PALUBA
March 29, 2024, 07:55:54 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 [36] 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 ... 101   Go Down
  Print  
Author Topic: HRZ i PZO: Izbor novog višenamjenskog borbenog zrakoplova  (Read 461196 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 130


« Reply #525 on: January 27, 2016, 08:34:21 pm »

Quote
Нека објаве да не контролишу ваздушни простор, зато што се онај у околини контролише - па да видимо како ће то да утиче на број прелета и ко ће да осигурава авионе који лете изнад те државе (Хрватске, Србије - свједно). Постоје ситуације када проблем може да настане унутар ваздушног простора, а може и да се пренесе.

Svakako, ali nisi potpuno u pravu. Iznad većina zemljalja u Africi nema prave kontrole vazdušnog prostora u smislu da lovački avioni to pokrivaju, pa putnički avioni lete. Lete i iznad Atlantika i Tihog okeana pa se niko ne zbarinjava što nema lovačke avijacije. Neće ni ovde. Bitno je da se vazdušni prostor kontroliše na neki način. To što će biti 2-3 lovačka aviona ne daje ključnu sigurnost preleta. Važnija je radarska kontrola i navođenje aviona (pouzdani i sigurni ljudi u konroli leta), pa i PVO raketnim sistemima od lovačke zaštite.


Можда грешим, али мислим да се осигурање везује за подручје над којим се лети, односно да је јефтиније осигурати авион који лети изнад Европе од онога који лети изнад Африке. Да осигурање може имати и клаузулу изнад којих држава не важи. Један детаљ ће ти бити интересантан, авиони из Северне Америке за Европу лете што је могуће дуже изнад копна или уз обалу: Њуфаунленд - Шкотска. То није најкраћи пут са источне обале. Радарска контрола и навођење су сигурно важни, али нисам сигуран колико су им битни ПВО системи.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #526 on: February 15, 2016, 11:31:06 am »

Vir: Defender.hr

15.02.2016.

Prenosimo iz magazina DEFENDER: Borba za ostanak nadzvučne komponente HRZ i PZO
 
Do kraja ove godine državni vrh bi trebao donijeti odluku o sudbini hrvatskoga borbenog zrakoplovstva na temelju analiza i stručne studije koja treba biti napravljena od strane obrambenih struktura. Premda je u travnju prošle godine Vijeće obrane donijelo odluku o zadržavanju borbene komponente zrakoplovstva i prelasku na zapadni tip zrakoplova, o tome kada, kako i na koji način, tom se prigodom nije raspravljalo. Ubrzo nakon toga, Ministarstvo obrane je poslalo RFI (Request for Information) na adrese nekoliko tvrtki proizvođača aviona i veleposlanstava zemalja iz kojih dolaze borbeni avioni. Cilj slanja RFI je bio prikupljanje određenih informacija o avionima, opremi, rokovima isporuke i slično, ali bez navođenja cijene. Sve to je potrebno pri izradi stručne studije koja će predstaviti zaključke državnom vrhu.

Ono što je vrlo vjerojatno jest činjenica da državni vrh sa ovom godinom neće ugasiti borbenu komponentu zrakoplovstva te da će u najgorem slučaju, donijeti odluku prema kojoj će Eskadrila borbenih aviona MiG-21 i dalje nastaviti obavljati redovite zadaće do isteka resursa čime bi se prolongirala konačna odluka o sudbini borbenog zrakoplovstva. Međutim, s obzirom kako će se problem sa nabavom pričuvnih dijelova pojaviti dosta brzo, jer se avioni tipa MiG-21 više ne proizvode kao niti originalni dijelovi, a na prste jedne ruke se mogu nabrojati proizvođači zamjenskih dijelova upitne kvalitete, svima je jasno kako je malo vjerojatno da će Migovi moći dočekati istek punih vremenskih resursa do 2024.

Neke procjene unutar OSRH govore kako bi MiG-ovi za dvije godine mogli krenuti u proces „kanibalizacije“ kako bi se zbog nedostataka pričuvnih dijelova, a poradi održavanja kakve takve operativne sposobnosti odabrali oni avioni koji će služiti drugima za dijelove. Na taj način, zbog svjesnog žrtvovanja nekoliko aviona, obuka i trenaža pilota bila bi znatno smanjena i slobodno bi se moglo reći da bi borbeno zrakoplovstvo tada funkcioniralo „na aparatima“ i bilo bi pred gašenjem.

Ako se uzme u obzir sve gore navedeno i činjenica da je prema prispjelim informativnim ponudama proizvođača borbenih aviona u MORH, najpovoljnija opcija, barem kad je rok isporuke prvog aviona u pitanju, dvije godine, onda je jasno da državni vrh zapravo nema više manevarskog prostora nego ipak do kraja ove godine odlučiti o sudbini borbenog zrakoplovstva, odnosno ostaviti Migove do kraja resursa te ugasiti borbenu komponentu nakon toga ili raspisati tender za novi tip aviona.

U slučaju odluke da će Republika Hrvatska zadržati vlastitu sposobnost nadzora zračnog prostora, tender za nabavu bi se trebao provesti 2017., zajedno sa odabirom dvojice preferiranih ponuđača. Tada bi započeo proces pregovaranja sa odabranim ponuđačima kako bi se dodatno smanjila cijena i postigli bolji uvjeti nabave. To bi trajalo barem šest mjeseci, odnosno do sredine 2018. te bi u najboljem slučaju, prvi avion stigao u Hrvatsku najranije sredinom 2020. Ovo je najoptimističnija varijanta kad su rokovi u pitanju.

Više o razlozima ostanka borbene komponente, okvirnim godišnjim troškovima te analizi bivšeg zapovjednika HRZ i PZO generala Josipa Štimca o spomenutoj problematici pročitajte u tiskanom izdanju magazina DEFENDER.….

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 12628373_447828075425990_2942755254889602385_o.jpg (30.51 KB, 801x693 - viewed 111 times.)
« Last Edit: February 17, 2016, 05:54:12 pm by leut » Logged
upreiser
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 218


« Reply #527 on: February 22, 2016, 01:44:57 pm »

Tokom ove, kao i slične teme koja se odnosi na stanje RV i PVO Srbije, vrlo ozbiljno smo diskutovali pri čemu je patriotski stav bi sekundaran. Kod ovakvih stavri, kao što je nabavka svaremenih nadzvučnih-bobrnih aviona primarna je ekonomija, odnosno mogućnost privrede države da podnese nabavku (i sve ono što to prati), a potom i održavanje letelica. Činjenica je da su avioni postali basnoslovno skupi. Kako stoje stvari za 10-15 godina  borbenu, nadzvučnu avijaciju, pupunjenu u tehnološkom smislu savremenim avionima, jedva da će imati 30-tak zemalja u svetu. Jednostvano ostale države A tu su i Srbija i Hrvatska, ka o sve ostale države na Balkanu) neće imati para. Ili će imati tehnološki starije avione ili neće imati ništa. Ti stariji vaioni će biti korisni samo za kontrolu vazdušnog prostora u miru i za aeromitinge. Njihova borbena upotreba, pa sami tim i nabavka će biti vrlo upitna.

Takođe, kod nas (na Balkanu) se manje više sve u vojnoj sferi svodi na ono što se šatrovački kaže "ćiji je veći". Od toga koristi nema.



U principu se mogu složiti sa tobom. Doista , nabava suvremenijeg borbenog aviona ili novog  sa svim konzekvencama takve odluke je velik zalogaj i za ekonomski puno jače zemlje od naših. Uzmimo  samo primjer bliske  Austrije . Mislim da tih 12 Typhoona im je danas puno veći financijski problem nego što im donosi neku korist.
Ipak prilično sam uvjeren da neće doći do ukidanja mlazne aviacije u Hrvatskoj. S obzirom na NATO članstvo , ista ima i određene obaveze i kao lepezu mogućnosti da riješi ovaj problem ne relativno zadovoljavajući način. S obzirom na aktualne političke konstelacije u Hrvatskoj koje o tome odlučuju, koliko se da isčitati između redaka  puno više je stavova "pro" nego "contra" glede nabave borbenog aviona.
Za zemlju veličine Hrvatske i s obzirom na NATO članstvo bi i nabava polovnog aviona tipa F-16 Block 25- 32 ili novog FA-50  bila sasvim zadovoljavjuće rješenje.
Na kraju, svaka tehnika brzo zastari , puno je bitnije prilagoditi taktiku i držati zadovoljavajuću trenažu.
U tom smislu je  recimo bilo bitno remontirati sadašnje MiG21 do finalne odluke.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #528 on: February 22, 2016, 02:08:15 pm »

KLJUČNA GODINA ZA HRVATSKO RATNO ZRAKOPLOVSTVO Trebamo 18 lovaca i nove vojne baze, a dio autocesta pripremiti da mogu postati sletne piste!

Upravo 18 je minimalan broj aviona koje trebamo: šest lovaca za dežurno borbeno djelovanje, četiri do pet na održavanju i sedam do osam za obuku. Mogao bi se tada ponuditi ‘air policing’ susjednim zemljama pa to dobro naplatit

Godina 2016. trebala bi biti sudbonosna za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Mora se donijeti odluka o budućnosti lovačke komponente HRZ-a i odabrati nasljednika dotrajalih MiG-ova 21. Remont MiG-ova bio je dobra, ali vatrogasna mjera. Zahvaljujući njemu, naši borbeni piloti danas lete više nego ikad. Ipak, remont aviona na čijim krilima je iznesena pobjeda u Domovinskom ratu tek je kratkoročno rješenje kojim se kupilo vrijeme da se u upotrebu može uvesti novi lovac.

No, donošenje odluke o nabavi tek je prvi korak na izuzetno složenom putu uvođenja novog lovca u službu. Obuka posada, prilagodba infrastrukture i sam prihvat aviona traju godinama. Moraju biti razrađeni plan i program koji uključuje razvijanje doktrine primjene novih aviona, organiziranje ustroja eskadrile, razvoj programa obuke, osiguravanje logističkog lanca za trajno održavanje, opremanje i naoružavanje aviona, obrazovanje vodstva i zapovjednih kadrova te priprema svog osoblja eskadrile i prilagodba infrastrukture. Novim lovcima trebaju hangari, utvrđena skloništa i slično.

Stihijska kupovina

Bez navedenih temelja nabava novih lovaca je samo stihijska kupnja, a borbena učinkovitost aviona nabavljenih bez detaljne razrade doktrine i taktike njihove primjene je značajno smanjena. Među političarima je uvriježeno razmišljanje da se nabava borbenih aviona u suštini ne razlikuje od kupnje novih limuzina, na koje se svakih nekoliko godina bacaju stotine milijuna kuna. Dakako da su te dvije situacije neusporedive, no krajnje iskrivljena percepcija njihovih sličnosti dovodi do toga da se u godini u kojoj se već naveliko morala provoditi priprema za prihvat novih aviona, Hrvatska još nije odlučila niti hoće li ih uopće kupiti.

Kada odluka bude donesena, iduće je ključno pitanje koliko borbenih aviona Hrvatska treba. Sadašnjih 12 aviona je nedovoljno da bi se mogla ostvariti zadovoljavajuća pokrivenost hrvatskog zračnog prostora koji je veći od 90.000 četvornih kilometara. Zbog specifičnoga geografskog oblika već i osnovna zadaća nadzora zračnog prostora ne može se zadovoljavajuće izvršavati samo s jedne lokacije, što je danas slučaj. Dežurni borbeni dvojac (DBD) koji poleti iz zrakoplovne baze Pleso ne može na vrijeme presresti nepoznatu letjelicu koja se nalazi blizu, primjerice, Dubrovnika ili dalje na moru, pokraj Palagruže. I to je, naime, hrvatski teritorij.

Zbog toga bi morala postojati još jedna baza DBD-a, primjerice u Zrakoplovnoj bazi Zemunik ili izmještanjem na aerodrom Split gdje je smješten i potkop Pantana. DBD se sastoji od dva naoružana borbena aviona koji moraju poletjeti u što kraćem roku, obično do pet minuta. Uz njih mora biti dostupan i treći, rezervni avion. Za potpunu pokrivenost hrvatskog neba potrebna su dva DBD-a, što znači da bi u slučaju nabave samo 12 aviona njih šest uvijek bilo rezervirano za zadaće air policinga, i na njima se ne može provoditi redovna obuka. Kad se uzme u obzir da je prosječna ispravnost modernih borbenih aviona između 70 i 80 posto, to znači da će još tri do četiri lovca uvijek biti na redovnom održavanju. To ostavlja samo dva-tri operativna aviona na kojima se može provoditi obuka, što je apsolutno nedovoljno za održavanje zadovoljavajuće trenaže (minimum 100 sati naleta godišnje, idealno 150) za sve pilote eskadrile, a trebalo bi se težiti da ima barem 1,5 puta više pilota nego aviona.

Samo dvije baze

Imajući na umu spomenute faktore, minimalni broj borbenih aviona koje Hrvatska treba jest 18. Tada šest lovaca ostaje za zadaće DBD-a, četiri do pet na održavanju, što ostavlja sedam-osam aviona za borbenu obuku i trenažno letenje. Također bi bilo dovoljno letjelica da se omogući pružanje usluge air policinga susjednim zemljama koje nemaju borbeno zrakoplovstvo, kao što su Crna Gora, BiH i Slovenija, te se tim putem i zarađuje.

Sljedeće pitanje odnosi se na baziranje lovaca. Hrvatska raspolaže sa samo dvije zrakoplovne baze, a obje dijele aerodrome s civilnim zračnim lukama. Namjenske, isključivo vojne baze nema, kao ni mogućnosti da se takva u dogledno vrijeme izgradi. Naši lovci se, doduše, mogu izmjestiti na druge aerodrome, poput Pule, koja je nekada bila zrakoplovna baza, ili Splita.

Letenje sa splitskog aerodroma nije se provodilo godinama, sve do lani kad su naši MiG-ovi ponovno počeli letjeti na Resniku. Aerodrom Split raspolaže i jedinim funkcionalnim podzemnim hangarom u Hrvatskoj, potkopom Pantana. Taj potkop u živoj stijeni sagradila je JNA krajem 60-ih godina pod kodnim imenom Objekt Cetina, a može prihvatiti eskadrilu borbenih aviona MiG-21.

Potkop je dugo ležao napušten, no sada ga se polako stavlja u funkciju, a površine koje ga povezuju s aerodromom su obnovljene, što sugerira da će ga uskoro ponovno koristiti hrvatski lovci. To je za svaku pohvalu i upućuje da se počinje razmišljati dugoročno. No, valja razmotriti i pitanje rezervnih letjelišta, konkretno cestovnih pisti. Neki naši aerodromi, kad su građeni u doba Jugoslavije, već su imali ceste u neposrednoj blizini koje su imale sekundarnu namjenu piste u slučaju da aerodromska pista bude uništena, no taj koncept bi trebalo proširiti.

On podrazumijeva pripremanje pogodnih dijelova autocesta za prihvat borbenih aviona u slučaju sukoba, ravne dužine barem 1,5 kilometara, iako to ovisi o tipu aviona te je nekima dovoljno i bitno manje. Tako bi se avione sačuvalo od uništenja njihovih glavnih baza u ratu, koje spadaju među najvažnije mete i bivaju što prije napadnute. Impresivnu mrežu takvih disperzijskih cestovnih letjelišta imaju Švedska, Finska i Švicarska, a koriste ih i Poljska, Tajvan te druge zemlje.

Polijetanje i slijetanje

U tom smislu treba napomenuti da je jedan od najizglednijih kandidata za novi lovac švedski Gripen koji je od početka razvijan kako bi koristio cestovne piste u Švedskoj, u sklopu koncepta BAS 90. Zahvaljujući tome, Gripen za polijetanje i slijetanje na cestovnu pistu treba samo 600 metara. Potom ga može napuniti gorivom i ponovno naoružati zemaljska posada, koja se sastoji od jednog tehničara i pet ročnika, za samo deset minuta. Odmah potom može ponovno poletjeti na zadaću. Prema tim odlikama niti jedan drugi kandidat, pa ni glavni takmac F-16, ne može mu parirati.

Hrvatska ima mrežu modernih autocesta, no, nažalost, o konceptu cestovnih pista nije se vodilo računa kad je ona građena. Vrlo malo dijelova naših autocesta zadovoljava uvjete za upotrebu kao disperzijske piste. Fiksni branici između traka su također vrlo problematični, jer bi njihovo uklanjanje trajalo dugo i bilo vrlo uočljivo, te bi na pogodnim segmentima autoceste fiksne branike trebalo zamijeniti onim pomičnim, betonskim.

Ponegdje pogodni dijelovi autocesta imaju i odmorišta, kao kod Nadina na A1, koja bi se lako mogla upotrijebiti za prihvate nekoliko borbenih aviona u slučaju potrebe. Unatoč manjku planiranja, naše autoceste imaju više lokacija koje bi se mogle prilagoditi za uporabu kao disperzijske baze, a broj potencijalnih lokacija raste ako se uzmu u obzir i manje ceste, što je moguće s Gripenom kojemu je dovoljna i cesta s dvije trake za polijetanje i slijetanje.

Golemi usisnik zraka

Drugi vodeći kandidat, F-16, od početka je bio namijenjen djelovanju iz golemih NATO-ovih baza. Iako je teži te ima veću nosivost oružja od Gripena, uvodnik zraka pod trupom ga čini ranjivim na sitne objekte koji mogu biti usisani u motor na tlu i time ga onesposobiti. Uporaba F-16 s autoceste je testirana, ali nikada nije zaživjela. F-16 je odličan izbor za velika zrakoplovstva, poput poljskoga koje je kupilo 48 aviona, no Gripen je mnogo praktičniji i jeftiniji izbor za manja zrakoplovstva poput hrvatskoga, što potvrđuje činjenica da ga koriste Mađarska i Češka, a vjerojatno će i Slovačka.

Najveća prepreka nabavi je financiranje. U prvom redu, hitno mora biti zaustavljen neprekidni pad vojnog proračuna te se mora pronaći način da se financira obnova zrakoplovstva.

Zbog pravila EU Hrvatska ne može iskoristiti nabavu aviona za pokretanje industrije poput zemalja koji su svoje avione nabavile prije zabrane offseta. Poljska je svoje F-16 platila 3,5 milijardi dolara, a u gospodarstvo joj je kroz offset vraćeno gotovo dvostruko - šest milijardi dolara, dok je Češka leasing 14 aviona platila oko 800 milijuna dolara, a kroz industrijski offset dobila više od 1,2 milijarde dolara.

Alternativa je gašenje lovačkog zrakoplovstva, što bi bila prava kataklizma. Izgubili bismo suverenitet nad svojim nebom dok bi tuđi avioni obavljali naš air policing. Umjesto toga, treba težiti ne samo cilju da novim lovcima izvršavamo tu jednostavnu zadaću, nego da HRZ proširi sposobnosti i na uspostavljanje zračne nadmoći nad Hrvatskom u slučaju sukoba. Jer, zrakoplovstvo koje u ratu može izboriti kontrolu neba, lako će obavljati air policing u miru, no ono koje može provoditi samo potonju zadaću, u širem sukobu neće se dobro provesti.

Izvor : JL

Neće na dobro "Bljutarni list" je izbacio realan i dobar članak, autoru pohvala, napisao je neke stvari o kojima trubimo po forumu već godinama.
Logged
MirkoiliSlavko
mornar
*
Offline Offline

Posts: 16


« Reply #529 on: February 22, 2016, 05:09:44 pm »

JL je napisao reklamu za SAAB  Grin
Logged
upreiser
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 218


« Reply #530 on: February 22, 2016, 05:16:33 pm »

Da, brojka od 18 aparata bi bila neki optimum za zemlju veličine Hrvatske.  Uostalom u periodu sredine i kraja 90.ih tu se negde i kretala ta brojka operativnih MiG21 u HRZ u tada dvije eskadrile (Pleso i Pula ). Bez obzira na evenutualno pružanje usluga susjednim NATO članicama (Slovenija, C.Gora, možda i BiH jednom).
No za početak i 12 bi bio bio solidan broj.  Dakle MORH je prošle godine uputio informativne upite prema proizvođačima /korisnicima sljedećih tipova: JAS-39 Grippen, F-16 i Mirage2000. Ti su tipovi u izboru . U međuvremenu su "samoinicijativno" predstavljanje svog aduta MORHu izveli i Koreanci (KAI) sa F/A-50 Golden Eagle.
Ovaj zadji cjenovnom je priuštiv sigurno Hrvatskoj i to čak i više od 12 komada. Nov je, i  NATO kompatibilna platforma koja pruža sasvim dovoljno borbenih mogućnosti za jednu relativno malu zemlju , članicu NATO-a k tome, poput Hrvatske. U nekom sadjelovanju sa relativnom solidnom PZO ( recimo sa pomenutin norveškim NASAMS sistemom koji se razmatra) , puna šaka brade ! što bi rekli narodski.
Logged
ssekir75
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 194


« Reply #531 on: February 22, 2016, 05:22:11 pm »

јес овај нахвалио грипена,али није рекао ништа што није тачно. једино је "заборавио" кореанца, који исто није лош. међутим, сматрам да ће грипен ипак победити, због тога што га већ имају мађари и чеси.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #532 on: February 22, 2016, 05:33:00 pm »

Izabrati ce se (najvjerojatnije) oni avioni koje predlozi prekomorski partner. Iluzorno je da bude drukcije.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 130


« Reply #533 on: February 22, 2016, 05:38:38 pm »

Текст је добар јер објашњава потребан број авиона, али и неопходност инфраструктуре. Међутим, мени није јасно зашто хрватски медији упорно гурају ту причу о томе како се air policing може добро наплатити. Већ је више пута демантовано да Словенија плаћа за то и објашњено да плаћају само у случају када затраже да се подигну авиони. То је једном у 2-3 године и не ради се о спектакуларним износима, покрију се трошкови.

Пре три године НАТО је радио студију о сарадњи Хрватске, БиХ, Црне Горе и Македоније у погледу контроле и заштите ваздушног простора, где би Хрватска обезбеђивала авионе, али на томе се стало. Ни географија није баш ишла на руку, јер је Македонија пуно ближа Бугарској и Грчкој, а Црна Гора се може покривати у пакету са Албанијом. Словенија чак није била ни укључена у студију.

Објективно, једини клијент за air policing би могла да буде БиХ, под условом да такав договор добије сагласност компиликованих политичких структура. И опет би се све свело на плаћање у случају да се затражи подизање авиона.
Logged
upreiser
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 218


« Reply #534 on: February 22, 2016, 09:31:02 pm »

Izabrati ce se (najvjerojatnije) oni avioni koje predlozi prekomorski partner. Iluzorno je da bude drukcije.

U izboru su 3 (+ 1) = 4  tipa kako smo rekli i kako se dosad objavilo,odnosno njihovim proizvođaćima/korisnicima je poslan tzv. RFI (Request For Information ) od strane MORH-a , prilično neobavezan ali prvi nužan ozbiljniji korak ka odabiru novog borbenog aviona. Tu se tehničko tijelo unutar MORH-a(komisija) bavi valorizacijom tehničkih mogućnosti i karakteristika pojedinih tipova koji se nude od ponuđača - ali bez konkretnog komercijalnog dijela ponude tj. finalne cijene. Dakle tu su F- 16ice ANG-a / nekih NATO članica/Izrael, Mirage 2000 Francuza, Saab Grippen (A/B rabljeni ili noviji C/D), i novoponuđeni igrač -  KAI-ev K/A- 50.

Vrlo vjerojtno neće biti odabran jedan jedini tip iz prve - iz čisto komercijalnog razloga. Znači u stilu - e to je taj i samo taj !
Predložena će biti  vjerojatno 2 možda i 3  tipa komada XY.
Paralelno s time , a to je i Predsjednica Kitarović najavila pred dva tri dana ,Viječe obrane i nac. sigurnosti odlučuje tj, daje u biti "zeleno svijetlo" da se ide ili ne ide u nabavu novog borbenog zrakoplova.
Ako je "zeleno svijetlo" dano , onda MORH-ova komisija šalje ponovno tzv. RFQ (Request For Quotation ).  E tu stvar postaje ozbiljnija ,jer kako kratica kaže RFQ nije ništa drugo nego zahtjev (proizvođaću/prodavaću) za "Ponudom". A ona sadrži i komercijalne detalje, rokove i sl. bitne stvari. Drugim riječima , u drugom koraku, nakon dobivanja "zelenog svijetla" od državnog vrha MORH radi tender i šalje ga zainteresiranima ( u tenderu su definirane stvari koliko čaga, kada i sl. ) ,a ponuđaći odgvaraju na isti.
I onda priča kreće. Tj. kao i kod svakog tendera - kupac traži najbolje moguće finacijsko teh. uvjete - a ponuđać pokušava dobiti posao i pri tome zaraditi.
Zato sam rekao da će RFQ ići prema minimalno 2 "partnera" možda i 3.

Recimo , moj "tip" je na KAI F-50 i SAAB Grippen.  KAI je i sada financijski Hrvatskoj dohvatljiv za ono što nudi. A nudi solidnu platfromu USA/NATO standarda.
KAIu je itekako bitno upasti na NATO tržište i prodajom svoje ptice Hrvatskoj kao EU /NATO članici dobija potrebni marketing. (imajući u vidu slićne EU /NATO zemlje u Srednjoj i Istočnoj Europi sa sličnim problemima i dilemama kao i Hrvatska ). Uopče ne sumnjam da će KAI eva ponduda biti vrlo "friendly" sa te strane.
U tom slućaju i SAAB mora doraditi svoju ponudu hrvatskim mogućnostima što je više moguće, ukoliko želi prodati svoje avione istoj ( tu je sad pitanje koji tip  JAS-39).  Ali svakako u toj "pregovaračkoj" fazi se onda  definira - "polira"  konačna cijena  cijele te transkacije.

Što se tiće 16ica i Miragea to je sad malo tricky pitanje. Sigurno da cijenom mogu biti relativno povoljni ali pitanje je teh. stanja tj. konfiguracije i vremenske mogućnosti eksploatacije odnosno preostalih resursa tih aviona.Tu treba vidjeti.

Rekoh za Hrvatsku  petanaestak KAIća  sa donekle modernijim PZO i NATO zaleđem je apsolutno sve što joj treba u obranbenim zadaćama kontrole i zaštite svog zraćnog prostora kao  i podrške KoV /RM. I to na duži period.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #535 on: February 22, 2016, 10:36:41 pm »

Neće se izabrati ništa.

poz.
Logged
ssekir75
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 194


« Reply #536 on: February 22, 2016, 11:46:20 pm »

Izabrati ce se (najvjerojatnije) oni avioni koje predlozi prekomorski partner. Iluzorno je da bude drukcije.

па у склопу оне нато паметне одбране и није баш тако. више вуче на грипена (чешка, словачка?, мађарска, хрватска?). леп простор који се може покрити некаквом заједничком инфраструктуром и сл. а амери ионако имају зараду од његових делова.
Logged
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #537 on: February 22, 2016, 11:47:54 pm »

Neće se izabrati ništa.

poz.

И шта ће бити онда?
Logged
pvanja
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 276



« Reply #538 on: February 22, 2016, 11:52:39 pm »

Realno RH je najbliza F-16 (i to zbog nedostatka novca za Gripen) i to pod uslovom da ponovo dobije neki povoljan arazman od USA.

 
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #539 on: February 23, 2016, 10:10:19 am »

Neće se izabrati ništa.

poz.

И шта ће бити онда?

Nista nece biti, idemo dalje za iste pare, bez nadzvucne avijacije i svi sretni.

poz.
Logged
Pages:  1 ... 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 [36] 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 ... 101   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 25 queries.