PALUBA
March 29, 2024, 11:33:03 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2   Go Down
  Print  
Author Topic: Topovi  (Read 53239 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« on: October 19, 2009, 09:15:44 pm »

TOP:

Top je artiljerijsko oruđe velike dužine cijevi, velike brzine projektila, visoke preciznosti, koje obično gađa cilj direktnom putanjom. Za razliku od haubice, minobacača i merzera, polazni uglovi (između cilja i cijevi) su ispod 45 stepeni. U širem smislu topom se ponekad smatra i svako drugo artiljerijsko oruđe, pogotovo u popularnoj literaturi.

Oružje koje se po osobinama nalazi između topa i haubice se ponekad zove top-haubica.
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #1 on: October 19, 2009, 09:16:06 pm »

Topovi u zemaljskoj artiljeriji

Koriste se za direktnu podršku pješadije i oklopnih jedinica. U njihove zadatke spadaju kontrabatiranje, protivtenkovska odbrana, rušenje objekata direktnom vatrom i drugo.



Topovi glatke cijevi

Topovi glatke cijevi javljaju se u Evropi krajem 14. vijeka kao dopuna merzerima i bombardama, koji su imali mali domet i nisu bili pogodni za direktno gađanje. Česta namjena im je uništavanje kula na tvrđavama i protivničke artiljerije. Različite varijante dobijaju i nazive fokon, kulevrina i druge.

Pošastna meg (Francuski top "Sprednjak" kalibra 49,5 cm)
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U Dubrovniku se kanoni prvi put pominju 1504. Izrađuje ih livnica osnovana 1410. U Engleskoj u 16. vijeku postoji više vrsta topova: polutop od 32 funte, bastardni top i top-serpentina, oba od 42 funte, top od 60, i kraljevski ili dupli top sa težinom projektila od 74 funte.

Prve poljske topove, pogodne za kretanje sa trupama na bojištu, uvode Šveđani tokom Tridesetogodišnjeg rata. Imaju poljske topove od 3, 4, 6 i 12 funti i opsadni t. težine projektila 24 funte. Topovi od 3 i 4 funte su u sastavu pješadije.

Sredinom 17. vijeka dolazi do napuštanja topova vrlo dugih cijevi, zbog uvođenja baruta boljih osobina. Od tada podjela se vrši na topove, haubice i merzere.

Sredinom 18. vijeka dolazi do daljih promjena. Pruski car Fridrih Drugi Veliki odvaja poljsku artiljeriju (sa pokretljivim oruđima manjeg kalibra i često, znatno kraće cijevi) od opsadne. Poljski topovi su od 3, 6 i 12 funti. U skraćivanju cijevi Rusi odlaze najdalje, pa u suštini prave top-haubice (nazvane jednorozi) pod P. Šuvalovom 1758.

Poljski topovi prve polovine 19. vijeka su često samo usavršene varijante prethodnih. Većina zemalja smanjuje broj kalibara na dva, radi logističke jednoobraznosti. Uveden je i šrapnel za dejstvo protiv pješadije.

18 funtni francuski top, kalibra 13,2 mm iz bitke kod Waterlooju
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Srbija

U toku Prvog srpskog ustanka izrađuju se trešnjevi topovi, a od 1808. bronzani se liju u Beogradu. Tako godine 1813. Srbi imaju 287 pozicijskih, 91 poljskih i 2 brdska topa.

1835. iz Carigrada je poručeno sedam t. od 7 funti. Godine 1838. u Beču je kupljeno 15 topova, 3 od 3 funte, 8 od 6 i 4 od 12 funti.

U Kragujevačkoj topolivnici počinje livenje t. 1853. Do 1860. izrađeno je više od 60 topova dva kalibra, 6 funti i 120 mm.



Sporometni topovi sa olučenom cijevi

Uvode se sredinom 19. vijeka sa željom da se poveća domet topova. Isprva se pune sprijeda, kao i ranije vrste, ali uskoro dolazi do uvođenja ostragpunećih oruđa. Rusi uvode ostragane (punjenje odostraga) 1867., Francuzi 1873., Austrijanci 1875. i Britanci 1890. Zahvaljujući poboljšanjima, koja uključuju i barut, projektil i drugo, domet je povećan i preko dva puta.

Tako njemački top M 96 kalibra 77 mm ima domet 8000 m, a francuski M 1877 80 i 90 mm 7000 m. Međutim brzina gađanja sve do kraja 19. vijeka ostaje oko 2 granate u minuti. Osnovna vrsta zrna poljskih t. je šrapnel za uništavanje pješadije van zaklona. Glavni problem male brzine gađanja bilo je odsustvo amortizera trzanja, te se je posle svake ispaljene granate trebalo celi top vratiti u osnovni položaj.

Armstrongov 12 funtni top u naoružanju UK
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Njemački M96 kalibra 77 mm
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Srbija

Od 1865 do 1885 koristi se sistem La It kalibra 4 i 12 funti, izrađivan u Kragujevcu. Kasnije se uvode oruđa poljske i brdske artiljerije De Banž (De Bange) kalibra 80 mm M.85.



Brzometni topovi

Do Prvog svjetskog rata

Mala brzina gađanja topova prethodne generacije je bila posljedica toga što je oruđe poslije svakog opaljenja trebalo ponovo vraćati u polaznu poziciju i nišaniti. Sa sistemom amortizacije udara pri opaljenju, uvođenjem hidrauličke kočnice i vazdušnog povratnika ovaj problem je skoro eliminiran i topovima se povećala brzina paljbe na čak do 20 zrna u minuti.

Prvi top ove konstrukcije je bio francuski M.1897 kalibra 75 mm. U pogrešnom uvjerenju da će budući ratovi biti manevarski, zanemaruju ostalu artiljeriju sve do Prvog svjetskog rata, što im se tada osvećuje. Nijemci uvode veći broj topova, ali ne zanemaruju haubice i merzere, kojima pravilno pridaju značaj u borbi sa ukopanim protivnikom. Austro-Ugarska pred Prvi SR ima poljski top 80 mm M.5 a V. Britanija od 18 funti (83 mm).

Francuski poljski top M1987 kalibra 75 mm
A- delovi: cev (a) bila je postavljena na mehanizam za blaženje trzaja (b), koji je bio na lafeti (d), koja se je učvrstila u pod za lopatastim završetkom lafete (e). Zbog zaštite posade, uveden je i metalni štit (c)
B- cev u zadnjem položaju, amortizer absorbira povratni udarac kod opaljenja
C- povratak cevi u osnovni položaj, cev je natrag usmerena na cilj
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Laki poljski topovi pred Prvi SR imaju kalibre 75-80 mm, domet oko 8 km.

Srbija

Iz Francuske se 1909. nabavljaju poljski topovi 75 mm M.1907 Šnajder i brski topovi 70 mm M.1907 Šnajder. Uz to 1914. godine se nabavljaju i sporometni t. kalibra 120 mm M.1897 Šnajder.



Prvi svjetski rat

Povećava se domet oruđa, a pokretljivost se povećava uvođenjem motorne vuče i montiranjem na željezničke platforme. Povećava se polje dejstva u horizontali i vertikali sa uvođenjem dvokrakog lafeta i više barutnih punjenja. Javljaju se laki topovi za praćenje pješadije 37 mm, i protivavionski topovi.

Njemački Feldkanone 16 kalibra 77 mm
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Srbija ima i neke zarobljene austrougarske topove do povlačenja vojske na Solunski front.



Između Prvog i Drugog svetskog rata

Uvode se novi modeli i poboljšavaju postojeći, s ciljem daljeg povećanja dometa, pokretljivosti i horizontalnog i vertikalnog polja dejstva. Cijev se produžuje i do 50 kalibara kod nekih topova. Pokušava se uvesti i univerzalni top, koji bi bio efikasan za gađanje ciljeva na kopnu, vazduhu i protiv tenkova. Takav je top 80 mm Škoda M.28 uveden u naoružanje Kraljevine Jugoslavije, ali se pokazao neefikasan protiv vazdušnih ciljeva.

Uvode se novi bestrzajni topovi (za vazdušno-desantne jedinice) i protivtenkovski top kalibra 20-40 mm, probojnosti oklopa do 40 mm. Topovi za pratnju pješadije kalibra 37-75 mm, poljski topovi 75-90 mm i brdski topovi 65-77 mm postaju česta oruđa u pješadijskim jedinicama.

Kraljevina Jugoslavija

Poslije 1. SR raspolaže sa više od 20 modela topova. Kasnije ima:

    * pješadijske topove 37 mm (M.1916 Pito i M.1915 Škoda)
    * brdske 65 mm M.1906, 75 mm M.1915 i M.28 Škoda
    * poljske 75 mm M.1907, M.1907a, M.1912 Šnajder, M.5.8 i M.1928 Škoda
    * dugačke 105 mm M.1915-26 Škoda (domet 16 km, težina 3.3 tone), M.1913 Šnajder (domet 12 km, težine 2.5 tona) i 150 mm M.1928 Škoda (domet 24 km)


Drugi svjetski rat

Glavni pravac razvoja je na protivtenkovskim topovima. Pokazuje se da su modeli sa kojima se ušlo u rat preslabe probojnosti, a kako je oklop tenkova postajao sve deblji , kalibri topova se stalno povećavaju. Tako su kalibri PT topova 1939. obično 25, 37, 40, 45 i 47 mm. Oko 1943. su već 50, 57, 75 i 76 mm, a krajem rata već i 85, 88, 100, pa i 128 mm.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Povećanje probojnosti se postiže i uvođenjem kumulativnih i podkalibarskih granata, i povećanjem dužine cijevi da se postigne veća početna brzina zrna. Pokretljivost oruđa se povećava motornom vučom i montiranjem na vozila, uglavnom šasije zastarjelih tenkova, čime se dobijaju samohodni topovi (samohotke).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U SSSR se haubice i top-haubice 122 i 152 mm montiraju na tenkovske šasije i dobijaju se samohodna prateća oruđa SU-122 i SU-152. SAD imaju samohodni top M.2 kalibra 155 mm. NJemačka ima Vespe i Hamel za artiljerijsku podršku, a Šturmgešuc (Sturmgeschütz) za direktnu vatrenu podršku i kasnije PT odbranu, u nedostatku tenkova.

Jugoslavija

Jugoslavenski partizani koriste topove zaplijenjene od neprijatelja (Italijana, Nijemaca, „NDH“) sve do 1944. Pješadijski topovi 37 mm, brdski 65 i 75 mm i PT topovi 75 mm se najviše koriste. Kasnije se dobijaju razni kalibri topova od SSSR i zapadnih saveznika.



Poslije Drugog svjetskog rata

Teži se daljem poboljšanju osobina kao pokretljivosti, većem hor. i vert. polju dejstva, dometa (uvođenjem granata sa raketnim pogonom), mogućnosti ispaljivanja nuklearne municije (kod većih kalibara) i proširenju asortimana municije (eksplozivne, mine, BOT, itd.).

Dolazi do masovnog uvođenja bestrzajnih topova, pogotovo za jedinice kojima je visoka mobilnost nužna. Početkom 1950-ih godina bestrzajni topovi imaju kalibar 57-107 mm, domet 3-8 km, težinu 20-400 kg.

Poljski topovi imaju kalibar 75-88 mm, domet 12-15 km, težinu 1100-1600 kg. Teški t. imaju kalibar 100-220 mm, domet 16-30 km, težinu 3000 - 40000 kg.

Zbog razvoja nuklearnog i raketnog oružja, uloga klasičnih topova se donekle smanjuje. Tako se protivtenkovski topovi zamjenjuju protivtenkovskim (PT) raketama i bestrzajnim topovima, a za vatrenu podršku haubicama. Dalekometni topovi se zamjenjuju raketama zemlja-zemlja.

SFR Jugoslavija

Pored korištenja sovjetskih i američkih topova, razvijen je i jugoslavenski brdski top M.48 B-1, koji ima i PT sposobnosti. Kalibra je 76 mm.
https://www.paluba.info/smf/artiljerija/brdski-top-76mm-m-48b1/

Top M1944 sovjetske proizvodnje u naoružanju SFRJ je kalibra 100 mm.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



Literatura i izvor:

- Vojna enciklopedija, Beograd, 1975, knjiga deseta, strane 18 do 31
- Enciklopedija Orožja - Orožje skozi sedem tisočletij, Ljubljana, 1995.
- Vikipedija, slobodna enciklopedija



* 01.JPG (70.7 KB, 800x531 - viewed 269 times.)

* 02.JPG (45.85 KB, 800x476 - viewed 311 times.)

* 03.JPG (41.6 KB, 800x460 - viewed 291 times.)

* 04.jpg (47.2 KB, 800x720 - viewed 331 times.)

* 05.JPG (29.44 KB, 800x802 - viewed 295 times.)

* 06.JPG (36.29 KB, 800x521 - viewed 391 times.)

* 07.jpg (34.52 KB, 800x566 - viewed 369 times.)

* 08.JPG (12.76 KB, 800x225 - viewed 347 times.)
« Last Edit: December 18, 2015, 01:24:45 am by Bozo13 » Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #2 on: October 24, 2009, 11:37:52 am »

Topovi na tenkovima



Prvi svjetski rat

U toku Prvog SR, koriste se obični poljski topovi ugrađeni u oklopljena ležišta na tenku (sa čim je ograničeno polje dejstva na 50 (njem. tenk A7V) do 110 stepeni (britanski tenkovi Mark I-5). Topovi su kalibra 37 do 75 mm.

Kod britanskih tenkova Mark 1-5 moglo se gađati samo u stranu sa bočnih sponzona (izbočina) gdje su topovi bili smješteni. Top tenka Šnajder CA1 mogao je gađati samo naprijed i desno od smjera kretanja tenka, zbog fiksne instalacije u prednjem zidu tenka.

U kasnijem periodu rata top se ugrađuje i u kupolu (fra. tenk Reno FT-17), čime je omogućeno kružno polje dejstva od 360 stepeni.

Način montaže topova na tenk:A- montaža na boku, polje dejstva oko 100°bočno
B- montaža na predni deo, polje dejstva oko 20° levo i desno
C- montaža u kuoplu, polje dejstva 360°

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na tenkovima nije bilo posebnih sprava za nišanjenje. To je značilo da je gađanje iz pokreta bilo neprecizno, pa se uglavnom izvodilo samo sa zastanka.

Način korekture vatre sa spregnutim mitraljezom:
Na tenku je montiran spregnuti mitraljez večeg kalibra, na kojemu se koriste trasirni metki, koji imaju putanju leta vrlo sličnu putanji leta granate. Tako se puca na cilj, i kad metki pogode cilj (1), može se pucati i sa glavnim topom, jer več imamo zauzete elemente na nišanskoj spravi (2)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Između Prvog i Drugog svjetskog rata

Prešlo se svuda na top montiran u obrtnoj kupoli. Obično su kalibra 20-47 mm i ograničene probojne moći, jer se pogrešno smatralo da će borba tenka protiv tenka biti rijetka. Bolje nišanske sprave omogućuju gađanje iz pokreta i sa zastanka. Topovi su obično poluautomatski, sa ručnim punjenjem, spregnuti sa mitraljezom za borbu protiv pješadije.

Tenk Pancer 4 ima kratki top od 75 mm za podršku pješadije eksplozivnim zrnima, dok Pancer 3 ima top od 37 mm. Jedino sovjetski tenkovi T-34 i KV-1 koji se uvode u naoružanje tek 1940. i 1941. imaju duže topove 76 mm koji se mogu efikasno upotrijebiti za PT borbu.

njemački tenkovski top KwK 39 kalibra 50 mm
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Drugi svjetski rat

Čeoni oklop tenkova se pojačava nekoliko puta (od 20-30 mm na 100-150 mm), pa se na tenkove ugrađuju PT topovi velike početne brzine zrna i sve većih kalibara.

Tako SSSR povećava kalibre sa 45 i 76 na 85, 100, 122 i čak 152 mm (top-haubica na SU-152), NJemačka sa 37 na 50, 75, 88, 128 mm (Pancerjager Kenigstiger), SAD od 37 na 75, 76 i 90 mm, Velika Britanija od 40 na 57 i 76 mm. Na dolnoj slici je primer montaže jednog od najznamenitijeg tankovskog topa  KwK 36 L/56 88 mm u kupolu tenka Tiger PzKfw VI

Osnovni delovi topa montiranog u kupolu:a- plinska kočnicah- regulacija smjeri cevi (azimut)
b- cevi- nišanska sprava
c- čeoni oklop kupolej- sedište nišanđije
d- amortizeri trzanjak- mehanizam za okretanje kupole
e- klizni zatvaračl- štitnik
f- sedište punjačam- vreča za ispaljene čahure
g- regulacija višine cevi (evalvacija)n- sedište komandira tenka

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Tenkovskim PT topovima se probojna moć povećava sa granatama koje uključuju: granate sa kumulativnim dejstvom i potkalibarske.

Tenk Šerman SAD dobija i stabilizator cijevi, sa kojim se cijev topa održava pod istim elevacionim uglom nezavisno od kretanja tenka.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Poslije Drugog svjetskog rata


Dalje povećanje probojnosti oklopa tenkovskih topova postiže se povećanjem kalibra. Povećanje brzine zrna je omogućeno sa projektilima sa dodatnim raketnim pogonom, topovima glatke i produžene cijevi.

Uvode se i PT rakete koje se mogu lansirati iz tenkovskog topa, a zatim lete prema cilju svojim raketnim pogonom. PT rakete mogu biti samonavođene sa infracrvenim, televizijskim ili laserskim vođenjem.

Automatski sistemi za gađanje imaju laserski daljinomjer i sistem za infracrveno osmatranje, pa mogu da djeluju noću i u svim vremenskim uslovima. Računari omogućuju nišandžiji da samo označava cilj, a top se automatski usmjerava prema njemu, uzimajući u obzir temperaturu, brzinu vjetra i druge promjenjive veličine. Sa time je postignuta visoka vjerovatnoća pogotka sa prvim ispaljenim projektilom.


Municija za PT borbu uključuje kumulativne, potkalibarske, tandem i plastične granate. Plastične granate baziraju dejstvo na Hopkinsonovom efektu, i 1970-ih godina mogu već da probiju oklop preko 400 mm debljine. Granate sa tandem bojnom glavom imaju više kumulativnih punjenja koje djeluju jedno iza drugog (u tandemu) i mogu da probiju čelični oklop debljine i do 1.000 mm (1 metar).

Primer modernog tenkovskog topa Rheinmetall 120 mm, Njemačke proizvodnje:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Literatura i izvor:

- Vojna enciklopedija, Beograd, 1975., knjiga deseta.
- Enciklopedija Orožja - Orožje skozi sedem tisočletij, Ljubljana, 1995.
- Vikipedija, slobodna enciklopedija


* 01.JPG (16.21 KB, 800x198 - viewed 283 times.)

* 02.JPG (24.27 KB, 800x300 - viewed 318 times.)

* 03.jpg (27.84 KB, 800x508 - viewed 321 times.)

* 04.JPG (16.26 KB, 800x396 - viewed 354 times.)

* 05.JPG (16.86 KB, 800x289 - viewed 300 times.)

* 06.jpg (35.86 KB, 800x554 - viewed 320 times.)
« Last Edit: December 18, 2015, 01:27:36 am by Bozo13 » Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #3 on: November 04, 2009, 10:13:40 pm »

Topovi protivavionske artiljerije (PAA)

U protivavionskoj artiljeriji topovi su namijenjeni za uništavanje ciljeva u vazduhu na malim visinama. Ciljevi su avioni, helikopteri i bespilotne letjelice. Većina protivavionskih (PAV) topova je osposobljena i za djelovanje protiv zemanjskih ciljeva.

Dijele se na lake, srednje i teške, a po pokretljivosti na nepokretne (fiksne, stacionarne) i pokretne (mobilne).

Laki PAV top je oruđe kalibra 20-59 mm namijenjeno za uništavanje ciljeva na maloj visini, sa velikom brzinom paljbe, sa jednom, dvije, pa i do 6 cijevi. Zrno obično ima traser za vizuelno praćenje i korekturu gađanja.

Srednji PAV top je kalibra 59-99 mm, većeg dometa (do 7000 m) i koristi granate sa blizinskim upaljačem. U današnje vrijeme se rijetko koriste, jer su uglavnom zamijenjeni PAV raketama.

Teški PAV top je kalibra 100 mm i većeg, a dometa i preko 12 km. Ne proizvode se više jer su ih zamijenile PAV rakete.

Tipovi dejstva na ciljeve u zraku:
1- Šrapnelna granataU WW1 su u upotrebi sa tempirnim upaljačima zasuli cij sa mnoštvom šrapnela
2- Trenutno-rasprskavajuča granataUpotrebljena sa tempirnim upaljačem, koji se aktivira na željenoj visini, osnovna granata PA topova u oba svetska rata
3- Blizinski upaljačIzumljeni u WW2, sa radarkim blizinskim upaljačem TR granata oseti blizinu cilja i eksplodira
4- udarni upaljačU upotrebi za PA topove manjih kalibara za trupnu zaštitu
* - PA granate imaju obično samolikvidator, koji uništi granatu posle preteka nekog vremena (u zraku). Potrebno zbog korištenja PA artilerije nad područjem, kojega držimo

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Nišanske sprave su tradicionalno mehaničke, a noviji modeli imaju računare, radare, laserske daljinomjere, infracrvene osmatračke uređaje, televizijske osmatračke uređaje i drugo za pravilno usmjeravanje oruđa.

30-tih godina 20 veka, razvijene su mehanične sprave za računanje preticanja (a). kod pračenja cilja, sprave su same izračunale podatke za smer kretanja, nagib cevi i tempiranje upaljača (b). Jedna sprava mogla je da oskrbljuje više PA topova odjednom.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Primer upotrebe zračne odbrane u WW2. Vidi se sadejstvo avijacije, PA artilerije, osmatračnica, reflektorskih postaja, potreba za dobrom komunikacijom..

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Do Prvog svjetskog rata


Prvi PAV top je konstruisan u NJemačkoj i upotrijebljen protiv francuskih osmatračkih balona u francusko-pruskom ratu 1870-1871. Top je bio kalibra 36 mm, učvršćen na kolima sa horizontalnim poljem dejstva 360 stepeni a elevacijom -3 do 85 stepeni. Sa jednom od ovih topova srušen je francuski balon Dager (Daguerre). Pred Prvi SR radi se na razvoju PAV topova, za koju svrhu se uglavnom adaptiraju poljski topovi kalibra 75-77 mm.
Francuski 75 mm PA top na počeku rata

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Prvi svjetski rat


Pokazuje se da postojeći modeli nisu zadovoljavajući za PAV dejstva protiv aviona, zbog njihove velike brzine leta. I dalje se pokušavaju upotrijebiti poljski i raznovrsni zastarjeli topovi za PAV dejstva, ali je njihov učinak vrlo slab. Do kraja rata mehanički nišani su poboljšani sa uvođenjem nišana sa približnim uglovnim preticanjem, a javljaju se i teški PAV topovi 100-105 mm.

Britanski 12 funtni PA top, razvijen iz topa obalne artilerije kalibra 76.2 mm sa poljem dejstva 360°

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Između Prvog i Drugog svjetskog rata

Dalji pokušaji stvaranja univerzalnog poljsko-protivavionskog topa u jednom oruđu se nastavljaju. Mada Jugoslavija, Rumunija i Čehoslovačka uvode u naoružanje takve modele (kao Škoda M.28 kalibra 80 mm), početkom 1930-ih godina postaje jasno da zbog povećane brzine aviona i visine leta, oni mogu da se efikasno upotrijebe samo kao oruđa zemaljske artiljerije.

Uvode se novi modeli specijaliziranih PAV topova, visoke početne brzine zrna i dugačke cijevi. Dobijaju bolje sprave za nišanjenje, primitivne analogne računare, a laki PAV topovi traser zrna za lakše gađanje. Brzina gađanja se povećava uvođenjem automatskih i poluautomatskih sistema punjenja. Lafeti su često četvorokraki, što omogućava polje dejstva od 360 stepeni.

U jugoslavenskoj vojsci tako PAV t. 76 mm M.36 i 75 mm M.37 Škoda imaju komandni analogni računar T-7, njemački t. 75 mm L60 računar Pšor (Pschorr), sovjetski PAV top 76 mm ima računar PUAZO-1 i kasnije PUAZO-2.

NJemačka u Španiji testira svoj novi PAV top 88 mm sa računarom M.36, koji će koristiti i u Drugom svjetskom ratu.



Drugi svjetski rat

Početkom rata sve zaraćene strane otkrivaju da je broj topova PAA nedovoljan, naročito za protivavionsku odbranu (PAO) trupa.

PAV topovi malog kalibra postaju stoga brojniji. Povećava im se brzina gađanja, često uvođenjem više cijevi, da bi se pariralo povećanoj brzini aviona i osiguralo njihovo uništenje u zoni odbrane. Komplicirane nišanske sprave za lake PAV topove se napuštaju, i umjesto njih koriste obični mehanički nišani sa koncentričnim krugovima i traser zrna za vizuelno praćenje leta projektila ka cilju.

Srednji i teški PAV topovi dobijaju usavršene sprave za otkrivanje protivnika na daljini i visini (radar, poboljšani analogni računari). Elementi za gađanje se prenose svim oruđima u bateriji sa centralnog komandnog mjesta. Povećan je kalibar teških PAV oruđa i na 120-133 mm, da bi se omogućilo gađanje ciljeva na visinama i preko 10 km. Upaljači projektila dobijaju satni mehanizam, a krajem rata i zrna sa blizinskim upaljačima (SAD, V. Britanija).


Njemački PA top Flak 36 kalibra 88 mm

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Poređenje Njemačkih PA topova kalibra 88 mm, starijeg Flak 18 (desno) i novijeg Flak 36 (Levo)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



Poslije Drugog svjetskog rata


Isprva dolazi do daljeg razvoja PAV topova i uvođenja novih modela, najčešće samohodnih (SAD top 2*40 mm M42 Daster (Duster), 1*75 mm Skajsviper (Skysweeper), SSSR 2*57 mm ZSU-57-2 i vučne 85 i 130 mm (ruski KS-19 100-mm).

Pedesetih godina 20. vijeka dolazi do naglog razvoja PAV raketa, pa neki analitičari smatraju da treba potpuno napustiti PAV topove i preći na PAV rakete. Ovo gledište je testirano u Vijetnamskom ratu i arapsko-izraelskom ratu 1967. i pokazalo se pogrešnim. Tadašnje PAV rakete su bile neefikasne protiv ciljeva na malim visinama, i PAV topovi su u stvari nanijeli najveći broj gubitaka avionima.

Sa ovim borbenim iskustvima, dolazi do daljeg razvoja lakih PAV topova, koji sada imaju svoje radare i računare, automatsko određivanje parametara za gađanje, i veliku brzinu gađanja (obično više cijevi). Predstavnici ove generacije su samohodni PAV topovi ZSU-23-4 sa 4 topa 23 mm (izuzetno efikasan u Jom Kipurskom ratu 1973.), američki top M163 Vulkan 20 mm sa 6 cijevi, francuski AMIKS DCA (AMX DCA) sa 2 topa 30 mm.

Francuski AMIKS DCA (AMX DCA) sa 2 topa 30 mm

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Najnoviji modeli lakih PAV topova su sposobni i za uništavanje pespilotnih letjelica, raketa i helikoptera. Takvi su američki samohodni top Sardžent Jork (Sergeant York) 2*40 mm, njemački Gepard (PAV top) 2*35 mm, švedski Bofors 40 L70. Ruski 2K22 Tunguska samohodni PAV sistem ima kombinirani sistem - 2*30 mm topovi i PAV rakete za bolju vjerovatnost uništenja ciljeva.


Literatura i izvor:

- Vojna enciklopedija, Beograd, 1975, knjiga deseta, strane 18 do 31
- Enciklopedija Orožja - Orožje skozi sedem tisočletij, Ljubljana, 1995.
- Vikipedija, slobodna enciklopedija


* 01.jpg (17.03 KB, 800x816 - viewed 287 times.)

* 2.jpg (18.63 KB, 800x1086 - viewed 291 times.)

* 3.jpg (96.97 KB, 800x1198 - viewed 287 times.)

* 4.jpg (41.48 KB, 800x1048 - viewed 355 times.)

* 5.jpg (40.45 KB, 800x896 - viewed 259 times.)

* 6.jpg (35.25 KB, 800x950 - viewed 262 times.)

* 7.jpg (45.16 KB, 800x745 - viewed 315 times.)

* 8.jpg (51.26 KB, 800x584 - viewed 279 times.)
« Last Edit: December 18, 2015, 09:15:59 pm by Bozo13 » Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #4 on: November 15, 2009, 09:30:26 pm »

Topovi brodske artiljerije

Na brodovima se topovi upotrebljavaju od uvođenja vatrenog oružja, i glavno su naoružanje brodova sve do sredine 20. vijeka.



Topovi glatke cijevi

Do 17. vijeka slični su topovima zemaljske artiljerije i prate njihov razvoj. Kalibri su obično manji od 200 mm, a namjena topa je rušenje jedara, jarbola i uništavanje žive sile protivnika.Od tada, dolazi do razvoja brodskih topova u cilju njihove bolje efikasnosti protiv drugih brodova i gađanja kopnenih ciljeva. Borbeni komplet često uključuje 50 đuladi za dejstvo po trupu broda (a), 10 dvostrukih đuladi spojenih lancima (b) za dejstvo po jedrima protivnika i 10 karteča (c) (protiv žive sile).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Primjer trupa britanske HMS Victory (Nelsonove admiralske lađe kod Trafalgara). Vide se vrste topovskih paluba, koje su bile značajne za brodove dugih 300 godina. Topovi manjih kalibara, bili su postavljeni na vilice, koje su omogučavale paljbu na sve strane i prenošenje topiča po palubi. Bili su uglavnom upotrebljivani kod manjih plovila. (a- Malezijska Lantaka, b- Američki medeninasti perkusijski topič iz 1858).
Veča plovila imala su glavne topove po palubama, največa razlika između Švedskih topova na lađi VASA iz 1682 (1) i HMS Victory 1805 (2) bila je manje više u načinu kremenjskog paljenja.Debela špaga na zadnjiku topa je služila da ublaži trzaj, a škripčevje je služilo vračanju topa u borbeni položaj.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Primjer polja dejstva glavnog naoružanja (b) i prenosnih topiča (b)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Krajem 18. vijeka dolazi do znatnih poboljšanja - uvode se mehanički nišani, opaljivanje se vrši okidanjem ili barutnom pripalom, elevacija je omogućena. Početkom 1800-ih godina nišanske sprave su uvedene na nekim topovima, a uvodi se i dvokraki lafet i primitivni sistemi za amortizaciju udara pri opaljenju.1824. francuska ratna mornarica (RM) uvodi topove kalibra 165 mm i veće koji mogu da gađaju i razornim eksplozivnim bombama. Ove su bile vrlo efikasne sve do pojave oklopljenih brodova (monitor, kasnije bojni brod) sredinom 19. vijeka.


Sporometni topovi sa olučenom cijevi

Radi povećanja probojnosti zrna i dometa uvode se u upotrebu topovi sa olučenom cijevi u periodu 1855-1880. Prvi modeli su u stvari prepravljeni t. glatke cijevi sa izduženim projektilima umjesto dotadašnje đuladi. Punjenje ovih t. je bilo sprijeda, ali do 1880. sve veće RM prelaze na punjenje straga primjenom zatvarača cijevi.Primer američkog monitora iz šezdesetih godina 19 veka. Prikazana je povečana kupola, u kojoj sta dva topa glatke cevi kalibra 280 mm. Med punjenjem topa, strelna lina je zatvorena (a). Municiju su dodavali kroz otvor (b) i po tirnicama i škripcima do ustja cevi (c). Top je bio na tirnicama, koje su služile kao amortizer trzanja, a i zgog punjenja. Brzina vatre je bila granata na 2,5 minuta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kao primjer ovog perioda italijanska RM 1876. godine naoružava svoje bojne brodove Dandolo i Duilio sa topovima britanske proizvodnje kalibra 450 mm, težine 103 tone, koji sa protivoklopnom granatom početne brzine 455 m/s i težine 1000 kg probijaju oklop debljine do 563 mm na daljini od 1000 m.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Sva oruđa imaju dvokrake lafete, i hidraulične sisteme za kočenje cijevi i vraćanje u polazni položaj. Efikasni domet je samo oko 1000 m, dok se brzina gađanja postepeno povećava. Topovi većeg kalibra su zaštićeni topovskim kulama, obično sa po više oruđa u jednoj.



Brzometni topovi


Do kraja Prvog svjetskog rata


Brzometni topovi manjih kalibara se isprva uvode za dejstvo protiv torpiljarki, protiv kojih su topovi male brzine gađanja bili neefikasni. Uvodi se metak sa sjedinjenim barutnim punjenjem, poboljšani zatvarač kod koga se vrši automatsko zapinjanje i izbacivanje čaure. Sistem amortizacije cijevi je poboljšan i nije potrebno ponovno nišanjenje poslije svakog opaljenja.Od 1886. počinje izrada i većih kalibara brzometnih topova, sa čime je 1880-ih godina omogućeno povećanje brzine gađanja za kalibre do 120 mm na 10-30 metaka u minuti, a velikog kalibra (do 305 mm) 1-3 metka u minuti.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Uvođenjem malodimnog baruta 1884. dolazi do naglog skoka mogućnosti: brzina zrna je narasla do 800 m/s, a sa povećanjem dužine cijevi domet je porastao na 6000 m.

Primer Britanskog broda HMS Dreradnought, prvog modernog broda
aGlavno naoružanje
aSekundarno naoružanje u međupalubju
aSekundarno naoružanje u vrtlivim kupolama
aSekundarno naoružanje na otvorenoj palubi

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Brzostelni top na kružnoj lafeti:
1cev
2mušica
3amortizer trzanja
4metalni štit
5klizni zaklep
6merak
7okidač
8ramenski oslonac
9vrtliva ploča
10kružna lafeta

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Brzostelni top na kružnoj lafeti:
acev
bbrodski okop
cnišanska sprava
dregulacija smjeri cevi (azimut)
eregulacija višine cevi (evalvacija)
famortizer trzanja
gnavojni zaklep
hstrop međupalubja
ištit
jstalak
kpod međupalubja

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pred Prvi SR uvode se teški topovi kalibra 343 - 381 mm, početne brzine projektila do 1000 m/s, dometa oko 20 km. Vijek trajanja cijevi je samo 100-120 metaka zbog brzog trošenja pri ovako velikom opterećenju. Topovi su grupisani u topovskim kulama, po 2, 3 ili 4 u jednoj. (npr Njemački SMS Blücher, Bojni brodovi klase Tegethoff, Austro-Ugarska)

Elevacija je do 20 stepeni a uređaji za gađanje i nišanjenje su znatno poboljšani. Nišanskim durbinima gađanje se izvodi na velikoj dašini, a topovi dobijaju elemente za gađanje od centralnog analognog komandnog računara, s kojim su vezani sinhronom vezom. Na topovima manjeg kalibra povišena elevacija omogučava dejstvo i protiv vazdušnih ciljeva.
Podmornice obično imaju topove manjeg kalibra za borbu protiv slabo naoružanih brodova, a iznimno 152 pa i 305 mm (britanske podm. krstaši). Topovi su posebno konstruisani da izdrže koroziju i ronjenje.



Između Prvog i Drugog svjetskog rata


Isprva nema većih izmjena, a kalibri su ograničeni na 381 mm međunarodnim sporazumom iz 1922 (npr Francuski M1931. Kasnije se uvode poboljšanja kao produžene cijevi, povišena elevacija, poboljšani sistemi za punjenje i drugo. Malokalibarski PAV topovi su obično sa više cijevi, kalibra 20-40 mm. Većina topova do 127 mm je univerzalna, dakle mogu se upotrijebiti protiv vazdušnih, morskih i kopnenih ciljeva.
Kraljevina Jugoslavija na brodovima ima PAV top 84 mm D55 Škoda.


Drugi svjetski rat

Kalibar nekih teških t. na brodovima se povećava na 406-457 mm. Svi topovi malog kalibra su osposobljeni i za PAV gađanje. Neki PAV topovi imaju kalibar i 127 mm. Poboljšavaju se računarsko-komandni sistemi, sistemi veze i radarski uređaji se uvode u naoružanje čak i za univerzalne topove 40 mm. Za malokalibarske PAV topove uvode se žiroskopske nišanske sprave. Dolazi do masovne upotrebe blizinskih nekontaktnih upaljača za granate, naročito PAV artiljerije (npr Razarač Le Fantasque, Francuska, Teška krstarica Prinz Eugen).
Američki bojni brod Iowa:

[attachment=10]

Primer kupole bojnih brodova sa skladištem municije

[attachment=11]

U Jugoslaviji brodovi partizana su često nauružani PAV topovima 20 mm i PT topovima 40 mm.


Poslije Drugog svjetskog rata

Zbog uvođenja raketnog i nuklearnog naoružanja dolazi do prestanka razvoja bojnih brodova sa velikokalibarskim topovima. Većina drugih brodova naoružana je univerzalnim topovima kalibra do 127 mm i manjeg (npr Francuski 100 mm top, namijenjenog za dejstvo protiv aviona, brodova i kopnenih ciljeva.
Neki topovi su u stanju da gađaju i raketne projektile i krstareće rakete (američki Falanks (Phalanx) sistem sa višecijevnim topom).

[attachment=12]

Automatizacijom topova je postignuta veća brzina paljbe i smanjenje broja poslužilaca, koji često sami mogu da otvore vatru u roku nekoliko sekundi od opažanja cilja. Elementi za gađanje se vrlo brzo obezbjeđuju računarskim uređajima spregnutim sa radarima, infracrvenim i drugim nišanskim uređajima. Protivraketni sistem Falanks je potpuno autonoman.Konstrukcija je olakšana sa uvođenjem lakih materijala, aluminijuma i plastike. Granate sad uključuju eksplozivne, osvjetljavajuće, sa dodatnim raketnim pogonom radi povećanog dometa, potkalibarne, sa radarskim bezkontaktnim upaljačem i druge.

Primer brodova sa modernim naoružanjem, topovskim+raketnim:
Korvete klase Minerva, Italija , Britanski razarači Type 45 klase "Daring",Fregate klase Vasco da Gama, Fregata klase La Fayette



Literatura i izvor:

- Vojna enciklopedija, Beograd, 1975, knjiga deseta, strane 18 do 31
- Enciklopedija Orožja - Orožje skozi sedem tisočletij, Ljubljana, 1995.
- Vikipedija, slobodna enciklopedija




* 1.jpg (13.89 KB, 600x235 - viewed 234 times.)

* 2.jpg (60.35 KB, 600x1129 - viewed 282 times.)

* 3.jpg (9.93 KB, 600x303 - viewed 261 times.)

* 4.jpg (24.15 KB, 600x554 - viewed 263 times.)

* 5.jpg (43.57 KB, 600x429 - viewed 229 times.)

* 6.jpg (45.37 KB, 600x455 - viewed 251 times.)

* 7.jpg (6.44 KB, 600x225 - viewed 276 times.)

* 8.jpg (8.21 KB, 600x360 - viewed 238 times.)

* 9.jpg (8.05 KB, 600x371 - viewed 236 times.)

* 10.jpg (76.63 KB, 600x699 - viewed 238 times.)

* 11.gif (116 KB, 700x600 - viewed 253 times.)

* 12.jpg (37.91 KB, 600x683 - viewed 263 times.)
« Last Edit: December 18, 2015, 09:19:58 pm by Bozo13 » Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #5 on: December 02, 2009, 09:47:57 pm »

Topovi aviona i helikoptera

Namjena avionskog ili helikopterskog topa je gađanje iz vazduha ciljeva u vazduhu ili na zemlji. Avijoni i helikopteri mogu imati topove ugrađene na različitim mjestima. Njemački lovac Bf109G iz WW2 imao je topovsku cev u osi pogonske osi (1), dok je njegov konkurent, Britanski Spitfire Mk IX imao topove nameštene u krilima (2). Noviji avijoni mogu nositi topove i u posebnim podkrilnim kontejnerima, kao što je imao mornarički A-7 (3). kod helikoptera tipa Cobra, top je namešten u "podbradku" (4). noviji avijoni (Mig 29, Su27, F15 imaju topove ugrađene u korjen krila.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U Prvom SR se uz mitraljeze, vrše pokušaji ugradnje topova na avione. Između Prvog i Drugog svetskog rata, zbog povećanja brzine leta i metalne konstrukcije aviona koja je povećala otpornost na mitraljeske metke, dolazi do uvođenja topovskog naoružanja na većini lovačkih aviona krajem tog perioda.

Švajcarski automatski top KAA kalibra 20mm, jedan je od silovitih Oerlikonovih konstrukcija, koja je trenutno u upotrebi.

Izgled topa i sastavni delovi:1- unutrašnjost cevi
2- kanal za povratne gasove
3- plinski bat
4- udarna igla
5- zaklep
6- zadnja strana zaklepa
7- pokret zaklepa unatrag
8- odbojnik zaklepa
a- Granata u ležištu granate
b- granata pripremnljena za punjenje
c- izbacivanje čahure
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U usporedbi sa topovima zemaljske artiljerije, vazdušni topovi su lakši, manji i automatski. Kalibri su obično 20-40 mm, brzina paljbe 600-2000 zrna u minuti .

Primjer jednocevnog topa Aden 30 mm sa revolverskim punjenjem, mase 87 kg i kadence 1200-1400 gra/min (1) i Američkog topa M61 A1 "Vulkan" (2) sa 6 cijevi i do 7200 metaka-min (električni pogon, Gatling princip). Isti top, namenjen kao PA oružje ima oznaku M168
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Velika brzina paljbe je potrebna da bi se omogućilo pogađanje cilja i pri vrlo velikim ugaonim brzinama i pri vrlo kratkom vremenu gađanja.

Primer montaže topa M230, kod Jurišnog helikoptera AH-64 Apache
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Literatura i izvor:

- Vojna enciklopedija, Beograd, 1975, knjiga deseta, strane 18 do 31
- Enciklopedija Orožja - Orožje skozi sedem tisočletij, Ljubljana, 1995.
- Vikipedija, slobodna enciklopedija



* Montaza.jpg (102.46 KB, 1200x474 - viewed 514 times.)

* Oerlikon KAA.jpg (203.37 KB, 1494x924 - viewed 649 times.)

* Vulcan.jpg (141.75 KB, 1227x651 - viewed 604 times.)

* M230 Chain Gun 0.jpg (37.3 KB, 1024x683 - viewed 595 times.)
Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #6 on: December 02, 2009, 10:00:44 pm »

Božo pronašao sam ovu animaciju koja opisuje princip rada Gatling topa mislim da se iz nje može lepo videti kako funkcioniše ovaj tip topova:

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/Gn9LpF4WXSo?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
« Last Edit: December 02, 2009, 10:29:35 pm by dexy » Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #7 on: December 05, 2009, 08:04:23 pm »

Kada su u pitanju topovi glatke cevi nedavno sam gledao emisiju Mith Busters na discovery kanalu kada su pokušali da naprave repliku prototipa topa sa dve cevi koji se pojavio u američkom građanskom ratu. Ovaj top je zamislio i konstruisao zubar, mehaničar i građevinac John Gilleland 1862. godine u Atini, gradu kloji se nalazi u američkoj državi Džordžija. Dve cevi topa nisu bile paralelne već su njihove ose bile postavljene pod uglom od 3° a đulad kojima je punjen su bila povezana lancem koji je trebao da pokosi neprijatelja po zamisli konstruktora efikasnije od karteča.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Prvi test je održan 22. aprila međutim zbog neravnomerne količine baruta u dvema cevima i zbog nesavršenosti izrade cevi, đulad povezana lancem su dobila neobičan spin otišla u kukuruzno polje gde je prvo pokosila kukuruz i zaorala zemlju, da bi na kraju lanac pukao i đulad otišla u različitim pravcima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Prilikom drugog testa gađan je šumarak kojom prilikom je oboreno nekoliko borovih stabala, da bi pri trećem testu lanac pukao odmah nakon opaljenja, jedno đule je nakon toga pogodilo i srušilo dimnjak obližnje barake, dok je drugo đule pogodilo i ubilo kravu koja se nalazila u blizini. John Gilleland je smatrao ovaj poslednji test uspešnim i ponudio je svoj izum snagama konfederacije, ali vojska nije smatrala izum pouzdanim i korisnim, te je na kraju top korišćen u samoj Atini kao signalni top kojim se upozoravalo na dolazak severnjaka.

Interesantni su i drugi pokušaji stvaranja višecevnih topova glatke cevi čime bi se postigla veća količina vatrene moći po jednom oruđu, u Engleskoj je pravljen top sa dve cevi, a u Indiji su pravljene konstrukcije sa dve, pa i do 6 cevi. U Varšavi se mogu videti topovi sa 6, 7, pa i 20 cevi, a poznate su i druge konstrukcije koje potiču još od XV veka.Višecevni topovi su nazivani još i "plotunskim topovima" (eng. volley guns):

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* doublebarreled_cannon_athens_georgia-I.jpg (156.93 KB, 800x535 - viewed 612 times.)

* doublebarreled_cannon_athens_georgia-II.jpg (134.21 KB, 800x535 - viewed 338 times.)

* warszawa_park_skaryszewski_armata.JPG (125.85 KB, 576x600 - viewed 465 times.)

* poljski top sa 20 cevi.jpg (106.21 KB, 451x600 - viewed 379 times.)

* turski plotunski top sa 9 cevi, rani 16. vek.jpg (49.98 KB, 538x599 - viewed 565 times.)
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #8 on: December 05, 2009, 08:26:43 pm »

Imaš i moderne variante, npr Španjolski sistem za blisku odbranu brodova ciws meroka 2*6*20mm
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
http://en.wikipedia.org/wiki/Meroka_CIWS

LPB


* ciws-meroka-11.JPG (49.3 KB, 350x286 - viewed 407 times.)

* WNSpain_2cm-120_Meroka_IZAR_pic.jpg (20.46 KB, 511x619 - viewed 345 times.)
Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #9 on: December 05, 2009, 08:32:00 pm »

Interesantan sistem, koliko je efikasan? I da li sve cevi pucaju istovremeno ili naizmenično jedna po jedna?
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #10 on: December 05, 2009, 08:49:38 pm »

Koliko vidim, to je 12 Oerlikon topova složenih u dve vrste po 6 oruđa. Ali opis je tako univerzalan, da kaže sve, a i ništa.


Quote
The 'Meroka CIWS' is a Spanish Navy 12 barrelled 20 mm CIWS, using twelve Oerlikon 20 mm/120 guns mounted in 2 rows of 6 guns each. The system's primary purpose is defence against anti-ship missiles, and other precision guided weapons. However it can also be employed against aircraft, ships and other small craft, coastal targets, and floating mines. The weapon is mounted primarily on Spanish naval vessels, from Frigate size and larger.
The term MeRoKa (from German '''Me'hr'ro'hr'ka'none'', meaning ''multi-barrelled gun'') can refer to weapons such as the Nordenfelt gun but is more commonly used refering to this naval CIWS defence system.

Unlike a Gatling gun, the 'Meroka CIWS' uses individual guns firing in salvos, or simultaneously, the barrels are purposely skewed in order to expand the impact area. The guns are mounted in an enclosed automatic turret while the turret is directed by radar, optronic thermal control system.
The original version of the Meroka CIWS was directed by a separate off-mount radar system. This was later changed to an on-mount Lockheed Electronics PVS-2 Sharpshooter I-band radar. The radar is designed to acquire targets at 5,500 yards (5,000 meters), with the Meroka achieving first impact at 1,640 yards (1,500 meters) and destruction of the target at 550 yards (500 meters). Later versions included an optronic targeting system, as a backup in high electronic jamming conditions. More recent modifications included an Israeli designed IR tracker.


Ima još i video:
<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/QW8ilPgWc7s?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #11 on: December 05, 2009, 09:15:40 pm »

Vrlo zanimljivo.

Sta kaze praksa, kolika je preciznost nakon neprekidne duze uporabe (u smislu prerijavanja)?
Sto se kod ovih sistema smatra duzom neprekidnom uporabom?

Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #12 on: December 05, 2009, 09:24:35 pm »

Pretpostavljam da je rafal ograničen na nekoliko sekundi, ne mislim da je to fizičko ograničenje sistema kao takvog, već ciljevi protiv kojih se upotrebljava daju toliko malo vremena da se reaguje, i ukoliko prvi rafal nije uspešan, obično nema vremena za popravni.
Inače zanimljivo je ovo što si pitao za moguće pregrevanje obzirom da se toliko cevi nalazi u bliskom kontaktu i međusobno utiču i razmenjuju toplotu.
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #13 on: December 05, 2009, 09:35:42 pm »

... ciljevi protiv kojih se upotrebljava daju toliko malo vremena da se reaguje, i ukoliko prvi rafal nije uspešan, obično nema vremena za popravni...

Mislim da je tu sve rečeno... pošto je osnovna namena sistema CISW (Close-in weapon system)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #14 on: December 05, 2009, 10:44:31 pm »

Ovaj video je reklamni film, i opisuje sistem Meroka relativno šturo.
Ako ste pogledali zapis malo pažljivije biće vam jasno da prilikom paljbe uvek tri cevi pucaju istovremeno, prema nekom algoritmu - da bi se u međuvremenu, dok ponovo dođe reda da puca ista cev, mogli koliko - toliko ohladiti. Sama brzina paljbe pojedinih cevi nije posebno velika, ali obzirom da ima čak 12 cevi postiže se velika gustoća vatre. Mada, ako se pogledaju tehnički podaci na Wikipediji, vidimo da nije neka velika brzina u pitanju....
Logged
Pages:  [1] 2   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.049 seconds with 24 queries.