Vojna suradnja Hrvatske i Srbije

[leut]

Posjet zamjenika načelnika Generalštaba Vojske Srbije
 
 U službenom posjetu Oružanim snagama RH i zamjeniku načelnika GS OS RH za planove i resurse, general pukovniku Slavku Bariću boravio je 20. studenoga 2009. godine zamjenik načelnika Generalštaba Vojske Srbije, general potpukovnik Mladen Ćirković.
Tijekom posjeta vođeni su stožerni razgovori sa zamjenikom načelnika Glavnog stožera OS RH za planove i resurse, general pukovnikom Slavkom Barićem i suradnicima. Razgovaralo se o bilateralnoj vojnoj suradnji, školovanju kadeta u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj i provedbi obuke za misije. Izaslanstvo Generalštaba Vojske Srbije obišlo je vojni poligon „Gašinci“ gdje im je prikazana metodsko pokazna vježba Hrvatske kopnene vojske.

Izvor: MORH web http://www.morh.hr/

[leut]

Inspekcija po Bečkom dokumentu

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U skladu s Bečkim dokumentom "99 (BD "99), 25. veljače u zapovjednom mjestu Gardijske motorizirane brigade u Kninu prihvaćena je inspekcijska ekipa Vojske Srbije, koju je predvodio pukovnik Dragan Stojanović. Inspekcijski tim prihvatio je zapovjednik Gardijske motorizirane brigade brigadni general Mladen Fuzul. General Fuzul održao je predinspekcijski brifing, na kojem su sudjelovali djelatnici GMTBR, inspekcijski tim Vojske Srbije i prateći tim OSRH.

Autor: D. Kulić
Izvor: Hrvatski vojnik http://www.hrvatski-vojnik.hr/

[leut]

četvrtak, 22. Travanj 2010.

Posjet državnog tajnika MO Republike Srbije MORH-u

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Doprinos sigurnosti u regiji i daljnje proširivanje suradnje bile su glavne teme razgovora državnog tajnika Pjera Šimunovića i državnog tajnika Ministarstva obrane Republike Srbije mr. Dušana Spasojevića sa izaslanstvima, tijekom sastanka održanog u četvrtak 22. travnja 2010.

Tijekom sastanka razmijenjena su iskustva o radu na ključnim strateškim obrambenim dokumentima.  Suradnja na obrambenom području između Republike Hrvatske i Republike Srbije daje snažan doprinos svekolikim odnosima.

U razmjeni iskustava pored državnih tajnika sudjelovali su među ostalima i general bojnik Dragutin Repinc, načelnik Uprave za planiranje GS OS RH, pukovnica Jasmina Čaušević, načelnica Službe za obrambenu politiku i planiranje, a sa srpske strane general bojnik Božidar Forca, načelnik Uprave za strategijsko planiranje i pukovnik Branko Bošković, načelnik centara Vojne akademije i suradnici.

Usuglašeno je kako postoje brojna područja na kojima bi se obrambena suradnja mogla konkretizirati, kroz razmjenu iskustava i stručnih znanja i djelovanja na područjima regionalne suradnje.

U nastavku posjeta državni tajnik Dušan Spasojević sa suradnicima posjetio je Hrvatsko vojno učilište gdje ga je dočekao ravnatelj HVU general bojnik Mirko Šundov sa suradnicima.

Izvor: MORH web

[leut]

Posjet državnog tajnika MO Republike Srbije HVU "Petar Zrinski"

Izaslanstvo Ministarstva obrane Republike Srbije, predvođeno državnim tajnikom mr. Dušanom Spasojevićem, 22. travnja 2010. godine posjetilo je HVU "Petar Zrinski". U sastavu izaslanstva Republike Srbije bio je načelnik Uprave za strategijsko planiranje general bojnik Božidar Forca, načelnik centra Vojne akademije brigadir Branko Bošković, načelnik Centra za planiranje i međunarodno pravne poslove u Upravi za međunarodnu vojnu suradnju brigadir Goran Momčilović te vojni izaslanik Republike Srbije u RH brigadir Radoslav Ilić.

Visoke goste u pratnji državnog tajnika MO Republike Hrvatske Pjera Šimunovića, primio je ravnatelj HVU-a general bojnik Mirko Šundov sa suradnicima. Ravnatelj HVU-a održao je prezentaciju o Hrvatskom vojnom učilištu nakon čega je uslijedio obilazak Učilišta.

Državni tajnik Spasojević je naglasio kako je izobrazba i školovanje područje sveobuhvatne suradnje u budućnosti dviju susjednih vojski dok je brigadir Bošković istaknuo otvorenu suradnju Vojne akademije u Beogradu i HVU-a u Zagrebu te najavio pripreme za posjet HVU-u od strane načelnika Vojne akademije Republike Srbije.

Izvor: OSRH web

[Dreadnought]

Intervju ministra Šutanovca nedeljniku "NIN" - Izvodi


27.05.2010.

Istorijski sporazum srpske i hrvatske vojske

Posle svih ratova srpska i hrvatska vojska potpisuju istorijski sporazum kojim se stavlja tačka na mračnu prošlost koja treba da bude nauk kako da sarađujemo u budućnosti.


Do potpune profesionalizacije vojske ostalo je nekoliko meseci. Kakav će biti konkretan efekat profesionalizacije vojske?


Višestruki. Prvo, više nećemo imati regrutni sastav i niko više neće morati da služi vojni rok na način na koji se služio ranije. Drugo, imaćemo 36.000 pripadnika Ministarstva odbrane koji će svi biti profesionalci, od čega oko 30.000 u samoj vojsci. Znamo da jedan profesionalni vojnik vredi gotovo četiri regruta, i s druge strane svrstavamo se u red zemalja koje imaju savremenu modernu vojsku strukturisanu na profesionalan način i koja će moći da ispunjava sve zadatke.

Koliko je nama kao neutralnoj zemlji okruženoj zemljama NATO potrebna takva vojska?

Ukoliko ste neutralni na način na koji jedan deo javnosti smatra da Srbija treba da bude, onda naša vojska i vojni budžet treba da budu višestruko veći, da bismo mogli da obezbedimo naoružanje, vojnu opremu i sredstva za odbranu zemlje ako smatramo da su nam zemlje okruženja pretnja. Ukoliko želimo da budemo u takvom statusu onda moramo biti svesni da moramo jedno veće parče budžetskog kolača da izdvojimo za vojsku.

U kojoj meri će se posle otvaranja kancelarije NATO promeniti odnos Srbije prema NATO?

Apsolutno se ne menja ništa na način na koji pojedini žele to da prikažu. Mi želimo da otvorimo mogućnosti za našu vojsku da crpi sve kapacitete koje NATO pruža kroz Partnerstvo za mir, ali ne samo za vojsku već za zdravsgvo, školstvo, energetsku bezbednost, za zaštitu životne sredine, za naučnotehnološki razvoj. Smatram da Srbija danas ne treba da bude ponosna na to što jedina nije pristupila Partnerstvu za mir sa punim kapacitetom kao sve ostale zemlje.

I za naše približavanje EU važna je reforma sistema odbrane.

Kako da ne. Početkom juna delegacija Ministarstva će posetiti institucije EU i očekujemo podršku za reforme koje sprovodimo. Nakon naše prezentacije očekujemo konačnu potvrdu da je ono što u sistemu odbrane radimo po evropskim standardima i da zadovoljava dalji proces približavanja Srbije Evropi. A onda, u toku juna, predstavnici Ministarstva odbrane boraviće u Zagrebu. Posle svih ratova prvi put se bilateralno sastaju „vojske" Srbije i Hrvatske i potpisujemo Sporazum o saradnji u oblasti odbrane. To je istorijski čin. Konačno ćemo staviti tačku na mračnu prošlost koju ne smemo da zaboravimo, a koja treba da bude nauk kako da sarađujemo u budućnosti.

Šta je istorijsko u tom u govoru?

Hrvatska je poslednja zemlja u regionu sa kojom potpisujemo taj sporazum. To je zemlja sa kojom smo imali ratna dešavanja, koja i danas ima određene traume iz devedesetih godina, znatno veće nego što ima Srbija. Sama činjenica da ću Hrvatsku posetiti u funkciji ministra odbrane pokazuje da postoji želja s obe strane da se konačno neke stvari pomere nabolje.

A šta potpisujete, koju vrstu saradnje?

Mogućnost zajedničkih vežbi, treninga, edukacija, razmene iskustava, razmene informacija... Hrvatska je u proteklom periodu profesionalizovala vojsku participira već dugo u Partnerstvu za mir, ona je sad ušla i u NATO, to je zemlja koja kontribuira velikom broju mirovnih misija, a to je budućnost i srpske vojske. Želimo da vidimo na koje sve načine možemo da sarađujemo.

Ovih dana skida se oznaka tajnosti sa transkripta o aferi „satelit". Rekli ste da ćete pronaći šta ste govorili na sednicama Vlade?

I to sam našao. Čvrsto stojim iza onoga što sam pričao onda. Rekao sam da ukoliko naše pravosuđe taj slučaj ne bude istražilo, doći ćemo u situaciju da moramo da platimo novac nizašta.


Šta mi možemo da činimo?

Očekujem da se formira komisija koja će pokušati da nađe mogućnost da Srbija nešto dobije i u toj komisiji he biti jedan predstavnik iz Ministarstva odbrane. Priželjkujem poravnanje. To ne oslobađa krivice potpisnika tog ugovora koji tvrdi da je žrtveno jare, a otišao je u Pariz bez odobrenja i odluke Saveta ministara, ni dandanas nije rekao gde je potpisao taj famozni ugovor i ko ga je na to prisilio. Krajnje je vreme da u Srbiji oni koji raspolažu podacima, kao što on kaže da raspolaže, to kažu. He mora da kaže javnosti, neka ide u sud i neka kaže.

Izvor: NIN

[Brok]

... Drugo, imaćemo 36.000 pripadnika Ministarstva odbrane koji će svi biti profesionalci, od čega oko 30.000 u samoj vojsci....

Dobro bi bilo da je ministar izneo podatak koliko od tog broja čini isključivo trupu.

Šta je istorijsko u tom u govoru?

Hrvatska je poslednja zemlja u regionu sa kojom potpisujemo taj sporazum. To je zemlja sa kojom smo imali ratna dešavanja, koja i danas ima određene traume iz devedesetih godina, znatno veće nego što ima Srbija. Sama činjenica da ću Hrvatsku posetiti u funkciji ministra odbrane pokazuje da postoji želja s obe strane da se konačno neke stvari pomere nabolje.

A šta potpisujete, koju vrstu saradnje?

Mogućnost zajedničkih vežbi, treninga, edukacija, razmene iskustava, razmene informacija... Hrvatska je u proteklom periodu profesionalizovala vojsku participira već dugo u Partnerstvu za mir, ona je sad ušla i u NATO, to je zemlja koja kontribuira velikom broju mirovnih misija, a to je budućnost i srpske vojske. Želimo da vidimo na koje sve načine možemo da sarađujemo.

Ovi su jako dobre vesti, kao i ova, saradnja VS sa SV:
https://www.paluba.info/smf/vesti-iz-zemlje-i-okruzenja/pripadnici-podoficirskog-kora-os-slovenije-u-poseti-srbiji/

Ne znam kako bi NATO gledao na to, i da li je to uopšte pravno moguće (zbog NATO-a) ali bi bilo jako dobro kada bi se napravio vojni savez na novou nekadašnjih republika, danas država bivše Jugoslavije.
Mada, i Srbija bi tada imala pravni problem, jel srpski Ustav nalaže da je Srbija vojno neutralna zemlja.

[brodarski]

Svi znamo da se ne može vječito ratovati. Ako ne možemo ili ne želimo biti prijatelji možemo biti podnošljivi susjedi. Neke događaje nećemo nikad zaboraviti, ali određena suradnja mora postojati. Mora radi idućih naraštaja. Surađivati na ravnopravnoj osnovi može objema stranama biti samo od koristi. Dokle će ta suradnja ići stvar je politike.

[Patriot]

... ali određena suradnja mora postojati. Mora radi idućih naraštaja.

Ne! Mora radi sadašnjosti. Do budućnosti ima vremena ... Tko je - kad je trebao misliti (na budućnost) - mislio na našu sadašnjost?

[Boro Prodanic]

@Brodarski, @Patriot, mislim da ste oba u pravu - mora postojati i zbog sadašnjosti, i zbog budućnosti.

Ako je nema u sadašnjosti, nema na čemu da se izgradi za budućnost, zar ne?

[brodarski]

Neka oni rješavaju zaostale probleme. U usporedbi s građanima svojih država premasno su plaćeni za ono malo što su do sada napravili. Palubarci će budnim okom pratiti što i kako rade.

[Dreadnought]

Vojni sporazum Srbije i Hrvatske
 

28.05.2010.

Zagreb – Hrvatski ministar odbrane Branko Vukelić potvrdio je u Zagrebu da će tokom juna Srbija i Hrvatska potpisati vojni sporazum.

„Odbrambeni sporazum sa Srbijom znači stabilizaciju odnosa dve zemlje”, izjavio je Vukelić novinarima na svečanoj akademiji povodom Dana Oružanih snaga Hrvatske.

Rekavši da sporazum govori o sadašnjosti i budućnosti, Vukelić je naglasio da su budućnost Hrvatske, stabilnost i mir u njoj, uslovljeni stabilnošću Srbije i njenim putem prema evroatlantskim integracijama.

„Hrvatska kao vodeća zemlja u regionu ima zadatak i dužnost da pomaže i podstakne sve zemlje regiona da postanu članicama EU i NATO”, rekao je hrvatski ministar odbrane.

Hrvatski predsednik Ivo Josipović pozdravio je najavu sklapanja sporazuma, ističući da je „dobrodošao svaki dogovor koji jača mir, bezbednost i saradnju Hrvatske”.

Hrvatski mediji preneli su izjavu ministra odbrane Srbije Dragana Šutanovca za najnoviji broj NIN-a da će tokom juna predstavnici ministarstva boraviti u Zagrebu, kada bi trebalo da bude potpisan sporazum o saradnji dve zemlje u oblasti odbrane.

Izvor: Tanjug

[Dreadnought]

Vojnom saradnjom do stabilnosti na Balkanu


29.05.2010.

Za pretpostaviti je da postoji i treći mnogo jači faktor
čija se reč sluša podjednako pažljivo i u Beogradu i u Zagrebu,
kaže Predrag Simić
 
Ako vojni odnosi između dve zemlji dobro funkcionišu to je siguran znak da i svi ostali odnosi funkcionišu kako treba, prokomentarisao je Zoran Dragišić, sa Fakulteta za bezbednost, najavu ministra odbrane Dragana Šutanovca da će Srbija i Hrvatska u junu potpisati sporazum o saradnji u oblasti odbrane. Pojedini sagovornici „Politike”, međutim, nisu sigurni da će, zbog teškog nasleđa prošlosti, odnosi između Srbije i Hrvatske u skorije vreme biti na zavidnom nivou. Većina njih, ipak, smatra ovaj potez ohrabrujućim i prilikom za eventualni novi početak.

Sporazum koji će, prema rečima Dragišića, praktično otvoriti novo poglavlje u političkim odnosima Srbije i Hrvatske doneće dvema državama višestruku korist, uključujući i materijalnu. Budući da, kao članice bivše Jugoslavije, imaju kompatibilne vojne industrije, i Srbija i Hrvatska mogu da zarade zahvaljujući toj saradnji. Mnogo toga može da se očekuje i od razmene u oblasti vojnog obrazovanja i zdravstva.

„Povrh svega Srbija i Hrvatska su dve najvažnije zemlje na zapadnom Balkanu i dobri odnosi između njih stabilizuju čitav region. Uz to, Hrvatska je članica NATO-a, što je za nas vrlo važna činjenica jer možemo značajno koristiti njihova iskustva”, kaže Dragišić.

Objašnjavajući zašto je uprkos takvim koristima Hrvatska poslednja zemlja u regionu sa kojom Srbija potpisuje ovakav sporazum, Dragišić kaže da su stvari kao što su ratno nasleđe, nerešeni problemi izbeglica, ili međusobne tužbe, opterećivale odnose između Srbije i Hrvatske mnogo više nego odnose između, na primer, Srbije i Slovenije ili Srbije i Makedonije.

„Od nečega mora da se počne”, kaže general u penziji Ninoslav Krstić, predsednik Foruma za bezbednost i demokratiju, dodajući da bi dvema vojskama samo štetilo dalje odugovlačenje stvaranja povoljnijih odnosa između njih. I on smatra da ovaj sporazum može da se okvalifikuje kao istorijski zbog događaja iz devedesetih.

Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Predrag Simić smatra da očigledno, bar do parlamentarnih izbora u Hrvatskoj na jesen, neće biti srdačnosti i otvorenosti između Beograda i Zagreba, jer neke stvari iz prošlosti „postavljaju limite svim pokušajima da se iz te prošlosti izađe”. Ističući da je potpisivanje ovog sporazuma korak koji logično proističe posle otopljavanja odnosa Beograda i Zagreba nakon dolaska Ive Josipovića na Pantovčak, Simić ocenjuje da iza takvog koraka ne stoji samo ta „ponovo probuđena” ljubav jer, „kad sarađuju ministarstva odbrane, pogotovo jedne zemlje koja je članica NATO-a, onda verovatno treba tražiti i nekoga u pozadini”.

„Znači, za pretpostaviti je da, kada se potpisuje takav sporazum između ministarstava odbrane Srbije i Hrvatske, tu postoji i treći mnogo jači faktor kome je to u interesu i čija se reč sluša podjednako pažljivo i u Beogradu i u Zagrebu”, naglašava Simić, prema čijim rečima nije ni loše kada se pojavi neko dovoljno jak da može „ponegde da nas otkine od prošlosti, kao u slučaju ovog sporazuma”.

J. Cerovina, B. Baković
Izvor: Politika

[Patriot]

„Od nečega mora da se počne”, kaže general u penziji Ninoslav Krstić, predsednik Foruma za bezbednost i demokratiju, dodajući da bi dvema vojskama samo štetilo dalje odugovlačenje stvaranja povoljnijih odnosa između njih. I on smatra da ovaj sporazum može da se okvalifikuje kao istorijski zbog događaja iz devedesetih.

Naravno, i to malim koracima ...

„Znači, za pretpostaviti je da, kada se potpisuje takav sporazum između ministarstava odbrane Srbije i Hrvatske, tu postoji i treći mnogo jači faktor kome je to u interesu i čija se reč sluša podjednako pažljivo i u Beogradu i u Zagrebu”, naglašava Simić, prema čijim rečima nije ni loše kada se pojavi neko dovoljno jak da može „ponegde da nas otkine od prošlosti, kao u slučaju ovog sporazuma”

Treće oko (ali ne u glavi) koje nas gleda ...


... a kad smo već kod gledanja, uvijek je zanimljivo biti svjedokom i sudionikom povijesnih sporazumijevanja, pa makar i na po' metra, za početak ...

[brodarski]

Tko na koji je ovo po redu '' istorijski sporazum ''? Počevši od narodnih vladara do danas. Bolje je imati obostrani interes, vojni, trgovački, švercerski i poštivati ga. Pa naše arhive su pune raznih sporazuma. Kupe prašinu.

[Patriot]

Tko na koji je ovo po redu '' istorijski sporazum ''? Počevši od narodnih vladara do danas. Bolje je imati obostrani interes, vojni, trgovački, švercerski i poštivati ga. Pa naše arhive su pune raznih sporazuma. Kupe prašinu.

Ne misliš li da se iz svega toga ponešto i naučilo?