Razvoj, modernizacija i opremanje OS Republike Hrvatske

[gocemk]

САД и подарија на Хрватска 84 бopбени okлопни возила „Бредли М2А2 ОДС


https://infomax.mk/wp/%d1%81%d0%b0%d0%b4-%d0%b8-%d0%bf%d0%be%d0%b4%d0%b0%d1%80%d0%b8%d1%98%d0%b0-%d0%bd%d0%b0-%d1%85%d1%80%d0%b2%d0%b0%d1%82%d1%81%d0%ba%d0%b0-84-%d0%b1op%d0%b1%d0%b5%d0%bd%d0%b8-ok%d0%bb%d0%be%d0%bf%d0%bd/

[leut]

HV ustrojava treću (srednju) brigadu

OSRH za nekoliko godina očekuje transformacijski preustroj, a u okviru istog bi se trebala ustrojiti i srednja, treća brigada HKoV.

U razgovoru za Hrvatski vojnik, zapovjednik GMBR-a brigadni general Tihomir Kundid je na temu aktualnog preustroja izjavio kako je ovo prva faza i postupna priprema za transformacijski preustroj koji počinje od 2025. godine. O budućem izgledu OSRH nakon 2025. godine zasad nemamo nikakvih informacija.

Генерално, свака војска је стално у некој трасформацији. У том смислу готово сигурно ће до 2025. године бити потребе за неким  променама. Сама реч "трасформација" значи преображај, преобликовање али поступан, плански и логичан. Какав ће то преображај бити, зависи од много којечега, посебно спољних безбедносних ризика и претњи, стања и економских могућности државе, захтева НАТО-а, људских потенцијала и тд.

Jasno mi je što sama riječ "transformacija" znači, ali mi nije najjasnije što bi to značilo u kontekstu GMBR i OSRH. Ove godine je krenuo preustroj, o kojem ću više riječi napisat u temi o Razvoju, modernizaciji i opremanju OSRH, a već se najavljuje transformacija za 5-6 godina. Znači li to da će se postojeće dvije Gardijske brigade rasformirat i preustrojit, možda transformirat u nove brigade (možda više njih) ili pukovnije? Zvuči mi to kao najava malo većih promjena u ustroju i organizaciji HV.

Prije više od godinu dana smo raspravljali o transformacijskom preustroju OSRH, koji bi po riječima generala Kundida trebao započeti 2025. godine. Tada nismo znali o čemu se točno radi, ali čini se da smo ovih dana dobili odgovor. Prilikom završnog prikaza vojne vježbe SPREMNOST 20, načelnik Glavnog stožera OS RH, admiral Robert Hranj, je izjavio "cilj nam je da u nekoliko godina stvorimo, kako to kažu, srednju brigadu. Ta srednja brigada bi bila dodatna udarna moć za cijele Oružane snage". Neki mediji su prenijeli da je admiral Hranj najavio osnivanje treće brigade.

Nije poznato više detalja o ovoj brigadi, njenom nazivu, prostornom razmještaju, veličini i ustroju, niti kojom će se tehnikom opremiti. Međutim, poznato je da HV uskoro nabavlja borbena vozila pješaštva Bradley M2A2 ODS (60+24) i da postoje planovi za nabavu dodatnih 30-ak BOV Patria raznih inačica.

Osobno mislim da će biti riječ o manjoj brigadi, manjoj od postojećih, a u čiji sastav će zacijelo ući i dio ljudstva i tehnike iz postojeće dvije brigade koje će se preustrojiti (transformirati), odnosno smanjiti. Ne vjerujem da će biti znatnijeg povećanja brojčane veličine HKoV.

Inače, OSRH, odnosno HKoV, u svom sastavu trenutno (od preustroja 2007. godine) ima dvije gardijske brigade - Gardijska oklopno-mehanizirana brigada (GOMBR), kolokvijalno nazivana i "sjeverna" brigada te Gardijska mehanizirana brigada (GMBR), kolokvijalno nazivana i "južna" brigada.

Gardijsku oklopno-mehaniziranu brigadu (GOMBR) čine zapovjedništvo, zapovjedna satnija, dvije mehanizirane bojne (SOKOLOVI i PUME), oklopna bojna, tenkovska bojna (KUNE), topničko-raketna bojna, bojna PZO, inženjerijska bojna, vojnoobavještajna satnija, satnija veze i logistička satnija. Aktualnim preustrojem su mehanizirane bojne preimenovane u oklopno-mehanizirane bojne (opseg preustroja nije poznat niti radi li se samo o promjeni naziva), a čini se da se oklopna bojna gasi. Zapovjedništvo brigade je u Vinkovcima, a postrojbe osim u Vinkovcima razmještene u Našicama, Đakovu, Vukovrau, Bjelovaru i Varaždinu. Povratak PUMA iz Našica u Varaždin realiziran je krajem 2018. godine, a iste godine je izmještanjem jedne inženjerijske satnije započelo i izmještanje inženjerijske bojne iz Vinkovaca u Vukovar.

Gardijska mehanizirana brigada (GMBR) ustrojena je kao Gardijska motorizirana brigada, a preimenovana je i preustojena u Gardijsku mehaniziranu brigadu 2015. Gardijsku mehaniziranu brigadu čine zapovjedništvo, zapovjedna satnija, tri mehanizirane bojne (TIGROVI, GROMOVI, PAUCI), motorizirana bojna (VUKOVI), topničko-raketna bojna, bojna PZO, inženjerijska bojna, vojnoobavještajna satnija, satnija veze i logistička satnija. Zapovjedništvo brigade je u Kninu, a osim u Kninu postrojbe GMBR su razmještene u Petrinji, Gospiću, Benkovcu i Sinju. Poslijednjih godina je topničko-raketna bojna izmještena sa Slunja u Benkovac, a inženjerijska bojna iz Knina u Sinj.

U razgovoru za Hrvatski vojnik, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Boris Šerić, je izjavio:

U skladu s preuzetim Ciljevima sposobnosti obveza nam je imati ustrojenu i potpuno opremljenu srednju pješačku brigadu u spremnosti za doprinos kolektivnoj obrani NATO saveza. Navedena brigada u svojem sastavu treba imati tri srednje mehanizirane bojne opremljene borbenim vozilima na kotačima i tešku mehaniziranu bojnu s borbenim oklopnim vozilima na gusjenicama. U tom je dijelu važno opremanje novim borbenim oklopnim vozilom pješaštva na gusjenicama. Osim toga, novim borbenim vozilom pješaštva na gusjenicama zamijenili bismo zastarjelo borbeno vozilo pješaštva BVP M-80 suvremenom platformom zapadne proizvodnje čime se dodatno povećava oklopna zaštita, paljbena moć, manevarske sposobnosti i interoperabilnost. Sve to rezultira povećanom sposobnosti zaštite suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, kao i značajnijim doprinosom kolektivnoj sigurnosti u okviru NATO saveza.


Nekako sumnjam da imamo sredstava za opremiti još tri nove srednje mehanizirane bojne (pored postojećih Tigrova, Gromova i Pauka) i jednu novu tešku mehaniziranu bojnu s gusjeničnim vozilima (pored Sokolova i Puma), posebice u situaciji kada se planira povlačenje i zamjena postojećih BVP M-80 sa ipak manjim brojem BVP Bradley M2 ODS.

Vjerojatnije je da će ova "treća" brigada umjesto nove samostalne postrojbe, zapravo biti namjenski organizirana formacija (za NATO operacije) koju će se po potrebi formirati pridodavanjem postojećih postrojbi, prvenstveno mehaniziranih bojni. Nešto slično kao Borbena grupa mehaniziranog pješaštva (BGMP) koju pored mehanizirane bojne iz GMBR čine i pridodani elementi iz drugih postrojbi (GMBR, GOMBR, TRP, InžP itd.) poput inženjerijskog voda, haubičke bitnice, voda PZO-a, ISTAR tima, PYSOPS voda i CIMIC tima.

[Dreadnought]

Izdvajanja za vojsku dva odsto BDP-a


Kupovinom 12 višenamenskih borbenih aviona vojni budžet Hrvatske ove godine će prvi put premašiti dva odsto BDP.

Istovremeno, po izdvajanju za opremu i modernizaciju Hrvatska je skočila na prvo mesto među 30 članica NATO-a, s 10,3 odsto u 2020. na 43,5 posto vojnog budžeta za ovu godinu.

NATO je danas uoči sastanka na vrhu čelnika 30 zemalja članica, objavio najnovije podatke s procenama o izdvajanju za odbranu po članicama, prenosi Hina dodajući da se zbog različitih podataka, procena rasta BDP-a u nacionalnim definicijama troškova za odbranu i definicije NATO, podaci koje Alijansa objavljuje mogu razlikovati od brojeva koje objavljuju nacionalne vlasti.

NATO je 2014. zacrtao cilj da članice povećaju izdvajanje za odbranu na najmanje dva odsto svoga BDP-a do 2024. godine, a od toga 20 odsto za vojnu opremu.

Prošle je godine cilj od dva odsto ostvarilo 11 država članica. Najveći udeo svoga BDP-a izdvajaju Sjedinjene Države, 3,73 odsto, Grčka (2,6 posto), Estonija (2,3 odsto) i Velika Britanija (2,32 odsto).

Po tim podacima, Hrvatska je bila na 1,83 posto BDP-a. Najmanje izdvajaju Luksemburg 0,57 odsto, Belgija 1,07 odsto.

Hrvatska je bila među članicama koje najmanje izdvajaju za vojnu opremu, bila je pretposlednja s 10,3 posto i iza nje je samo Slovenija 4,6 odsto.

Prema danas objavljenim podacima, hrvatski vojni budžet za 2021. skočio je na 2,79 posto BDP-a i Hrvatska je treća po izdvajanju za odbranu. Prva je Grčka sa 3,82 posto BDP-a, druge SAD sa 3,52 odsto.

Kada je reč o udelu vojnog budžeta koji je namenjen za opremu i modernizaciju, Hrvatska je skočila na prvo mesto prema proceni za ovu godinu, s prošlogodišnjih 10,3 odsto na 43,5 odsto vojnog budžeta.

Prema podacima iz marta ove godine, Hrvatska je bila među tri zemlje koje najveći deo svog odbrambenog budžeta troši na plate vojnika i drugih zaposlenih u odbrani. Kupovinom borbenih aviona i to se promenilo.

Sada troškovi za osoblje iznose 45,7 posto vojnog budžeta, za infrastrukturu ide 9,4 odsto, a za opremu i modernizaciju 43,5 odsto vojnog budžeta, prenosi Tanjug.

izvor

[leut]

Admiral Robert Hranj, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, u razgovoru za Hrvatski vojnik (broj 631, 28.05.2021), a vezano za modernizaciju i opremanje izjavio je sljedeće:

U najavi su brojni projekti opremanja i modernizacije što je iznimno bitno kako bi vojnici na još bolji način mogli ispuniti svoje zadaće. Što biste od najvažnijih projekata modernizacije u bliskoročnom razdoblju posebno istaknuli, a koji su srednjoročni projekti?

Razvoj Oružanih snaga složen je proces koji ovisi o brojnim faktorima, od kojih svi nisu pod našom kontrolom (npr. gospodarska kriza i posljedični pad proračuna za obranu, promjenjiva priroda suvremenih sigurnosnih prijetnji, savezništva i sl.), niti je u isključivoj nadležnosti nas, vojnika. Treba uvijek naglašavati da proces izgradnje i odabir smjera razvoja Oružanih snaga, u skladu s načelima demokratske kontrole nad vojskom, započinje smjernicama koje definiraju politički autoriteti s izbornim legitimitetom.

Za HV te se smjernice nalaze u programskim i planskim dokumentima kao što su Strategija nacionalne sigurnosti, Strateški pregled obrane, Dugoročni plan razvoja OS-a, godišnje smjernice ministra obrane. Ti dokumenti, propisani zakonima i pravilnicima o obrambenom planiranju, usmjeravaju proces izgradnje i razvoja OS-a na dugoročnijoj osnovi i daju mu potrebnu sustavnost, stabilnost i predvidivost. Projekti modernizacije u bliskoročnom razdoblju u velikoj su mjeri određeni uvjetima i okružjem u kojem se nalazi Republika Hrvatska i Hrvatska vojska. Zbog pandemije COVID-19 te dva potresa, koja su nas pogodila 2020., zaustavljen je rast obrambenog proračuna, a time su i mogućnosti brže realizacije krupnih projekata modernizacije dijelom ograničeni. Hrvatska vojska iskazala je svoje potrebe za modernizacijom u svim tradicionalnim domenama operacija (kopno, more, zrak) kao i u novim domenama poput kibernetičkog prostora. U svim domenama potreban je tehnološki iskorak k novim tehnologijama, a on se ne ostvaruje samo nabavom novih sustava naoružanja i opreme, već i procesom stjecanja znanja i vještina u uporabi i održavanju tih sustava.

Pred nama je, svakako, početak značajne modernizacije Hrvatske vojske, a njezin će nastavak zapravo biti trajan proces koji će podrazumijevati stalno praćenje tehnološkog napretka te, u skladu s tim, modernizaciju postojećih sustava naoružanja i opreme kao i nabavu novih. Cjelokupan proces nastojat ćemo uskladiti s Ciljevima sposobnosti NATO-a, odnosno obvezama koje smo preuzeli. Naši daljnji napori bit će usmjereni na intenzivnu modernizaciju za razvoj sposobnosti za odgovor na klasične vojne prijetnje, ali i na nove prijetnje, često hibridne i vezane uz terorizam, širenje oružja za masovno uništavanje, te širenje radikalnih i ekstremističkih ideologija. Poseban fokus morat će biti na novim sposobnostima besposadnih sustava, sposobnosti odgovora na kibernetičke prijetnje, elektroničkog ratovanja, strateškog izviđanja i sl. Pojedinačno, u svakoj domeni u bliskoročnom razdoblju nastojat ćemo realizirati prioritetne projekte opremanja kojima ćemo ojačati sveukupne sposobnosti OSRH. Izdvajam projekt nabave i uvođenja u operativnu upotrebu višenamjenskog borbenog zrakoplova u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, nabavu i uvođenje u uporabu brodova lovaca mina, nabavu borbenih vozila pješaštva Bradley, nabavu protuzrakoplovnog sustava kratkog dometa te niz manjih projekata združenih sposobnosti i sposobnosti potpore kao što su: jačanje transportnih sposobnosti nabavom nebojnih vozila, jačanje sposobnosti zdravstvene struke nabavom terenske bolnice-ROLE2 te nabava naprednih sustava u području komunikacija, informacija i kibernetike. Nastavit ćemo i jačati suradnju s domaćom industrijom, prije svega opremit ćemo kompletan djelatni sastav Oružanih snaga RH s jurišnom puškom VHS-2 te započeti opremanje s puškostrojnicama u kalibru 5,56 mm i kalibru 7,62 mm. U srednjoročnom razdoblju i dalje, težište razvoja bit će usmjereno na nove tehnologije i sustave – prije svega besposadne zemaljske, zračne i pomorske te na razvoj učinkovitijih sustava vođenja i zapovijedanja temeljenih na brzom prikupljanju, obradi i raspodjeli informacija.

Suvremena i sofisticirana oprema iznimno je skupa, ali s druge strane prijekopotrebna kako bi se održao kakav-takav korak s drugim vojskama i kako bi se mogla jamčiti sigurnost zemlje. S druge strane u dijelu javnosti nerijetko se može čuti kako je sve ono što je vojsci potrebno skupo i kako bi se možda trebala čekati neka bolja vremena. Mislite li da se dovoljno ulaže u opremanje Hrvatske vojske koja je jedna od najvažnijih čimbenika sigurnosti?

Oružane snage Republike Hrvatske stoje pred važnom zadaćom i istodobno velikim izazovom – pred njima je izrada novog Dugoročnog plana razvoja. Taj, zakonom uvjetovan dokument, koji usvaja Hrvatski sabor, bitno će odrediti smjer razvoja Oružanih snaga u idućem 12-godišnjem planskom razdoblju. U tom će planu Oružane snage morati pronaći odgovore na važna pitanja daljnjeg razvoja i modernizacije. Morat ćemo procijeniti kakve sposobnosti trebamo za suočavanje sa sigurnosnim prijetnjama na kopnu, u zraku, na moru, u svemiru, ali i u kibernetičkom prostoru. Pri tome moramo razmišljati o prijetnjama koje nas već sada čekaju, ali i o onima koje danas tek možemo predvidjeti i naslutiti.

Modernizacija i opremanje Hrvatske vojske dugoročan je i kontinuiran proces. Oružane snage svjesne su da planovi modernizacije moraju uvijek biti u skladu s mogućnostima društva i da naše Oružane snage ne smiju biti dodatan uteg njegovu daljnjem razvoju. Stoga, ako želimo da naši planovi imaju realnu podlogu i budu provedivi, oni moraju biti utemeljeni na realnim ekonomskim mogućnostima društva. Tempo opremanja naravno ovisi o dostupnosti financijskih sredstava i Hrvatska vojska mora svoje planove prilagođavati i usklađivati sa situacijom u kojoj se opće financije Republike Hrvatske nalaze. Prioriteti opremanja jasno su definirani i usmjereni na potporu jačanja sposobnosti Hrvatske vojske za ostvarenje tri temeljne zadaće, a ta sposobnost nije i ne smije biti dovedena u pitanje.

U proteklim smo godinama, zbog financijske krize i brojnijih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvoja društva imali financiranje sustava obrane ispod razine koju bi mogli označiti optimalnom. Ovaj put, u sljedeći planski ciklus ulazimo s planskom pretpostavkom da će nam izdvajanja za obranu vrlo brzo dosegnuti razinu od 2 % BDP-a, pri čemu bi izdvajanje za modernizaciju i opremanje naraslo na 20 % od obrambenih troškova.

LINK

[Dreadnought]

OSOS Republike Hrvatske - Donacije i nabavke


Početkom ovog meseca SAD će poslati MORH-u konačan predlog ugovora za donaciju 84 borbena vozila Bredli (Bradley) M2A2 ODS.

Od toga bi se 62 dovela u operativnu upotrebu, dok bi se preostala vozila koristila za rezervu i rezervne delove. Kako nezvanično saznaje Jutarnji list, vrednost ugovora je oko 200 miliona američkih dolara.

Od tog iznosa Hrvatska bi odmah morala da plati 100 miliona dolara, ali bi američka strana u tom iznosu učestvovala sa 45 miliona, tako da bi Hrvatska zapravo platila 55 miliona. Preostalih oko 100 miliona Hrvatska bi platila u nekoliko godišnjih rata.

Novac bi se utrošio za dovođenje vozila u operativno stanje kao i za paket opreme i obuku. U paketu opreme su i simulator za obuku, komunikacijska oprema, velika količina rezervnih delova, usluga logističke podrške, razni alati, naoružanje i municija.

Stejt Dipartment je već odobrio Hrvatskoj kupovinu 84 mitraljeza M240, municiju za top 25 mm te oko 1.700 raznih vrsta visokosofisticiranih TOW projektila.

Hrvatska sigurno neće kupiti ceo ponuđeni paket opreme, ali je gotovo sigurno da će vozila Bredli biti naoružana određenim brojem radijski vođenih protivoklopnih raketa TOW 2A RF i 2B RF.

Vozila bi se, prema ranijem planu, remontovala u kompaniji "Đuro Đaković" u Slavonskom Brodu, što bi, prema grubim procenama, trebalo da traje oko tri godine. Prema predviđanjima, ugovor o donaciji trebalo bi biti potpisan sledeće godine. Zasad nije poznato kojim bi nivoom opreme vozila bila opremljena.

Ministar odbrane Mario Banožić nedavno je na sednici saborskog Odbora za obranu rekao da želi da vozila budu opremljena modernom tehnologijom kako ih za deset godina ne bi proglasili zastarelima. Ta vozila su potrebna Hrvatskoj vojsci kako bi postigla svoj deklarisani NATO cilj sposobnosti u vezi sa mehanizovanim jedinicama, piše Jutanji list.

Očekuje se da bi to moglo biti ispunjeno 2026. godine.

Drugi veliki vojni projekat koji se realizuje sa Sjedinjenim Američkim Državama je nabavka četiri helikoptera Blekhok (Blackhawk). Kako saznaje hrvatski portal, tri od četiri helikoptera napustila su pogone fabrike Sikorski (Sikorsky) i prebačeni su u drugu fabriku gde je počelo njihovo opremanje po hrvatskom zahtevu.

Već su obojeni i na njih je stavljen hrvatski grb.

Dva od četiri helikoptera trebalo bi da u Hrvatsku dođu u januaru sledeće godine, a preostala dva koji mesec posle toga.

Uporedo sa proizvodnjom helikoptera u SAD, u Hrvatskoj se radi na logističkoj pripremi za prijem helikoptera. Oni će biti smešteni u bazi Lučko pored Zagreba gde bi trebalo da budu sagrađena dva hangara. U jednom bi bili smešteni helikopteri, a u drugom rezervni delovi, radionica i ostalo.

MORH je pokrenuo proces gradnje tih hangara. Međutim, kako ceo proces gradnje kasni, upitno je hoće li biti završeni do dolaska prvih letelica. Za to vreme američka strana je već ispunila svoju obavezu isporuke rezervnih delova.

Godinama propadaju: Komšije otpisuju 50 američkih oklopnjaka od 25 miliona dolara?

Nedavno su na Lučko dopremljeni rezervni delovi u vrednosti od oko deset miliona dolara. Među delovima su, između ostalog, rezervni propeleri za helikoptere.

U Sjedinjenim Državama u toku je obuka pilota i tehničara. Kako saznaje Jutarnji list, pri kraju je obuka za osam pilota i 19 mehaničara. Sledeće godine na obuku bi trebalo da krene isti broj pilota i mehaničara, pa bi na kraju za Blekhok bilo osposobljeno 16 pilota i 38 mehaničara.

Dva helikoptera SAD su Hrvatskoj donirale, a dva su dodatno kupljena.

Za donaciju i nabavku helikoptera, obuku i logističku podršku u razdoblju od 2021. do 2023. godine biće izdvojeno oko 25,2 miliona evra, a za gradnju hangara biće plaćeno 3,3 miliona evra.


izvor

[dzumba]

По мом суду набавка хеликоптера (и пратеће опреме и наоружања) из САД је пун погодак и одлично утрошене паре. Набавка "Бредлија" је врло натегнута. Као прво то је поприлично скупа "донација" (како схватих из текста Хрватска ће платити око 150 милиона евра) за 62 стара и израубована борбена возила (уз још 22 који ће бити за "резерву и резервне делове"). Колико год она била доведена у оперативно стање опет ће бити стара возила и требаће их и у наредном периоду "мало више" одржавати, као и сваки половњак. Сигурно су бољи, али и далеко скупљи за одржавање од постојећих БВП М-80. Не знам колико се хеликоптера могло купити за тај новац (150 милиона евра), вероватно барем још два, што би било корисније од ових 62 стара возила.

У сваком случају да ли су погодили или погрешили ОСРХ ће сазнати кад возила стигну и почну да их користе.

[fazan]

Набавка "Бредлија" је врло натегнута.

Мислим да се ради о плановима НАТО да Хрватска обезбеди механизовани батаљон, поред лаког механизованог батаљона (”страјкер”).  Бригаде ”страјкер” се могу транспортовати авионима, али се не сматрају довољно јаким за сукоб са оклопним јединицама. Чланице НАТО ојачавају оклопно-механизоване јединице. 

[kumbor]

Набавка "Бредлија" је врло натегнута.

Мислим да се ради о плановима НАТО да Хрватска обезбеди механизовани батаљон, поред лаког механизованог батаљона (”страјкер”).  Бригаде ”страјкер” се могу транспортовати авионима, али се не сматрају довољно јаким за сукоб са оклопним јединицама. Чланице НАТО ојачавају оклопно-механизоване јединице.  

... а улога Хрватске је у НАТО кључна. Један батаљон Бредлија је "сила Божија" NACH MOSKAU OHNE HALT!

[MOTORISTA]

Predsednik Milanović o helikopterima
Novosti online 26. 10. 2021.

HRVATSKI predsednik Zoran Milanović izjavio je, govoreći o vojnim helikopterima, da ga uopšteno brine brzina obnavljanja i održavanja tehničkih sredstava, posebno letelica koje su opasne.

- Nažalost, imamo sistemski problem s tim letelicama jer dugo traju ciklusi popravke - kazao je Zoran Milanović. On tvrdi da je odluka o nabavci tih letelica bila razumna u trenutku kad su se nabavljale.

- Sve drugo je pitanje za DORH - rekao je Milanović.

Izvor: novosti.rs

[leut]

28.10.2021.

Proračun Ministarstva obrane najveći do sada, povećan za 2,387 milijarde kuna

Vlada Republike Hrvatske predložila Hrvatskome saboru izmjene i dopune Državnog proračuna za 2021. godinu kojom se financijski plan MORH-a povećava za 2,387 milijarde kuna

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Vlada Republike Hrvatske je na današnjoj 82. sjednici,28. listopada 2021. predložila Hrvatskome saboru izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu kojom se financijski plan Ministarstva obrane povećava za 2,387 milijarde kuna.

Trenutačni plan od 4,802 milijarde kuna povećava se na iznos od 7,189 milijardi kuna, što je povećanje za 2,387 milijardi kuna. Dodatna financijska sredstva osiguravaju se za potrebe nabave višenamjenskoga borbenog aviona. Isto tako preraspodjelom se povećavaju sredstva za održavanje naoružanja, vojne opreme i infrastrukture. Nastavljaju se projekti za sve grane Hrvatske vojske, kao i podmirivanje tekućih obveza i potreba redovitoga funkcioniranja obrambenog sustava.

Vlada Republike Hrvatske na istoj je sjednici utvrdila i prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu s projekcijama za 2023. i 2024. godinu po kojemu financijski plan Ministarstva obrane za 2022. godinu iznosi 6,906 milijardi kuna. Riječ je o značajnom porastu financijskog plana za Ministarstvo obrane u odnosu na sve prethodne godine. Ovim proračunom osiguravamo standard vojnika, dočasnika i časnika, daljnje poboljšanje uvjeta njihovog života i rada. U području opremanja i modernizacije stavke u planu najvećim se dijelom odnose na projekt višenamjenski borbeni avion. Uz to, stavkama su obuhvaćeni opremanje i modernizacija u drugim područjima, kao i osiguranje sredstava u području izgradnje i infrastrukture.

Također predloženim planom obuhvaćena su sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 161,5 milijuna kuna u 2022. godini za sanaciju posljedica potresa u Zagrebu u području infrastrukture koja se odnosi na Ministarstvo obrane.

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane ovim Financijskim planom osiguravaju uvjete za funkcioniranje i djelovanje Hrvatske vojske i provedbu njezinih misija i zadaća.

morh.hr

[Dreadnought]

Milanović pita Plenkovića: Gde nestadoše novci za oklopna vozila! Premijer negira: Naći ćemo novac


Utorak 9. novembar 2021. bio je posebno buran dan u Zagrebu po pitanju odbrane, jer su se sastala dva državna savetodavna tela na visokom nivou Veće za odbranu i Veće za nacionalnu bezbednost da bi raspravljali o odluci o novim nabavkama. To ne bi bilo ništa čudno da se trenutno u Hrvatskoj ne odvija sukob na relaciji Zoran Milanović, trenutno na funkciji Predsednika RH, načelnika GŠ OS Hrvatske s jedne i ministra odbrane i premijera sa druge strane.

Kao piše portal Obris.org hrvatski predsednik Milanović, koji je otkrio neke zanimljive detalje, o nabavci aviona tipa "Rafal" i borbenih vozila pešadije "Bredli" iz francuskih i američkih viškova izneo je sledeće:

„Trenutno materijalno stanje u Oružanim snagama Republike Hrvatske nije zadovoljavajuće (čak ne nezadovoljavajuće, nego nije zadovoljavajuće) i da je potrebno ulagati ozbiljne napore u cilju ravnomernog razvoja svih grana i Oružanih snaga“ – nekima je bila ‘too much’“, rekao je Milanović objašnjavajući taćku sukoba.

Celu proteklu godinu, dakle na krilima ljubavi i kolosalnih odluka o kupovini aviona, najavljivale su se neke druge stvari, stvari koje su za naš odbrambeni sistem užasno važne. I ja ovde neću ulaziti u detalje jer ih kao Vrhovni zapovednik smatram tajnom, ja određujem šta je tajna, i nikada neću biti potpuno transparentan, ali ni ova mali nivo transparentnosti nažalost Plenkoviću nije bio dovoljno. To mu je previše.

Dakle, najavljivana je kupovina borbenih oklopnih vozila, određene marke – da je sad ne spominjem – američke, to je jedna vrlo velikodušna američka ponuda koja je na stolu još kratko vreme, koja je višestruko jeftinija… višestruko, desetorostruko… od toga da kupujemo novo… koja je politički bitna za mene zbog saradnje sa Amerikancima jer polako ih, dakle, škartiramo, a dobili smo od njih čuda. To je naprosto nestalo iz proračuna za ovu i sledeće tri godine najavljeno, a pre toga su mesecima na političkim skupovima i obraćanjima (pre svega Plenković i ministar, ali i Andrej Plenković) govorili o tome – da će to biti sledeći, dakle, sledeći korak dovođenja Hrvatske vojske, posebno Kopnene vojske, na jedan pristojan nivo. Ništa od toga. Apsolutno ništa od toga, naprosto ispalo je. E s obzirom da prema hrvatskom Ustavu ja odgovaram za celovitost, nezavisnost i integritet odbrane Republike Hrvatske, ja naravno ne mogu preko takvih stvari preći kao da se ne događaju. One se događaju, odnosno ništa se suštinski ne događa“", rekao je Milanović, a prenosi portal Obris.org.

Milanović se prisetio kako je zadnja realizacija proračuna u njegovoj poslednjoj godini premijerskog mandata 2015. bila 4,3 milijarde kuna, dok je prošle godine bila 4,6 milijardi a u njegovo je vreme – uprkos otežanim ekonomskim prilikama – nabavljen niz opreme, od kamiona, preko 200 komada američkih vozila MRAP MAxPro, pa do helikoptera Kiowa Warrior, potpisan je ugovor za izgradnju OOB-ova (Obalnih patrolnih brodova)..Dakle, mi kupujemo avione – u redu – i sve drugo stoji. I onda ćemo reći da nam je porastao na milijardu evra. Kupujemo Ferari, ali na klocnama. Iz Zagreba ste, znate šta su klocne. Dakle bez točkova, bez goriva. Peljamo ga u avliju za svadbu. To je besmisleno. Kupili smo i najmodernije haubice 2015. godine, svetski vrh, malo rkorištene, nemačke, 15 komada. Kako one funkcionišu, kako se održavaju?“, upitao je Milanović.

Na ovo odgovorio je hrvatski premijer Plenković. Ovde smo ispustili nebitnu priču i svakodnevni rat na relaciji premijer-predsednik, pa prenosimo samo ono što se tiče tehnike i koji je problem sa Bredlijima.

Plenković je rekao:

„Tu postoje dva elementa: jedan su naše obaveze koje imamo prema NATO-u. Dakle mi trebamo do 2026. imati tu sposobnost srednje pešadijske brigade koja ima otprilike 3 do 4 hiljade ljudi i koja ima – uz ove Patrie koje već imamo, a njih ima podosta, više od 100… 126 čini mi se – želimo nabaviti dodatno slična vozila, samo na gusenicama… ovi su na točkovima… kako bismo osnažili sposobnost Hrvatske kopnene vojske. Dakle, u momentu kada se u razgovorima sa predstavnicima SAD dođe u fazu konkretne pravne obveze koju možemo preuzeti, tada ćemo iznaći i finansiranje uz, naravno, deo sredstava koje će i oni dati kao donaciju. Dakle, u okviru naše ukupne, ja bih rekao vrlo kvalitetne i partnerske saradnje sa SAD-om…“.

Hrvatska je 2019 zvanično prihvatila ponudu Sjedinjenih Američkih Država o donaciji 60+24 borbenih vozila pešadije Bradley M2A sa kojim će biti popunjene dva teška pešadijska bataljona koji se nalaze u sastavu dve motorizovane brigade HV, a njihov dolazak kako je tad izjavio hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević se očekuje 2020. Od tad prošlo je dve godine a sama donacija još uvek nije konkretno realizovana.

Iako su Sjedinjene Američke Države (State Department i Kongres) već okončale najveći deo zakonske procedure oko projekta Bradli za RH, u Hrvatskoj ta procedura još nije ni započela. Na nižem nivou odnosno na nivou Ministarstva odbrane i OS RH, na tom se projektu počelo raditi zadnjih 5 godina. Prema MORH-ovom planu za period 2021.-2024., objavljenom početkom ove godine, u junu ove godine trebao se sklopiti ugovor sa Vladom SAD-a o donaciji i remontu vozila – kako bi krajem sledeće godine ta vozila bila isporučena Hrvatskoj, da bi celi posao remonta i prijema operativnih vozila u OS RH bio gotov u decembru 2028. godine. Kako stvari stoje, ne samo da taj sporazum još nije potpisan, već hrvatski ministar odbrane sada i javno dovodi u pitanje ukupnu realizaciju čitavog tog projekta, naveo je portal Obris.org.


izvor

[dzumba]

Ако изузмемо политича препуцавања, шта је проблем да се питање набавке (по повољним условима) "Бредлија" реализује?

[pp5d6 posejdon]

Predsjednik Republike i Vrhovnik kaže da je to zato jer sva lova ide na Rafale (do 2025. treba platiti  7,5 milijardi HRK Francuzima+"igla i konac" za infrastrukturu za iste- hangari, staje/nadstrešnice ,spremišta UbS, radionice, zgrade za simulator, skloništa armirano betonska).
Već ove godine, po potpisu ugovora za koji dan, čak 2,4 milijarde HRK
 Na to se dodaje da se slijedeće godine treba platiti 183 milijuna HRK Amerima za UH 60 M (platilo im se unaprijed već 570 milijuna HRK).
Za ove američka borbena vozila Vrhovnik danas reče a ih Ameri daju povoljno -za 1/10 cijene a dobivamo 70% njihovih sposobnosti . Nije rekao da Ameri traže da ih oni  moderniziraju (u suradnji sa ĐĐSV ili ne), ali to je cca 3 M$/Bradley, znači još oko cca 240 M $.
Sve je to čudno, jer se taj posao najavljivao javno a sad u projekcijama proračuna 2022-24 ni lipe za njih. To se naravno može promijeniti kao što je sa avionima bilo (proračunska stavka za 2021. je bila 100 K HRK a ispade evo 2,4 milijarde HRK ili 320M EUR-a u jednoj tranši).
To može promijeniti jedino Plenky, kao što je stvar uzeo s avionima, što niti jednom premijeru od 2000-te nije polazilo za rukom-iz xyz razloga kad nešto ne želiš.
Kako to Milanović javno želi ukazati, nema teoretske šanse da to ovaj napravi sad.
Dogodine možda.

[dzumba]

Колико сам те схватио главни проблем су, осим еконосмких напрезања РХ (која би се могла превазићи да се хоће), унутрашња политичка препуцавања? Па ваљда су ОС, односно њихово јачање,  једина заједничка тема позиције и опозиције...Мада, ни у Србији по том питању није боље...Само се у Србији опозиција "не види" тако "гласно".

[pp5d6 posejdon]

Najvjerojatnije je u pitanju osobni animozitet Milanović-Plenković.
Dečki iz Ministarstva vanjskih poslova.
Zlatna mledež iz socijalizma.
Milanoviću otac bio tajnik Anti  Miki Tripalu, Plenkoviću otac sveučilišni profesr a majka liječnica u vojnoj ustanovi.
Milanoviću je dosadno, jer nema opertivnih poslova a ima tek neke Ustavne ovlasti u obrani, vanjskim poslovnima ,tajnim službama..
Živi od nadmetanja, incidenta, provokcije ,ali je jako inteligentan i obrazovan . Ima problema s kontrolom, da ne kažem  nešto teže.
Ministar obrane mu nije inspiracija za razgovor, a Zakon o obrani i Ustav mu propisuje da s njim mora surađivati.
U zakonodavnom okviru postoje definirane tri institucije u obrani ; Predsjednik- Ministar obrane- Načelnik Glavnog Stožera.
Predsjednika vlade tu nema ,ali on daje  "befel" na proračun i proračunsku potrošnju- kako ukupan državni ,tako i vojni, tako i proračun  ureda predsjednika.