti letenja.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[kumbor]

Eto lizing se sveo na "pušing", što sam i slutio od početka. Odnosi se samo na zrakoplovstvo, da ne pomislite štošta nepoćudno.

[leut]

Nisam čitao članak, no autor ovog članka i njegova novina su nedavno opomenuti od strane Novinarskog vijeća časti Hrvatskog novinarskog društvo, a nakon žalbe koju je uložilo ukrajinsko veleposlanstvo u Hrvatskoj:

Detaljno proučivši pitanje Novinarsko vijeće časti jednoglasno je izreklo opomene autoru članaka novinaru Denisu Krniću, jer „nije omogućio da se čuje strana o kojoj negativno piše“ i  glavnom uredniku lista Krunoslavu Kljakoviću koji „nakon negativno intoniranih tekstova, u kojima ukrajinska strana nije imala priliku iznijeti svoje stavove, nije omogućio objavljivanje demantija Veleposlanstva Ukrajine“.

VIše o svemu ovdje.

[duje]

Vir: Defender.hr

Hrvatskoj neisplativa incijativa strateškog transporta sa C-17

Datum objave: 28.01.2014

Pokušaji susjednih država u posljednje dvije godine, prije svih Mađarske i Slovenije, da se Republika Hrvatska pridruži inicijativi Strategic Airlift Capability (SAC) Heavy Airlift Wing, koju čini dvanaest država članica NATO saveza i Partnerstva za mir sa sjedištem u zračnoj bazi Papa u Mađarskoj, zaključeni su neuspjehom. Razlozi su kao što se može i pretpostaviti financijske prirode. Naime, kako smo neslužbeno doznali u MORH-u, cijena jednokratne članarine u ovo društvo zemalja koje koristi tri strateška transportna aviona C-17, iznosi 3 milijuna EUR.

Minimum sati koji svaka država mora zakupiti na C-17 na godišnjoj razini iznosi 45 sati što je iznos od 1,5 milijun EUR-a, kaže naš izvor. Ova inicijativa već sada nailazi na probleme kod pojedinih zemalja koji nemaju gdje iskoristiti zakupljene sate. Podsjetimo se slučaja kada je Švedska poklonila Hrvatskoj svoje sate zakupa na C-17 prilikom transporta hrvatskih viškova naoružanja u Mali.

S obzirom na sve manji intenzitet vojnih operacija i NATO misija u svijetu, povlačenje snaga iz Afganistana, teško bi se mogao naći jedan dobar razlog zbog čega bi Hrvatska trebala biti u ovom društvu strateškog transporta. Naime, gledajući sve troškove participiranja u projektu, moglo bi se reći kako bi za 5 godina ulaganja u ovu inicijativu, Hrvatska za iste novce mogla uložiti u nabavu rabljenog, ali dobro očuvanog taktičkog transportnog aviona srednjeg doleta. Međutim, kako sada stvari stoje, nema ništa od transportnih aviona srednjeg doleta u Hrvatskoj, barem dok nas Saveznici besplatno prevoze.

Strategic Airlift Capability (SAC) Heavy Airlift Wing postao je potpuno operativan koncem 2012. Wing je postigao punu operativnu sposobnost tijekom polugodišnjeg sastanka upravnog odbora NATO Airlift Management Organization koji se održao u estonskom glavnom gradu Tallinnu u studenom 2012.

SAC uključuje 12 država: Bugarska, Estonija, Finska, Mađarska, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Švedska, Finska i Sjedinjene Američke Države.

Wing je stacioniran u mađarskoj zračnoj bazi Papa i leti sa tri zrakoplova tipa C-17 Globemaster III. Da bi se postigla puna operativna sposobnost, Wing je morao dokazati da može sigurno i učinkovito provesti svoj cijeli spektar misija i imati dovoljnu infrastrukturu i logističku potporu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[leut]

26.2.2014

Kotromanović na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu

Ministar obrane Ante Kotromanović sudjeluje na sastanku ministara obrane država članica NATO-a koji se održava 26. i 27. veljače u Sjedištu NATO-a u Bruxellesu, Kraljevina Belgija.

Prvi dio sastanka bio je posvećen NATO-ovim obrambenim sposobnostima te raspravi o područjima u kojima je potrebno ostvariti dodatni napredak, s posebnim naglaskom na Inicijativu povezanih snaga (Connected Forces Initiative), održavanje interoperabilnosti s partnerima, izgradnju obrambenih kapaciteta, kibernetičku obranu te jačanje pomorske sigurnosti. Ministrima je prezentirana procjena napretka u ključnim područjima obrambenih sposobnosti Saveza te izvješće o glavnim nedostacima u sposobnostima s prijedlogom prioritetnih područja.

U svom izlaganju ministar Kotromanović je istaknuo kako je sudjelovanje članica u NATO-ovim inicijativama i projektima nedvojbeno doprinijelo izgradnji obrambenih sposobnosti Saveza, ali i kako je potrebno nastaviti s naporima u osiguravanju nedostajućih sposobnosti kroz daljnji razvoj postojećih multinacionalnih mehanizama, solidarnost u djelovanju i određivanju prioriteta aktivnosti, posebice oko smanjenja obrambenih proračuna.

Drugog dana sastanka, u četvrtak, 27. veljače 2014. raspravljat će se o napretku priprema za provedbu NATO-ove nove misije Resolute Support u Afganistanu, tijekom koje će ministri dobiti operativni i politički pregled stanja u Afganistanu, a razmotrit će se i pregled tranzicijskog procesa prijenosa odgovornosti za sigurnosnu situaciju na afganistanske snage sigurnosti, kao i pripreme za predsjedničke izbore u travnju 2014. godine.

Sastanak ministara obrane predstavlja važan korak u okviru priprema za predstojeći NATO summit koji će se održati 4. i 5. rujna u Walesu, Velika Britanija, a očekuje se i sudjelovanje Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, afganistanskog ministra obrane Bismillah Khan Mohammadija i posebnog predstavnika Glavnog tajnika UN-a za Afganistan Jana Kubiša.

Na marginama dvodnevnog sastanka održat će se i sastanak ministara obrane država članica Američko – jadranske povelje (A-5) pod albanskim predsjedanjem, tijekom kojeg će se na strateškoj razini razmijeniti iskustva o dosadašnjoj regionalnoj suradnji u okviru navedene inicijative, te razmotriti perspektive daljnjeg razvoja suradnje članica Povelje kroz sudjelovanje u operacijama i projektima NATO-a.

Na marginama sastanka ujedno se očekuje i sklapanje trilateralnog Sporazuma o razumijevanju između Ministarstva obrane Crne Gore, Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Vrhovnog savezničkog zapovjedništva snaga za Europu (Supreme Headquarters Allied Powers Europe - SHAPE) vezano uz integraciju Crne Gore u ASDE (Air Situation Data Exchange), NATO-ova programa razmjene podataka o situaciji u zračnom prostoru.

morh.hr

[leut]

Na marginama sastanka ujedno se očekuje i sklapanje trilateralnog Sporazuma o razumijevanju između Ministarstva obrane Crne Gore, Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Vrhovnog savezničkog zapovjedništva snaga za Europu (Supreme Headquarters Allied Powers Europe - SHAPE) vezano uz integraciju Crne Gore u ASDE (Air Situation Data Exchange), NATO-ova programa razmjene podataka o situaciji u zračnom prostoru.

Pretpostavljam da je ovo poslijednje povezano s BRAAD inicijativom.

[leut]

31.3.2014.

Konferencija povodom pete obljetnice ulaska RH u NATO

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Foto:MORH/ J. Kopi

U Hrvatskom saboru danas, 31. ožujka 2014. održana je Konferencija povodom 5. obljetnice ulaska Republike Hrvatske u NATO.

Konferenciji su prisustvovali predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović koji su tom prilikom istaknuli da se NATO savez ne zasniva samo na vojnoj suradnji, nego i na političkoj, te sve više i na temeljnim vrijednostima demokracije.

Da bi pristupila u NATO, Hrvatska je morala pokazati da poštuje temeljne standarde i vrijednosti poput zaštite ljudskih prava, vladavine prava i pravne države, kao i da je njezino ponašanje predvidljivo, istaknuto je na današnjoj svečanosti u Saboru.

U sklopu Konferencije održana su i dva panela „RH i NATO – od pristupanja do danas“, te „RH i NATO – pogled u budućnost“ na kojima su govorili prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar obrane Ante Kotromanović, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Drago Lovrić, pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović, bivši veleposlanici Hrvatske pri NATO-u, Davor Božinović i Igor Pokaz, te sadašnji stalni predstavnik RH pri NATO-u Boris Grigić, kao i voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Boris Blažeković.

Ministar obrane Ante Kotromanović istaknuo je da su ulazak u NATO i pobjeda u Dom. ratu najznačajnije odredili i afirmirali ulogu hrvatskih Oružanih snaga. „Ovo je pet godina dobrih iskustava u NATO-u. Obrambene reforme napravili smo dubinski, usvojili smo standarde i norme, podigli spremnost hrvatske vojske na veću razinu, sustav obučavanja je potpuno drugačiji nego prije. Dobili smo velika iskustva iz operacija i jako smo zadovoljni s tim.
Mi smo mala članica, ali imamo svoj stav, svoj glas koji se čuje u Bruxellesu i u NATO-u i pokazali smo da smo pouzdan partner“,  zaključio je Kotromanović.

Pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović istaknula je da se Hrvatska pristupanjem u NATO savez pridružila euroatlantskoj obitelji kojoj je oduvijek pripadala.  Također se osvrnula na najnoviju krizu na istoku Europe.
„NATO ulazi u novu fazu gdje će očito razvoj tehnologije i borba protiv rastućih prijetnji sigurnosti biti sve važnija. Sve bitnije će biti raditi zajednički pa mi je drago da se Hrvatska uključila u nekoliko multinacionalnih projekata, u jednom preuzela i vodstvo i mislim da je ovih pet godina bilo iznimno korisno ne samo za Hrvatsku nego i za NATO“ zaključila je Kolinda Grabar Kitarović.

Visoki američki dužnosnik Matthew Mark Horn koji je u Kongresu snažno zagovarao pristup Hrvatske u NATO, zahvalio je Hrvatskoj na angažmanu u misiji ISAF-a u Afganistanu i poručio da je nezamislivo to što je Hrvatska postigla u jednom desetljeću. "Hrvatska je blistavi primjer drugima koji žele stupiti u NATO", zaključio je Horn.

morh.hr

[leut]

1.4.2014.

Otvorena konferencija "Pet godina Hrvatske u NATO savezu" na HVU

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Dvodnevna konferencija "Pet godina Hrvatske u NATO savezu", u organizaciji Ministarstva obrane RH i Atlantskog vijeća Hrvatske, otvorena je danas, 1. travnja 2014. na Hrvatskom vojnom učilištu „Petar Zrinski“ u Zagrebu.

Na Konferenciji sudjeluje načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Drago Lovrić, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Kenneth Merten, predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske Radovan Vukadinović, savjetnik predsjednika RH za obranu Zlatko Gareljić, predstavnici Ministarstva vanjskih poslova RH i regije, te znanstvenici i gospodarstvenici.

"U kratkom razdoblju smo, od masivne, brojne vojske, dobili suvremene oružane snage čija je profesionalnost i osposobljenost potvrđena od strane naših saveznika i partnera u brojnim međunarodnim operacijama", istaknuo je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Drago Lovrić koji je tom prigodom naglasio i iznimnu važnost regionalne suradnje sa zemljama jugoistočne, ali i srednje Europe.

Američki veleposlanik Kenneth Merten je, uz čestitke povodom 5. obljetnice, istaknuo kako je velika čast biti zemlja partner i saveznica Hrvatske u NATO-u. „Ovo je doista povijesna prilika, ne samo za Hrvatsku, već i za NATO savez, kao i za cijelu euroatlantsku zajednicu„ rekao je veleposlanik i dodao da je NATO zadnjih godina zbog hrvatskog članstva postao snažniji, posebice na mjestima kao što su Kosovo i Afganistan.

"U ovih pet godina punopravnog članstva hrvatske oružane snage dale su svoj značajan doprinos, a Hrvatska se razvila u punopravnog partnera u čitavom nizu operacija diljem svijeta. Danas pred Hrvatskom stoji daljnja intenzivna suradnja u organizaciji te zauzimanje ravnopravnog mjesta s ostalim članicama, ali i zauzimanje da se naše bliže okruženje jednog dana također nađe u Savezu", rekao je profesor Radovan Vukadinović u svom obraćanju na otvorenju konferencije.

Na svečanosti otvorenja konferencije prikazan je film „Pet godina članstva RH u NATO-u“ u produkciji Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Foto: MORH/ T. Brandt

VIDEO

morh.hr

[brodarski]

Ma vidi načelnika GS kako daje likadinu.

[duje]

Vir: "Jutarnji list" Zagreb

NOVI HLADNI RAT, KREĆE UTRKA U NAORUŽANJU: NATO od Hrvatske traži 6,5 milijardi kuna

Autor: Krešimir Žabec

Nova Putinova agresivna politika uzbunila je NATO koji od članica traži hitno povećanje vojnih proračuna

Vojni proračun više ne smije padati, a izdvajanja za vojsku moraju početi rasti. U suprotnom Ministarstvo obrane i vojska imat će samo za plaće, a vrhovni zapovjednik Ivo Josipović će zapovjedništvu NATO-a morati objasniti da Hrvatska kao članica Saveza nije spremna preuzeti obveze u obrani Europe od novog starog neprijatelja - Rusije.

Pismo šefa NATO-a
 
Dok se u Hrvatskoj još raspravlja o asimetričnim ugrozama i neprijatelju bez nacije, imena i prezimena, u Bruxellesu su se stvari promijenile. Rusija je novi neprijatelj, a članice Saveza se moraju pripremiti za borbu protiv njega. Zbog toga se traži hitno podizanje vojnih proračuna, modernizacija i uvježbavanje vojski. “Nitko u NATO-u ne želi povratak u hladni rat, ali mi vidimo da Kremlj pokušava vratiti vrijeme i rastrančirati Europu u nove sfere utjecaja. Mi moramo stati iza naših vrijednosti na kojima smo sagradili novu i bolju Europu”, poručio je prije tri dana u iznimno oštrom autorskom tekstu u britanskom Sunday Telegraphu glavni tajnik NATO-a Anders Rasmussen.

Tekstu koji je u Hrvatskoj prošao potpuno nezapaženo, a glavni tajnik NATO-a je u njemu jasno poručio svim članicama Saveza što ih čeka. “Svaki saveznik mora investirati u nužne resurse, u one prave sposobnosti. To znači modernu opremu, intenzivno uvježbavanje naših snaga i blisku suradnju među NATO-ovim saveznicima i s našim partnerima. Znam koliko je to izazovno u današnjoj ekonomskoj klimi, ali sigurnosne okolnosti to čine životno važnim”. Rasmussen je napisao ono što se već mjesecima naglašava u NATO-u - vojni proračuni više ne smiju padati.

Dok je u Europi u tijeku ubrzano naoružavanje članica i nečlanica NATO-a zbog ukrajinske krize i straha od ruske vojne agresije, Hrvatska se drži sa strane kao da se to nje ne tiče i viče: mi nemamo novaca.

Hrvatski državni dužnosnici i saborski zastupnici uzimaju novac vojsci bez ikakvog plana i reda. Samo u posljednjih nekoliko godina Ministarstvo obrane ostalo je bez 1,6 milijardi kuna.

Ministri obrane šutke su prelazili preko rezanja vojnih proračuna.

Istovremeno, vojnici borave u mirovnim misijama širom svijeta, glavna su snaga u borbi protiv poplava. Iz vojnog proračuna se financiraju medicinski letovi, spašavanje zalutalih turista s planina i gašenje požara, što je totalni apsurd.

Plan za razvoj
 
U posljednjih devet godina niti jedan saborski zastupnik nije postavio pitanje zbog čega se ne poštuje Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Dokument koji je izglasao Sabor i u kojem je jasno naznačeno koji su prioriteti u opremanju Hrvatske vojske.

Na jednoj od posljednjih sjednica Vlade na Kotromanovićevu napomenu da SAD traži da članice NATO-a izdvajaju 2 posto BDP-a za vojsku premijer Milanović odgovara: “Ako to traže, neka plate”. A istovremeno da nema donacija tih istih Amerikanaca, vojska bi nam bila na prosjačkom štapu.

Zadnja crta obrane

Srećom, još uvijek su blagonakloni prema nama. Nedavno su nam donirali 212 vozila, dobili smo u posljednje četiri godine oko 80 milijuna dolara vojne pomoći.

Dok se savezničke države naoružavaju modernim sustavima, Hrvatska se kao posljednji prosjak cjenka za kamione stare 30 godina, remontira prastare borbene avione i gleda koja vojska odbacuje zastarjele sustave u staro gvožde kako bi ih sretna pokupila.

U posljednjih sedam godina kupili smo tek 126 novih oklopnih vozila Patria, ali vojska još ni jednog nije preuzela, i oko 1000 novih pušaka. Za nove obalne ophodne brodove rezerviran je čak i novac, ali državna administracija četiri godine nije u stanju provesti natječaj za izvođača radova. Ministar financija planira još jedan rebalans proračuna, a navodno je samo pitanje koliko će ovog puta pokušati oteti vojsci.

U tom slučaju pitanje je i hoće li ministar obrane i nadalje biti Ante Kotromanović.

Švedska i Baltik već sad troše više
 
Sjedinjene Američke Države već dulje vrijeme čine ogroman pritisak na saveznike da povećaju izdvajanja za vojsku. SAD je u ovom trenutku u NATO-ov proračun uplatio čak 72 posto od ukupnog godišnjeg iznosa, što je u odnosu na 1995. godinu povećanje od 59 posto.

NATO od svojih članica zahtijeva da vojni proračun iznosi 2 posto BDP-a. U ovom trenutku taj zahtjev ispunjavaju samo Grčka i Estonija. Prosječni iznos izdvajanja za vojni proračun među članicama je 1,3 posto. Na toj razini je ove godine i Hrvatska, čiji je vojni proračun 4,2 milijarde kuna. SAD pak izdvaja 4,4 posto BDP-a.

Švedska, Latvija, Litva, Estonija već su objavile da povećavaju vojne proračune, a visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton nedavno je zavapila kako ne zna što se još treba dogoditi da članice EU shvate da moraju izdvajati više za obranu.


KOMENTAR: NATO treba više novca da bismo bili sigurni

Čini se, ipak, da je car gol. Dakle, da NATO u ovom trenutku nije spreman, ni sposoban pravodobno reagirati na ugrozu neke od svojih članica, kao što je precizno ocrtano u izvješću Odbora za obranu britanskog parlamenta. Tako se točnima pokazuju brojna upozorenja koja su prošlih godina tupila da se NATO previše opustio. Prvo je izgubio svog prirodnog neprijatelja, Sovjetski Savez, a nije pravodobno ocijenio prijetnju koju predstavlja Putinova Rusija.

Problemi su se zorno vidjeli već tijekom operacije u Libiji kad su vojske europskih zemalja ostale bez bombi pa ih je ozbiljno izvrijeđao američki ministar obrane Robert Gates (i dao im bombe).

Kriza je, pak, europske vlade natjerala da smanjuju troškove, a među prvima je bila obrana pod egidom “kao da će biti rata”. Arapsko proljeće i njegove posljedice, rat u Siriji i Iraku te ukrajinska kriza pokazali su, pak, da je došlo do ozbiljne promjene sigurnosne paradigme u Europi, do novih ugroza i da nema druge nego odriješiti kesu - nadamo se da će Putin biti dovoljno racionalan da ne bude rata u Ukrajini, ali što ćemo ako džihadisti napadnu Kurde pa zatim udare na Tursku?

Da, novac je bolje ulagati u obrazovanje i znanost, ali potrebno je sigurno okruženje da bi oni mogli cvasti. A za to treba snažan, operativan i dobro opremljen NATO. (Željko Trkanjec)

[duje]

Vir. "Slobodna Dalmacija" Split

4.9.2014.

SUMIT NATO-a

HV sprema snage za brzo djelovanje

Na NATO summitu koji se danas i sutra održava u Walesu, u fokusu političkih i vojnih lidera bit će pitanja ključna za budućnost Alijanse; mali vojni budžeti članica, nedostatak vojnika i sredstava za ambiciozne programe, krah snaga za brze intervencije, potom hitno redefiniranje planova za Europu zbog krize u Ukrajini, te pronalazak nove strategije za Bliski istok kao odgovor na sve jaču globalnu prijetnju militanata iz Islamske države.

Prvi čovjek Alijanse Anders Fogh Rasmussen već je objavio da će od vođa zemalja NATO-a biti zatraženo odobrenje za formiranje udarnih snaga za brzo reagiranje za istok Europe i nove baze koje će, po svemu sudeći biti locirane u Poljskoj i baltičkim državama. Ono što je primoralo stratege NATO-a na formiranje novih jedinica jest brzina koju je pokazala ruska vojska sposobna da bez najave mobilizira 15 tisuća vojnika za dva dana.

- Prioriteti svih razgovora biti će zaustavljanje pada vojnih proračuna zemalja članica Saveza, te, u skladu s ekonomskim mogućnostima, rast prema poželjnih dva posto BDP-a godišnje razine za vojni budžet. Savez računa u budućnosti biti vidljiviji na istoku Europe, pa će tako biti rasprave o lokacijama za nove baze na istoku Europe, a Hrvatska nije u tom fokusu.

Također, očekuje se donošenje plana za brzo razmještanje snaga za reagiranje. Ono što se na nas može odraziti jest izvođenje drukčijih vrsta vojnih vježbi s NATO partnerima od onih koje smo do sada radili. Dakle, vježbe koje će biti više usmjerene na brzo reagiranje i prebacivanje jedinica - kazao nam je Kotromanović uoči puta u Wales, najavljujući kako će imati niz bilateralnih susreta, među njima i s bugarskim ministrom obrane na temu mogućeg zajedničkog “air policinga“ s bugarskim zračnim snagama koje su na korak do kupnje lovaca F-16 iz Portugala.

U novim bazama bit će, kako se očekuje, stacionirano teško oružje, oprema, komunikacijski i zapovjedni centri za potrebe nove formacije.

Prema dostupnim informacijama, nove NATO snage za plašenje Vladimira Putina raspolagat će s minimalno 10 tisuća vojnika iz Velike Britanije, Norveške, Nizozemske i tri baltičke države. No, skeptici ukazuju kako su svi dosadašnji pokušaji formiranja takvih snaga propali, a od specijalnih postrojba jedino Britanci i Norvežani imaju upotrebnu vrijednost.

Što se tiče konkretnije pomoći Ukrajini, NATO bi na summitu u Walesu mogao donijeti odluku o pomoći Kijevu u obliku sofisticiranijeg naoružanja i obavještajnih informacija, ne bi li nekako vratili istok zemlje.

Denis Krnić

Kako će odgovoriti Moskva

1. Dolazak novih zračno-desantnih jedinica u Bjelorusiju i u oblast Kalinjingrada, ruskoj kopnenoj enklavi u srcu Europe.

2. Obaviještajci dojavljuju kako je Rusija već instalirala najmanje deset mobilnih raketnih sustava iskander-M u Kalinjingradu, kao i uzduž granice sa pribaltičkim zemljama. Te rakete, nevidljive za radare, imaju domet 500 km čime efikasno mogu dosegnuti sve ciljeve u Češkoj i Poljskoj, ali im je i Berlin u dometu.

3. Kod bjeloruskoga grada Baranoviča smješten je golemi ruski radar za gledanje “iza horizonta”, sve do Atlantskog oceana gdje su američke podmornice i promatra američke strateške balističke projektile koji bi bili lansirani na ruske gradove.
 

[jadran2]

Da bar malo vidimo mjesto samita u Newportu u Walesu kao i atmosferu
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[kumbor]

Vir. "Slobodna Dalmacija" Split

4.9.2014.

SUMIT NATO-a

HV sprema snage za brzo djelovanje

Na NATO summitu koji se danas i sutra održava u Walesu, u fokusu političkih i vojnih lidera bit će pitanja ključna za budućnost Alijanse; mali vojni budžeti članica, nedostatak vojnika i sredstava za ambiciozne programe, krah snaga za brze intervencije, potom hitno redefiniranje planova za Europu zbog krize u Ukrajini, te pronalazak nove strategije za Bliski istok kao odgovor na sve jaču globalnu prijetnju militanata iz Islamske države.

Prvi čovjek Alijanse Anders Fogh Rasmussen već je objavio da će od vođa zemalja NATO-a biti zatraženo odobrenje za formiranje udarnih snaga za brzo reagiranje za istok Europe i nove baze koje će, po svemu sudeći biti locirane u Poljskoj i baltičkim državama. Ono što je primoralo stratege NATO-a na formiranje novih jedinica jest brzina koju je pokazala ruska vojska sposobna da bez najave mobilizira 15 tisuća vojnika za dva dana.

- Prioriteti svih razgovora biti će zaustavljanje pada vojnih proračuna zemalja članica Saveza, te, u skladu s ekonomskim mogućnostima, rast prema poželjnih dva posto BDP-a godišnje razine za vojni budžet. Savez računa u budućnosti biti vidljiviji na istoku Europe, pa će tako biti rasprave o lokacijama za nove baze na istoku Europe, a Hrvatska nije u tom fokusu.

Također, očekuje se donošenje plana za brzo razmještanje snaga za reagiranje. Ono što se na nas može odraziti jest izvođenje drukčijih vrsta vojnih vježbi s NATO partnerima od onih koje smo do sada radili. Dakle, vježbe koje će biti više usmjerene na brzo reagiranje i prebacivanje jedinica - kazao nam je Kotromanović uoči puta u Wales, najavljujući kako će imati niz bilateralnih susreta, među njima i s bugarskim ministrom obrane na temu mogućeg zajedničkog “air policinga“ s bugarskim zračnim snagama koje su na korak do kupnje lovaca F-16 iz Portugala.

U novim bazama bit će, kako se očekuje, stacionirano teško oružje, oprema, komunikacijski i zapovjedni centri za potrebe nove formacije.

Prema dostupnim informacijama, nove NATO snage za plašenje Vladimira Putina raspolagat će s minimalno 10 tisuća vojnika iz Velike Britanije, Norveške, Nizozemske i tri baltičke države. No, skeptici ukazuju kako su svi dosadašnji pokušaji formiranja takvih snaga propali, a od specijalnih postrojba jedino Britanci i Norvežani imaju upotrebnu vrijednost.

Što se tiče konkretnije pomoći Ukrajini, NATO bi na summitu u Walesu mogao donijeti odluku o pomoći Kijevu u obliku sofisticiranijeg naoružanja i obavještajnih informacija, ne bi li nekako vratili istok zemlje.

Denis Krnić

Kako će odgovoriti Moskva

1. Dolazak novih zračno-desantnih jedinica u Bjelorusiju i u oblast Kalinjingrada, ruskoj kopnenoj enklavi u srcu Europe.

2. Obaviještajci dojavljuju kako je Rusija već instalirala najmanje deset mobilnih raketnih sustava iskander-M u Kalinjingradu, kao i uzduž granice sa pribaltičkim zemljama. Te rakete, nevidljive za radare, imaju domet 500 km čime efikasno mogu dosegnuti sve ciljeve u Češkoj i Poljskoj, ali im je i Berlin u dometu.

3. Kod bjeloruskoga grada Baranoviča smješten je golemi ruski radar za gledanje “iza horizonta”, sve do Atlantskog oceana gdje su američke podmornice i promatra američke strateške balističke projektile koji bi bili lansirani na ruske gradove.

Duje, ulepšao si mi dan navodom "nove NATO snage za plašenje Vladimira Putina" .

[dzumba]

Što se tiče konkretnije pomoći Ukrajini, NATO bi na summitu u Walesu mogao donijeti odluku o pomoći Kijevu u obliku sofisticiranijeg naoružanja i obavještajnih informacija, ne bi li nekako vratili istok zemlje.

А као до сада нису давали Украјинцима обавештајне податке. Наравно да су давали, само је питање квалитета тих информација. И због тога треба да се запитају не само где у какве су им снаге за брзо реаговање, него какви су им обавештајци.  А такви су да су Руси довели средства и снаге на територију побуњеника, прегруписали постојеће побуњеничке снаге,  а да ови то нису знали док нису ударили по украјинцима свом снагом. Украјинци нису били у стању да користе ни они "несофтицирану" опреме, а могу мислити како ће изгледати са овом другом. Наравно, осим ако њоме не рукују Американци. А што се враћања Истока тиче, мислим да су малкице закаснили. Ипак, хајде да сачекамо пар дана и видимо - да ли ће бити мира у Украјини или се иде у нову ескалацију.

[Bojnik]

Ja veoma sumnjam u kredibilitet ovog teksta. Prvo danas su i ministar obrane i ministarka vanjskih poslova i predsjednik rekli da nikakvih snaga u Ukrajini neće biti, da možemo eventualno ponuditi prihvat ranjenika iz Ukrajine u naše bolnice i to je to.

Drugo, zajednički AIR-POLICING sa Bugarskom i njenim F-16 (koje ona uzgred još niti nema) ? pa dobro ko lupa takve gluposti i to servira narodu ?

Prvo sa Mađarskom, Slovačkom i Češkom zajednička gripen zona - sad najednom zajedničke zračne snage sa Bugarskim F-16 ?      

Šta , da neće Bugari preko Srbije letit u Hrvatsku da nam čuvaju zračni prostor od preko 90 000km2 ??

Vidi se da je tekst pisala osoba koja nema veze s mozgom, a vjerovatno ni onaj koji je tu informaciju novinaru prenio.

Šta ću sutra pročitat ? zajednička SU-27 zona za air-policing sa Etiopijom ?