Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #1 on: October 01, 2009, 02:51:20 pm » |
|
Srpska veza u letovima na Mesec
30/09/2009
Posle 30 godina, u Beogradu Milojko Majk Vucelić i Slavoljub Sem Vujić koji su učestvovali u projektu Apolo Naši naučnici juče u Ministarstvu za dijasporu (Foto D. Ćirkov) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Gotovo da nema osobe koja nije čula za rečenicu „Hjustone, imamo problem”. Ono što retko ko zna jeste da je ona bila upućena jednom Srbinu, kojeg će Ričard Nikson odlikovati „Predsedničkom medaljom slobode”, za rukovođenje u uspešnom spasavanju astronauta sa misije Apolo 13.
Dobitnik ovog najvišeg američkog civilnog odlikovanja Milojko Majk Vucelić, koji uskoro puni 80 godina, i Slavoljub Sem Vujić (75), koji je takođe učestvovao u projektu Apolo i drugim NASA istraživanjima svemira, posle 30 godina bili su juče u Beogradu, kao gosti Ministarstva za dijasporu Republike Srbije.
– Obično nas pitaju da li je stvarno bilo sletanja na Mesec. Naravno da je bilo, a sad možete da kažete i da ste upoznali ljude koji su u tome učestvovali – rekli su Vucelić i Vujić, sa osmehom dodavši da je na projektima Apola radila „fantastična sedmorka Srba”, iako ih je verovatno bilo i više: „Sad ćete vi novinari da napišete da je američki svemirski program zavisio od Srba. Ne, mi smo bili samo deo tima od više od 400.000 ljudi”.
Oni su učestvovali u projektu Apolo od osnivanja, na svemirskim brodovima označenim od broja 1 do broja 17. Slavoljub se predstavio kao Lala iz Banata koji je u Americi stekao šest univerzitetskih diploma, izvinjavajući se što mu je „srpski malo zarđao jer ga ne govori već 50 godina”. Učestvovao je i u projektima američkog ministarstva odbrane.
Milojko Vucelić, kojeg svojataju i Hrvati jer je rođen u Garešnici, kaže da se ponosi što je Srbin i što je toliko Srba imalo važnu ulogu u projektu kakav je bio Apolo. On je učestvovao i u prvoj zajedničkoj SAD–SSSR svemirskoj misiji, susretu u Zemljinoj orbiti 1975. godine. Na našu molbu, ispričao je kako je izgledalo to sudbonosno veče kada je, tokom leta Apola 13 1970. godine, izgovorena čuvena rečenica koja je postala deo istorije:
– Ja sam preuzeo dužnost u kontroli leta uveče u osam i 45, a eksplozija se dogodila u devet sati. To su obično dosadni letovi, tokom kojih se ništa ne događa. Očekujući da posada ode na desetočasovno spavanje, odlučili smo da igramo bridž. Nikome nije ni padalo na pamet da je moglo da dođe do eksplozije, čak nikada nije ni urađena simulacija za eksploziju, „jer se to nikada neće dogoditi”. Prvo su svi ekrani pocrneli i mi smo pomislili da su zakazali instrumenti. Tek desetak minuta kasnije smo shvatili da je došlo do eksplozije. Ono što je bio moj prioritetni zadatak jeste da se obezbedi kiseonik i električna energija da bi astronauti mogli bezbedno da se vrate. Borili smo se za njihov spas četiri dana i četiri noći i uspeli – seća se Vucelić dramatičnih dana kada je posada Apola 13 morala da odustane od sletanja na Mesec i vrati se na Zemlju.
S. Gucijan Izvor: Politika
|