Razvoj, modernizacija i opremanje OS Republike Hrvatske

[dzumba]

Па, питање је о каквом се "заповједном објекту" ради. Можда је у питању наменска зграда за потребе неке команде у миру. У такве објекте се уводе и стране делегације уз одређене ограничења унутар објекта. Дакле, сама локација није тајна.

[pvanja]

Na gubitku je HV jer je municjia PPU odlicnog kvaliteta i dobar deo se prodaje evropskim clanicama NATO-a.

Birokracija je čudo, šta bi mi bez nje.  
Osim toga ovdje ima previše lupanja, sve je to igra uvoznih lobija a ne nikakva "sigurnosna procjena".
Municija je municija bez obzira tko je radi, glavni faktori su kvaliteta i cijena.

------------------

NABAVLJENO PET MILIJUNA METAKA
HRVATSKA VOJSKA UMALO OSTALA BEZ METAKA ZBOG ŽALBI TVRTKE IZ SRBIJE
Zakon o javnoj nabavi omogućio gotovo potpunu blokadu nabave streljiva

AUTOR: Krešimir Žabec
17.12.2016.

Tvrtka Igman iz Konjica sljedećeg tjedna u skladišta Oružanih snaga dostavit će oko 5 milijuna bojevih i manevarskih metaka za jurišne i snajperske puške kako bi Oružane snage mogle nastaviti s redovnom obukom i vježbama. Ministarstvo obrane direktnom je pogodbom za 11,2 milijuna kuna prošlog mjeseca ugovorilo nabavu tog streljiva.

Da nije uspjelo, Hrvatska bi vojska u sljedećih oko dva mjeseca ostala bez municije za jurišne puške VHS, G36 te za snajpersku pušku koju koriste za obuku i na vježbama. U Ministarstvu obrane službeno tvrde da “Oružane snage raspolažu dovoljnim količinama streljiva za redovno izvršavanje svih zadaća u zemlji i u misijama izvan teritorija RH”. No, ipak priznaju da postoji opasnost od nedostatka streljiva u dogledno vrijeme. “S obzirom na nekoliko prethodnih žalbi u postupku javne nabave zbog kojih MORH nije bio u mogućnosti nabaviti planirane količine, a sukladno zakonskoj regulativi, proveo se pregovarački postupak bez prethodne objave upravo kako bi se na vrijeme osigurala dovoljna količina streljiva za sve sljedeće aktivnosti, vježbe i obuku postrojbi OS RH. Isporuka naručenog streljiva očekuje se idući tjedan.”

Alarmantno stanje

MORH već godinu i pol bezuspješno pokušava preko javnog natječaja kupiti veće količine streljiva za potrebe Oružanih snaga. No dosad su svi pokušaji propali na Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave kojoj je tvrtka Benthos iz Zagreba dosad podnijela sedam žalbi na provedbu natječaja. Benthos je hrvatski zastupnik tvornice streljiva Prvi partizan iz Užica koji se javio na natječaj za nabavu streljiva. Koliko je situacija alrmantna najbolje pokazuje obrazloženje Ministarstva za sklapanje direktne pogodbe. “S obzirom na to da se radi o iznimno specifičnom predmetu nabave te postojanju iznimne krize u sigurnosti opskrbe u Oružanim snagama, primijenjen je članak 9 stavak 1 točka 3 Uredbe. Naime, ako Oružane snage ne raspolažu dostatnim količinama UbS-a, time se dovodi u pitanje daljnje provođenje zadaća, što izravno utječe na borbenu spremnost, zaštitu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, kao i mogućnost sudjelovanja Oružanih snaga u operacijama potpore miru i drugim aktivnostima u inozemstvu sukladno preuzetim međunarodnim obvezama.” Naši sugovornici posebno naglašavaju kako je nedopustivo da strateška roba kao što je streljivo za vojsku ovisi o Zakonu o javnoj nabavi te da nezadovoljni potencijalni dobavljač može na duže vrijeme blokirati djelovanje Oružanih snaga.

Poništen postupak

Osim toga, u prvom natječaju nije stavljena odredba o isključenju ponuđača iz sigurnosnih razloga, što se smatra velikim propustom.

Ministarstvo obrane dvostupanjski natječaj za nabavu streljiva vrijedan 34,2 milijuna kuna raspisalo je u lipnju 2015. Odabrana su dva dobavljača, no tvrtka Benthos je uložila žalbu koju je DKOM prihvatio i natječaj je poništen. Naime, u drugom krugu natječaja Benthos je isključen jer je tijekom pregleda i ocjena ponuda zaprimljena klasificirana dokumentacija s oznakom “povjerljivo”. Kako neslužbeno doznajemo, Vojno-sigurnosna obavještajna agencija (VSOA) ukazala je na činjenicu da tvrtka zastupa proizvođača streljiva iz Srbije i da iz sigurnosnih razloga ne bi bilo dobro da se Oružane snage opremaju tim streljivom. No, kako isključenje ni u prvom, ni u drugom stupnju nije bilo predviđeno, žalba je usvojena i natječaj je poništen. Nakon toga je propalo još nekoliko krugova natječaja. Istovremeno su iz Oružanih snaga upozoravali da je stanje sa streljivom sve lošije.

Nove žalbe

Stoga MORH iz ukupne količine tražene robe izdvaja najpotrebnije streljivo i u kolovozu ove godine poziva one koji su se ranije javili da daju ponude uz obvezu da moraju napisati tko je proizvođač nuđenog streljiva. Nije stigla niti jedna ponuda. U vojsci vlada velika nervoza a se MORH-u se već raspituju tko bi mogao posuditi streljivo. Pokušavaju ga ugovoriti i preko NATO-ove agencije NSPA, no cijena je 30 posto veća, a rok isporuke 36 mjeseci. Tada iz MORH-a šalju upit u tvrtku Igman u Konjic za isporuku oko 5 milijuna komada bojeva i manevarskog streljiva za jurišne puške VHS G36, te bojevo streljivo .308 Win za snajpersku pušku putem direktne ponude. Tvrtka Benthos je i na tu objavu DKOM-u poslala žalbu. U tvrtki Benthos rekli su nam da do završetka procesa na Upravnom sudu ne žele komentirati ovaj natječaj.

No, ova isporuka ne rješava potrebu vojske za streljivom. Naime, MORH je za preostalu količinu streljiva natječaj objavio u listopadu, a procijenjena vrijednost je 24,8 milijuna kuna. U njega je stavljena odredba da MORH kao naručitelj može isključiti natjecatelja ili ponuđača za kojeg utvrdi “da je nedovoljno pouzdan da isključi rizike za sigurnost Republike Hrvatske”.

Ta odredba omogućuje VSOA-i da traži isključenje iz natjecanja ponuđača za kojeg se procijeni da iz sigurnosnih razloga nije pouzdan za isporuku streljiva Hrvatskoj vojsci. Upravo je zbog nedostatka te odredbe poništen prvi natječaj iz 2015. godine.

Odluka o odabiru očekuje se početkom sljedeće godine. Sugovornici nam kažu da su u međuvremenu cijene streljiva znatno porasle pa bi zbog nedostatka sredstava natječaj mogao pasti, što bi ponovno moglo dovesti do nedostatka streljiva u vojsci.

http://www.jutarnji.hr/

[Bozo13]

I ostala municija je kvalitetna. Ppu je price/performance najbolja.

[Solaris]

Sva tehnika je skupa, nažalost to je tako i ovoliko plakanje je bespotrebno.
Šta je tu je, poklonjenom konju se ne gleda u zube.  

---------------------

PRESKUPA VOJNA ŠPOMOĆ

JESU LI AMERIKANCI HRVATSKOJ POKLONILI NEISPRAVNA OKLOPNA VOZILA?

Već dvije i pol godine od isporuke američke vojske, 70-ak MRAP-ova leži odbačeno na ledini Remontnog zavoda u zagrebačkom Jankomiru, a razlog su oštećena stakla

AUTOR: Krešimir Žabec 28.01.2017. u 17:36

Dvije i pol godine nakon donacije 220 vozila tipa MRAP od Sjedinjenih Američkih Država, za gotovo sva vozila Ministarstvo obrane mora ugovoriti nabavu novih višeslojnih balističkih stakala.

Kada su vozila 2014. stigla u Hrvatsku, najviši vojni civilni dužnosnici tvrdili su da ih treba obojati, dio njih naoružati i bit će spremna za korištenje. Tvrdilo se također da je prije isporuke na svakom vozilu obavljen redovni servis te da su otklonjeni svi eventualni manji ili veći nedostaci. No, dvije i pol godine poslije opravdano je postaviti pitanje jesu li Sjedinjene Države poklonile Hrvatskoj neispravna vozila? Primjerice, sedamdesetak vozila M-ATV već dvije godine leži odbačeno na ledini Remontnog zavoda u zagrebačkom Jankomiru, a razlog su oštećena stakla. Odnosno barem trećina vozila je neispravna i ne može ih se koristiti, što je nedavno potvrdio i ministar obrane Damir Krstičević.

Na naše pitanje smatraju li se vozila na kojima je potrebno promijeniti stakla neispravnima nisu odgovorili. Nije nam odgovoreno ni na koliko će vozila promijeniti stakla. U svom odgovoru navode “kako se u sklopu priprema vozila za operativnu uporabu mora voditi računa o njihovom tehničkom održavanju te planskoj zamjeni određenih sklopova koji imaju svoj vijek trajanja.

Javni natječaji

S obzirom da su ova vozila korištena u vojnim operacijama, očekivano je kako s vremenom treba na određenom broju vozila izvršiti zamjenu balističkih višeslojnih stakala zbog njihovog vijeka trajanja, odnosno pojave delaminacije (raslojavanja stakla uslijed velikih temperaturnih promjena).

Na staklima se u tim uvjetima s vremenom može pojaviti zamagljivanje, što dovodi do smanjenja vidljivosti. Ministarstvo obrane, sukladno planu nabave, naručuje dio potrebnih dijelova za zamjenu takvih stakala, kao i za pričuvu i održavanje u narednom razdoblju”. Stoga je MORH na osnovi zahtjeva Oružanih snaga 2016. godine nabavio 120 različitih vrsta neprobojnih stakala za 48 vozila u vrijednost 1,2 milijuna kuna. Prije nekoliko dana MORH je objavio novi oglas za nabavu neprobojnih stakala za 80 vozila MRAP M-ATV. Ukupna procijenjena vrijednost nabave je 4 milijuna kuna. Ta stakla namijenjena su za vozila koja se nalaze u Remontnom zavodu. To znači da će samo za nabavu stakala za 128 vozila potrošiti oko 5 milijuna kuna.

Ugovorom sa SAD-om Hrvatska je uz vozila dobila i komplete rezervnih dijelova, ali među njima nisu stakla. Te 2014. tadašnji načelnik Glavnog stožera general Drago Lovrić otkrio je da je s Amerikancima postignut sporazum da se kroz informatički program razmjenjuju informacije o rezervnim dijelovima te da će Hrvatska vojska biti na razini opskrbe američkih postrojbi. “Znači - najjeftinije i najbrže moguće”, zaključio je tada Lovrić. No MORH sada dijelove nabavlja putem međunarodnog javnog natječaja jer se dogovor sa SAD-om pokazao preskupim. “Pokušali smo s Amerikancima dogovoriti nabavu stakla, ali se pokazalo da bi nas to koštalo pet puta skuplje nego na javnom natječaju. Zato smo otišli direktno kod proizvođača u Izrael, koji radi i za američku vojsku, i prošli smo daleko jeftinije”, tvrde nam sugovornici.

100 milijuna dolara

Ovi detalji pokazuju da američka donacija i nije tako povoljna kako se prezentiralo. Naravno, i dalje stoji činjenica da bi nabava ovakvih novih vozila Hrvatsku stajala oko 100 milijuna dolara i da ih nikada ne bismo kupili po punoj cijeni. No, isto tako nije točno da je trošak za Hrvatsku samo 2,5 milijuna eura, koliko je iznosio PDV na donaciju. Uz to što je dio vozila obojan u zelenu boju, MORH je do sada uz kupnju novih stakala investirao i u nadogradnju VHF uređaja za komunikaciju. Ta nadogradnja stajala je nešto manje od 1,7 milijuna kuna. Naime, prema odgovoru iz MORH-a, vozila su isporučena bez sredstava veze i naoružanja, te se prije stavljanja u operativnu upotrebu planski opremaju komunikacijskim uređajem.

Dakle, MORH će samo za stakla za dio vozila i VHF uređaje utrošiti oko milijun američkih dolara. Trošak koji prilikom doniranja vozila nitko nije spominjao, a pitanje je da li se s tim i računalo.

http://www.jutarnji.hr/

[dzumba]

И када су та возила набављана сваком писменом је било јасно да ће бити проблема око одржавања. С једне стране испоручиоци делова су подалеко, САД, Израел, Канада и њихова опрема има пристојну цену. Са друге стране је питање буџета, односно обезбеђивање довољно средстава да се возила учине оперативним. И онда, када су возила стизала,  ценио сам да је превише возила узето. Стигли су још и хеликоптери. И ту ће бити сличних ако не и већих проблема, као што ће и Србија имати проблема обезбеђивању довољно средстава да се донирани авиони (и евентуално ПВО системи) одржавају у оптималној форми. Зато ће неки делови система одбране (војске) остајати без довољно средстава. Слабашне смо ми економије да све то подржимо уз друге друштвене проблеме.

[jadran2]

Detalji koliko kostaju stakla za MRAP-ove (USD 2.000/komad plus troskovi ugradnje) i kako Amerikanci rade ustede nanosenjem folije po ugledu na NASCAR.
http://www.prnewswire.com/news-releases/glass-laminate-cover-adapted-by-defense-logistics-agency-saves-money-protects-mrap-windows-141043673.html

Sto se samog odrzavanja tice, niti americkoj vojsci nije dozvoljeno da mijenja ulje npr u Afganistanu ili drugim lokacijama. Znaci da ce tako opsluzivati i nase MRAP-ove iskljucivo americki proizvodjaci. To sigurno pise u darovnom ugovoru, ali se valjda ne spominje.

Nadalje oko 90% redovnog odrzavanje mora biti provedeno od strane ovlastenog MRAP-ovog mehanicara.

Ulje se mijenja svaka tri do cetiri mjeseca (kad se koristi vozilo), a tada to rade ovlasteni MRAP-ovi kontraktori - ne vojnici, iako nije posebni posao.

Vojska samo kontrolira nivoe tekucina i tlak u gumama.

Sve ostalo rade ovlastenici proizvodjaca MRAP-a.

Ukratko, americka vojska voli MRAP-ove jer im spasava zivote ali ih i mrze jer im nepotrebno otezavaju aktivnosti.

Detaljnije, s puno ostalih momenata u ovom izvrsnom clanku od ljudi koji u na terenu koristili ova vozila:
http://www.nationaldefensemagazine.org/archive/2011/September/Pages/WhyTroopsLove,andSometimesHate,theMRAP.aspx

[leut]

Krešimir Žabec pretjeruje. Kad su vozila stizala znalo se da su stara nekoliko godina i rabljena, neka i u Afganistanu. Istina, pisalo se da su vozila servisirana prije slanja u Hrvatsku, no to se očito odnosilo samo na određena vozila. Dio vozila je zaista i stigao u odličnom stanju, a dio je stigao s oštećenim gumama, staklima i drugim sitnijim kvarovima i nedostacima. Donirana vozila stigla su bez naoružanja i komunkacijskih sustava i to se znalo.

Činjenica je da su OSRH ovom donacijom u kratkom roku i za male novce dobile 218 MRAP (Mine-Resistant Ambush Protected) oklopnih vozila, od toga 162 M-ATV Oshkosh (MRAP All Terrain Vehicle), 30 MRAP MaxxPro Plus, 20 RG-33 HAGA (Heavily Armoured Ground Ambulance) i 6 MRAP MaxxPro Recovery (vozilo za izvlačenje i popravak).

Do sada je opremljeno i postrojbama predano oko 150 vozila, preostalih sedamdesetak bi trebalo biti do kraja godine. Natječaji za nabavu neprobojnih stakala i VHF komunikacijskih sustava za dio vozila su već objavljeni početkom godine. Sam Žabec piše da bi ova vozila stajala preko 100 milijuna dolara da smo ih samostalno kupovali, sad kad smo ih dobili za par milijuna dolara (PDV), sporno mu je što se troši milijun dolara na stakla i komunikacijske sustave.

Što se održavanja tiče, Središte za obuku i doktrinu logistike (SzOiDL), Zapovjedništva za potporu provodi obuku za održavanje vozila M-ATV u I. i II. stupnju. Praktični dio obuke provodi se upravo na neispravnim vozilima, a cilj je dijagnosticirati i otkloniti kvar.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slike: osrh.hr

[MOTORISTA]

Kako su se pokazala ova vozila u eksploataciji? Šta kaže vojska na njih?

[leut]

Kako su se pokazala ova vozila u eksploataciji? Šta kaže vojska na njih?

Ja osobno nisam još čuo niti pročitao neki komentar, bilo pozitivan, bilo negativan, od samih pripadnika OSRH. Al vjerujem da će se s vremenom i to pojaviti.

MRAP vozila u OSRH naoružavaju se teškim strojnicama Browning kalibra 12,7 mm ili automatskim bacačem granata MARK-19 kalibra 40 x 53 mm.

Veći broj vozila dodijeljen je Zapovjedništvu specijalnih snaga (ex Bojna za specijalna djelovanja) te Pukovniji vojne policije. Najveći dio ipak je u sastavu Motorizirane bojne "Vukovi" Gardijske mehanizirane brigade, dok se dio vozila koristi u Zapovjedništvu za potporu - sanitetska vozila i vozila za obuku vozača.

OSRH već godinama koriste MRAP vozila i u Afganistanu (ISAF / Resolute support). Radi se o vozilima ustupljenim od SAD-a, izvan ovih 218 koja su u Hrvatskoj. Ne znam hoće li se ista jednom povuči u Hrvatsku ili će biti ostavljena tamo.

[leut]

30.1.2017.

Potpisani ugovori s hrvatskim proizvođačima vojne opreme

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ministarstvo obrane RH je u ponedjeljak, 30. siječnja 2017. potpisalo ugovore vrijedne oko 230 milijuna kuna s hrvatskim tvrtkama proizvođačima vojne opreme. Ugovori su potpisani s 34 tvrtke koje će za potrebe Oružanih snaga RH proizvesti odjeću, obuću, naoružanje, kao i prehrane i osiguranja vojnika.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, državni tajnici Tomislav Ivić i Zdravko Jakop, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš te predstavnici hrvatskih tvrtki.

Tom prigodom potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako ovi ugovori predstavljaju značajan doprinos hrvatskom gospodarstvu, osobito onom segmentu koji je usmjeren na proizvodnju vojne opreme i djelatnosti u vezi s obrambenim sektorom. „Ovakva suradnja pokazuje kako MORH nije samo potrošač, već i generator razvoja, promotor vrhunskih hrvatskih proizvoda“ rekao je ministar te dodao da Hrvatska vojna industrija upravo na ovakav način u suradnji s Oružanim snagama Republike Hrvatske dobiva reference koje otvaraju vrata zahtjevnih svjetskih tržišta.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov ovom prilikom je rekao da je ponosan na Oružane snage RH koje iz godine u godinu uspješno provode sve svoje zadaće u operacijama, obuci i vježbama te naglasio kako dio zasluga svakako nosi i dobra oprema kojom su opremljeni, a kojom ih opskrbljuju hrvatski proizvođači. "Ja vjerujem u sposobnost hrvatskih proizvođača jednako kao što hrvatski narod vjeruje u sposobnost hrvatske vojske i uvjeren sam da će se ova dobra suradnja nastaviti i u budućnosti" zaključio je general Šundov.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš rekao je kako Hrvatska gospodarska komora podržava današnje potpisivanje ugovora s Ministarstvom obrane o nabavi vojne opreme. "Brojne analize, uključujući i Svjetsku banku potvrdile su kako su proizvodi hrvatske obrambene industrije globalno konkurentni u svijetu. Uz izvoz i dobru pozicioniranost na inozemnom tržištu raduje i činjenica kako je vrlo važno ostati na domaćem tržištu" rekao je Radoš te zaključio: "Naša sigurnost mora ostati u našim, hrvatskim ekonomskim rukama na opću dobrobit i u korist hrvatskog gospodarskog rasta".

U ime zajednice proizvođača za posebne namjene vojne proizvodnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, prigodno se obratio Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan Busch d.o.o. Prelog istaknuvši kako je vrlo važno što su ugovori potpisani upravo početkom godine, što nam omogućuje bolje planiranje poslovnih procesa. Hrvatska vojna industrija raste već 20 godina te je zahvalio Ministarstvu obrane na dugogodišnjoj uspješnoj suradnji. "Ovi ugovori su nama, proizvođačima veoma značajni jer su i potvrda i certifikat za izvozne poslove", rekao je Šestan.
 
Josip Držajić iz ustanove URIHO zahvalio je na suradnji te istaknuo kako osobe s invaliditetom već dugi niz godina uspješno surađuju s Ministarstvom obrane. "Ministarstvo je otvorilo svoja vrata suradnji s osobama s invaliditetom i na taj način otvorilo nam mogućnosti za nove poslovne suradnje i s drugim tvrtkama" naglasio je Držajić.

Predstavnik tvrtke HS Produkt d.o.o. iz Karlovca, Željko Pavlin rekao je kako s Ministarstvom obrane ima vrlo uspješnu suradnju na razvoju hrvatskih proizvoda. Iskustvo i sinergija hrvatske vojne industrije i hrvatskih oružanih snaga neizmjerno je važna i dovela je do velikih rezultata. "Pozdravljamo i daljnju suradnju te budući razvoj na proizvodima", zaključio je Pavlin.

Sveukupno je ugovoreno oko 400 različitih vrsta roba i usluga, od čega preko 10.500 pari obuće, oko 6.000 kompleta borbenih odora, preko 1.500 kom donjeg rublja, preko 35.000 pari čarapa, oko 500 kaciga i dr. U ove projekte uključeno je više od 30 proizvođača, a na tim poslovima radit će preko 5000 radnika.

Ugovor o nabavi borbenih odora potpisan je sa Zajednicom proizvođača čiji je nositelj tvrtka KROKO Proizvodnja i razvoj d.o.o. Zagreb,  a čine ju tvrtke ČATEKS d.d. Čakovec, ODJEĆA d.o.o. Zagreb, ŠEŠIR d.o.o. Zagreb, URIHO Zagreb, te podizvoditelji VARTEKS PRO d.o.o. Varaždin i HEMCO d.o.o. Đakovo.

Ugovor o nabavi obuće za potrebe pripadnika Oružanih snaga RH potpisan je sa Zajednicom proizvođača obuće čiji je nositelj tvrtka INKOP Obuća d.o.o. iz Poznanovca, a obuhvaća i tvrtke BOROVO d.d. Vukovar i JELEN PROFFESIONAL d.o.o. Čakovec.

Potpisani su i ugovori s tvrtkama Šestan Busch d.o.o. Prelog (kacige), HS produkt d.o.o. Karlovac (naoružanje), Đuro Đaković d.d. Slavonski Brod (remont tenkova), Croatia osiguranje d.d. (osiguranje), TD Pleter-usluge d.o.o. Zagreb (usluga prehrane i čišćenja), Jadran Tvornica čarapa d.d. Zagreb (čarape), Galeb d.d. Omiš (donje rublje), Mako d.o.o. Osijek (vojničke veste), Skiplet d.o.o. Rakitje (časničke veste), Kap-ko d.o.o. Zagreb (kape i oznake), Krojostil d.o.o. Jakovlje (mornarska odjeća), Jaquard d.o.o. Zagreb (tekstilne oznake), Kovnica d.o.o. Popovec (metalne oznake), Čarliana Zagreb (rukavice), Pomorski centar za elektroniku d.o.o. Split (lanseri), Mativo d.o.o Zagreb (vojnički jastuci), P.E.S. d.o.o Zagreb (bodeži), Znanje d.o.o. (tiskanje), Graditelj Svratišta Zagreb (gradnja objekta), SO-RA-ING d.o.o. (nadzor), NCP GRUPA d.o.o. Šibenik (održavanje), Promet d.o.o. (prijevoz) i Zagrebački holding, Podružnica ZET (prijevoz).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Foto: MORH/ J. Kopi, morh.hr

[MOTORISTA]

Hvala.

[leut]

29.01.2017.

NAJKASNIJE DO ALKE

Krstičević odlučio prekinuti pasji život vojnika koji se dižu u 4, a kući dolaze u 19h: vojska se vraća u Sinj!

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ministar obrane Damir Krstičević vraća vojnu postrojbu u Sinj. Tako će u Cetinskoj krajini nakon dvije godine ponovno biti stacionirana vojska. Razdoblje od 2014. godine jedino je u povijesti Sinja u kojemu grad pod Kamičkom nije imao nekakvu postrojbu. Venecija i Austrija, a potom i obje Jugoslavije, uvijek su u gradu držale vojne posade. Grad s tako jakom tradicijom jedva se pomirio s činjenicom da u svojoj, hrvatskoj državi, ostaje bez vojarne.

Atraktivni kompleks

Ministar Krstičević u subotu je sa suradnicima obišao Sinj i vojarnu Kula, u koju će biti smještena inženjerijska bojna Hrvatske vojske. Nakon uvida u stanje još su se više učvrstili u odluci da se u Sinj vrati vojska. Ministar je odlučan uraditi sve da se bojna u vojarnu Kula useli što ranije, a najkasnije će sve biti obavljeno do održavanja Alke, znači za šest mjeseci. Naime, Krstičević je sa suradnicima prilikom obilaska Kule uvidio da se te prostore bivše vojarne relativno jednostavno može opet staviti u funkciju. Ulaganja su potrebna, ali neće biti velika.

Napuštena vojarna Kula u Sinju prostire se na više od devet hektara atraktivnog zemljišta, udaljenog tek 300 metara od glavnoga gradskog trga - Pijace. Do ukidanja obveznog vojnog roka u toj je vojarni bilo Središte za obuku pješaštva HV-a, u kojem se moglo smjestiti 2500 ročnika.

Taj je kompleks 70-ih godina prošlog stoljeća izgradila bivša JNA za potrebe inženjerijskog puka, a tu se poslije istjerivanja JNA nalazila Hrvatska vojska. U Kuli su upravna zgrada, četiri zgrade s vojničkim spavaonicama, restoran s kuhinjom, hangari za mehanizaciju i skladišta oružja, dvije toplane i još niz objekata. Jedan dio je devastiran, nešto je i pokradeno.
Osim vraćanja Hrvatske vojske u Sinj, ministar je odlučio po jednu postrojbu HV-a smjestiti i u Vukovaru i u Varaždinu.

Uštede na prijevozu

Za takve odluke postoje i sasvim praktički razlozi. Naime, MORH svake godine izdvaja 50 milijuna kuna za troškove prijevoza pripadnika HV-a iz mjesta njihovih stanovanja u vojarne smještene u drugim gradovima. Svakog jutra širom Hrvatske kreće 109 autobusnih linija koje prevoze 6000 hrvatskih vojnika na posao. Takvi autobusi, primjerice, voze iz Splita, iz Imotskog ili iz Omiša, odakle kreću prema Kninu u 5.20 ujutro, da bi ljudi u 8 bili na radnim mjestima. Natrag kreću iza 16 sati pa su pripadnici HV-a u svojim kućama tek oko 19 sati. Dovoljno tek da mogu večerati i odmah ići u krevet, jer se ujutro opet dižu prije 5 sati.

Takav pasji život MORH je odlučio promijeniti. Krstičević je i prije dolaska na dužnost isticao kako mu je uvijek u fokusu običan vojnik, dočasnik i časnik, kojem želi izići u susret. Sada bi tim vojnicima, kad im je radno mjesto znatno bliže, obiteljski život bio normalniji. A ostvarile bi se i velike uštede.

Osim toga, u slučaju hitne potrebe časnik iz Splita treba putovati stotinu kilometara do Knina. O kakvoj je tu hitnosti uopće riječ? Ovako će do Sinja biti za 20 minuta.

Piše Damir Dukić, Foto Toni Paštar, Slobodna Dalmacija

[leut]

Po svemu sudeći u Sinj će se smjestiti Inženjerijska bojna Gardijske mehanizirane brigade HKoV, ustrojena 2008. godine od inženjerijskih satnija 1., 2. i 4. gardijske brigade, sa trenutnim sjedištem u Kninu. Vojarna "Kula" u Sinju biti će najjužnija aktivna vojarna Hrvatske kopnene vojske.

Mislim da je i raniji Dugoročni plan razvoja OSRH (2006.-2015.) predviđao smještaj ove postrojbe u Sinju. O tome se je dosta pričalo u mandatu bivšeg ministra Kotromanovića (i njegovih prethodnika), ali se nije realiziralo, odnosno od toga se tada odustalo.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Slika: Ferata (sinjski portal)

[kosmonaut]

Detalji koliko kostaju stakla za MRAP-ove (USD 2.000/komad plus troskovi ugradnje) i kako Amerikanci rade ustede nanosenjem folije po ugledu na NASCAR.
http://www.prnewswire.com/news-releases/glass-laminate-cover-adapted-by-defense-logistics-agency-saves-money-protects-mrap-windows-141043673.html

Sto se samog odrzavanja tice, niti americkoj vojsci nije dozvoljeno da mijenja ulje npr u Afganistanu ili drugim lokacijama. Znaci da ce tako opsluzivati i nase MRAP-ove iskljucivo americki proizvodjaci. To sigurno pise u darovnom ugovoru, ali se valjda ne spominje.

Nadalje oko 90% redovnog odrzavanje mora biti provedeno od strane ovlastenog MRAP-ovog mehanicara.

Ulje se mijenja svaka tri do cetiri mjeseca (kad se koristi vozilo), a tada to rade ovlasteni MRAP-ovi kontraktori - ne vojnici, iako nije posebni posao.

Vojska samo kontrolira nivoe tekucina i tlak u gumama.

Sve ostalo rade ovlastenici proizvodjaca MRAP-a.

Ukratko, americka vojska voli MRAP-ove jer im spasava zivote ali ih i mrze jer im nepotrebno otezavaju aktivnosti.

Detaljnije, s puno ostalih momenata u ovom izvrsnom clanku od ljudi koji u na terenu koristili ova vozila:
http://www.nationaldefensemagazine.org/archive/2011/September/Pages/WhyTroopsLove,andSometimesHate,theMRAP.aspx

Žalosno je ovo čuti da zemlja koja je (nekada) proizvodila podmornice i tenkove, radila remont zrakoplova ne može (ne smije) zamijeniti ulje i stakla na običnom oklopnom vozilu. Čudne se stvari dešavaju

[Perun]

takav je ugovor. dijelom i zbog toga poklanjaju opremu. nema to veze sa proizvodnim mogucnostima