PALUBA
March 19, 2024, 12:22:49 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Telegram kanal Paluba.Info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3   Go Down
  Print  
Author Topic: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi  (Read 36029 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« on: November 27, 2009, 08:46:45 pm »

Znam da nije popularno kao pisati o specijalnim jedinicama, ali malo teoretskog pristupa i edukacije, uključujići i kritiku napisanog, neće da škodi. 

U čemu je osnovna razlika između teroristički, diverzantskih i pobunjeničkih dejstava:


Teroristička dejstva se u najkraće mogu definisati kao oružana ili primarno oružana forma manifestacije (ispoljavanja) terorizma. Za terorizam nema jedne opšte prihvaćene definicije, ali se na bazi analize različitih definicija može nedvosmisleno zaključiti da se tu radi o organizovanoj primeni nasilja od strane pojedinica ili grupa, motivisanih političkim razlozima, s ciljem da se svoja volja nametne organima vlasti ili građanima izazivanjem straha, kolebljivosti, zebnje, defetizma i panike. Dakle radi se o izazivanju straha primenom nasilja prema kolektivitetu (vlasti, državi, građanima) inspirisanih pre svega političkim razlozima (promena državnog uređenja, promena vlasti, rušenje države, otcepljenje dela državne teritorije i sl.)

Teroristička dejstva predstavljaju kriminalnu delatnost, čija su osnovna obeležja nelegalnost delovanja , neselektivnost u primeni nasilja i njegova organizovana primena. Izvode ih u miru i u ratu nelegalne - protivzakonito (i protivustavno) formirane grupe i organizacije, ilegalnim i nelegalnim metodama i sredstvima. Cilj dejstva je zastrašivanje pre svega civilnog stanovništva, dok je krajnji cilj destabilizacija sistema, države, promena režima, razbijanje države i(ili) otcepljenje dela teritorije.

Diverzantska dejstva izvode u ratu diverzanti - sa stanovišta međunarodnog ratnog prava priznati borci-vojnici.  Radi se o priznatoj, dozvoljenoj vojnoj aktivnosti čiji su nosioci (izvršioci) zaštićeni sa stanovišta ratnog prava (ako budu zarobljeni), uz uslov da se pridržavaju običaja i propisa međunarodnog ratnog prava. Diverzantska dejstva su prvenstveno usmerana prema vojnim jedinicama, licima, objektima i sredstvima, kao i objektima i sredstvima koja se koriste u vojne svrhe ili imaju vojni (odbrambeni) značaj. Diverzanstka dejstva nisu neposredno usmerena na nanošenje gubitaka civilnom stanovništvu, kao i objektima koji (jedino) služe za zadovoljavanje njihovih potreba. Dakle, bitna karakteristika diverzantskih dejstava je selektivnost objekata dejstva. Cilj diverzantskih dejstava je stvaranje povoljnih uslova glavnim vojnim snagama (jedinicama) da što uspešnije izvrše osnovni zadatak(e) kako bi se ostvarila pobeda u ratu.

"Pobuna je masovna akcija individualno i po broju neodređene grupe ljudi radi nasilnog obaranja nekog društvenog ili državnog sistema ili radi suprostavljanja nekom organu ili nekoj meri državne vlasti" (Poliitička enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1975.g, str.737 )

Iako je definicaja na prvi pogled jasna u praksi se različito tumači i objašnjava. S jedne strane to može biti politički oblik borbe do koga dolazi zbog zaoštrenih socijalnih odnosa i grubih postupaka vlasti, pa u principu može biti i pozitivan (progresivan). Sa druge strane to može biti tumačeno i kao sukob neke nacionalno potlačene etničke zajednice sa državnom i nacionalnom zajednicom u kojoj žive, što takođe može biti shvatano kao pozitivno delovanje. Vrlo često se pobuna, posebno oružana pobuna identifikuje i sa ustankom, koji ima dublje motive i dalekosežnije ciljeve, a i širi obim. U praksi izraz "ustanak" se pridaje pokretu i delovanju za koji se ima simpatija, dok se pobunom označava masovna akcija sa kojom se ne slažemo.

Oružana pobuna je oblik pobune u kojem su njeni učesnici, svi ili delimično, snabdeveni oružjem ili oruđima podobnim za napad i odbranu, pri čemu za kvalifikovanje pobune kao oružane nije potrebno da učesnici stalno nose oružje, već je dovoljno da ga u tu svrhu poseduju i da se njime ili povremeno koriste ili drže na mestima odakle ga mogu lako upotrebiti. (Poliitička enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1975.g, str.737 )

Za oružanu pobunu se kaže da predstavlja i oblik prevratničkih dejstava koji podrazumeva od organizovane skupine tajno pripremanu oružanu akciju radi nasilnog obaranja postojećeg ustavnog poretka. (Obren Đorđević, Leksikon bezbednosti,Partizanska knjiga, Beograd, 1986.g. str.267 i 295).

Za oružanu pobunu, kao i za teroristička dejstva je karakteristično i uplitanje od strane stranih obaveštajnih službi u vidu neposrednog organizovanja i (ili) pružanja pomoći (materijalne , političke, psihološko-propagandne)  pobunjenicima, odnosno teroristima.

Pobuna, a posebno oružana pobuna se praktično u svim društvima tretira kao kriminalni akt.

Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #1 on: November 27, 2009, 08:51:57 pm »

Da bi oružana pobuna imala "pravo" da se nazove pravednim buntom naroda protiv tiranije potrebno je da objektivno ta prava budu bitno ugrožena i da se ne mogu povratiti (dobiti) ni na koji drugu način do oružanim nasiljem. Osnovni sadržaj oružane pobune je oružano nasilje kao odgovor na nepravdu manifestovanu kao nasilje države prema građanima i drugim etničkim grupama. To oružano nasilje mora biti usmereno prema nosiocima državnog nasilja, onda kada se to nasilje od strane države sprovodi, a nikako prema mirnim građanima, a posebno ne prema političkim neistomišljenicima ili drugim etničkim grupama samo zato što su druge nacionalnosti. Tokom oružane borbe pobunjenici moraju poštovati osnovna ljudska prava kao što su pravo na život, mišljenje, pravo na fer suđenje i sl. Ako to ne čine identifikuju se sa banditima-kriminalcima. U celini pobunjenici moraju svoju pravednost i legalitet obezbediti "dobrim"ponašanjem. Svakako, pored oružanog nasilja sadržaj pobunjeničkih dejstava su i psihološko-propagandna dejstva, kao i politička borba u smislu ukrštanja argumenata sa protivničkom stranom preko političkih predstavnika (partija) i sindikalnih pokreta u zemlji i inostranstvu.
Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #2 on: November 27, 2009, 08:52:03 pm »

Iskreno, mene ovo interesuje, ja bi hteo jos. Cheesy Cheesy Cheesy
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #3 on: November 27, 2009, 09:10:48 pm »

Evo "još", a biće i kasnije (narednih dana). Uzgred, ovo što postavljam je moj originalni, tekst (naravno korišćeno je više izvora, literatura koja se navodi) koga su drugi dosta kopirali i prepisivali, pa ko velim da ga još više koriste. Kopiranje, prepisivanje bez navodjenja autora je dozvoljeneo. Kao i kritika u cilju poboljašanja.


Nema danas u svetu značajnije države  koja u većoj ili manjoj meri nije izložena različitim oblicima terorizma, motivisanog različitim idejama i htenjima, a koga sprovode raznorodne grupe, organizacije i pokreti. Koncem dvadesetog veka terorizam je postao globalna opasnost koji ugrožava mir, bezbednost i napredak ne samo pojedinih režima i država, već i čitavih naroda i regiona. Zato su fenomen terorizma i borba protiv terorizma već duže vreme predmet studioznog izučavanja ne samo na nacionalnom nivou ugroženih država, već i međunarodnih nevladinih i vladinih organizacija (OUN, OEBS pre svega). U cilju što uspešnije borbe protiv terorizma uspostavljaju se različiti oblici međudržavne sradnje, formulišu i usvajaju međunarodni pravni akti o borbi protiv terorizma, organizuju i osposobljavaju postojeće snage odbarne i pripremaju specijalizovani organi i jedinice.

I ako terorizam gotovo sve države svrstavaju u najteže oblike ugrožavanja sopstvene i bezbednosti međunarodne zajednice, činjenice govore da su u pogledu kvalifikacija terorizma i terorističkog delovanja pojedinih grupa, pokreta i organizacija u različitim državama, prisutni dvojni standaradi. Takvo ponašanje je posebno karakteristično za velike i moćne države i članice dominantnih vojno-političkih saveza kakav je NATO-pakt. U međunarodnim odnosima sve države se rukovode prvenstveno sopstvenim interesima. Ekonomski i vojnički moćne države u prilici su da svoje interese nameću drugima ili ih ostvaruju na račun drugih, manje moćnih država i naroda. Iz tih razloga se terorizam, koga sprovode neki, u prvom redu separatistički pokreti i(ili) organizacije, od strane velikih sila i blokova, kada to odgovara njihovim interesima, kvalifikuju kao borba za socijalnu pravdu, demokratiju, ljudska prava, slobodu i sl. U drugim slučajevima, kada je delatnost takvih grupa i pokreta uperena protiv njihovih interesa i(ili) interesa njihovih saveznika, pa čak kad te grupe i pokreti u svojoj borbi ne sprovode terorizam, takva delatnost se kvalifikuje kao teroristička, primenjuju se najoštrije represivne mere i sankcije, krše međunarodne pravne norme i zahteva od trećih država da te mere i sankcije ako ne odobre, a ono ne osporavaju.

Kvalifikacija da je neka grupa ili pokret teroristički prvenstveno je rezultat političkih interesa onih koji tu kvalifikaciju donose, a tek potom i objektivnih činjenica koje proizilaze iz načina konkretnog delovanja takvih grupa, organizacija i pokreta.
Logged
Rocker
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 059


Palubin savetnik za hardver


« Reply #4 on: November 28, 2009, 06:20:24 am »

Sjajne definicije, samo nastavi! 
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #5 on: November 28, 2009, 05:20:07 pm »

                    Uporedna razlika između diverzantskih i pobunjeničkih dejstava


                         Diverzantska dejstva                                                      Teroristička dejstva[/b]
Cilj        Prvenstveno vojni:                                                            Prvenstveno politički:
              a)uništenje neprijateljske žive sile i važnih objekata;       a)izazivanje straha i nepovernja građana u državu;
             b)   pobeda u ratu                                                               b)destabilizacija i rušenje sistema i države
Objekti
dejstva
       Selektivni: vojni i ’’nevojni’’(od značaja za rat)            Neselektivni: svi koji će obezbediti posti-zanje cilja
Planiranje  Vojne komande (štabovi) - vojska zaraćenih strana     Ilegalne grupe, organizacije i pokreti i (ili) legalne organizacije tajno i nelegalno
Izvršilac       Vojne jedinice                                                                 Ilegalne - kriminalne grupe
Metod           Vojna diverzija                                                              Teroristička diverzija
Ostale
karakteristike
Poštovanje normi međuna-rodnog prava                 Nepoštovanje bilo kojih normi osim interesa terorističke organizacije


I pored nekoliko pokušaja nisam uspeo da napravim lepu tabelu. Izvinjavama se zbog toga. Pratio sam uputstvo sa foruma, ali dzaba.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #6 on: November 28, 2009, 05:59:20 pm »



Osnovni sadržaji terorističkih dejstava



Osnovni sadržaji terorističkih dejstava bi bili:

1)   Pripreme za teroristička dejstva:

-   organizaciono povezivanje;
-   izgradnja obaveštajne mreže i prikupljanje potrebnih podataka;
-   naoružavanje i druge materijalne pripreme;
-   ideološko-politički rad i stručna priprema - obuka ;
-   inflitracija na prostor delovanja;
-   stvaranje uporišta na terenu, po mogućstvu u sredstvima javnog informisanja, obrazovno-vaspitnim ustanovama i državnim institucijama;

2)   Izvođenje terorističkih dejstava

a)   neoružano delovanje (dejstva)

-   psihološko-propagandna dejstva;
-   neoružano nasilje (ucene, pretnje, pljačke, paljevine, fizičko maltretiranje, demonstracije sa nasiljem, štrajkovi sa nasiljem)
-   štrajkovi, javni protesti (građanska neposlušnost), demonstracije, bojkot (1)
(1)   Ovi načini ispoljavanja terorističke aktivnosti nisu sami po sebi (direktno) terorizam, jer to mogu da budu i najčešće jesu legalne forme ispoljavanja nezadovoljstva građana. Opredeljujući činilac da se ove forme tretiraju kao teroristička delatnost jesu motivi i razlozi za to. Ako su ovi oblici neposlušnosti inspirisani i vođeni od strane terorističkih organizacija i grupa i imaju za cilj naslino rušenje ustavom utvrđenog poretka, razbijanja zemlje i izazivanje ljudskih žrtava, tada se radi o delatnosti u funkciji terorizma.
-   sabotaže

b)   Oružana dejstva

-   atentati (uglavnom na značajne političke i javne ličnosti);
-   egzekucije (likvidacije) nad neistomošljenicima;
-   oružani napadi (pojedinačni) na organe državne vlasti u prvom redu MUP-a i Vojske (zasede, napadi na izdvojene policijske punktove i manje stanice, snajperska dejstva i dr.);
-   terorističke diverzije na značajnim objektima komunalne, putne, energetske i telekomunikacione infrastrukture; na mestima okupljanja većeg broja građana (tržnice, kafići-restorani, robne kuće-tržni centri, stadioni i sl.);
-   sinhronizovani teroristički napadi i diverzije prema većem broju lica i objekata na širem prostoru;
-   oružana separartistička pobuna ("masovni terorizam");
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 743


« Reply #7 on: November 28, 2009, 06:41:58 pm »

Džumba. molim te nastavi o ovoj temi.

Mislim da je posebno važno da mlađi čitaoci foruma shvate razlike između ovih pojmova, ili kako neko može biti jučer terorista, danas zvanični pregovarač a sutra predsednik vlade nove kvazidržave... Ako onaj ko daje odrednice - etikete tako hoće...
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 819


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #8 on: November 28, 2009, 06:55:07 pm »

Ja bih dodao i mlađe starešine koje se ne bave baš ovom problematikom, ali nikako im neće biti na odmet da saznaju i nauče nešto novo i jako korisno.
« Last Edit: November 28, 2009, 09:27:22 pm by Broker » Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #9 on: November 28, 2009, 07:01:16 pm »

2.   Pojam i sadržaj protivterorističkih i protivpobunjeničkih dejstava

U vojnoj terminologiji pojam "dejstva" uglavnom se vezuje za primenu oružane sile (oružja) prilikom izvršenja vojnih i policijskih zadataka. Tako se i protivteroristička i protivpobunjenička dejstva uglavnom vezuju za aktivnost i delovanje vojnih i policijskih organa u borbi sa teroristima pobunjenicima (kod "gušenja" oružane pobune). Međutim, ovako shvaćeno protivterorističko i protivpobunjeničko dejstvo ne mogu i ne trebaju se posmatrati izolovano od ukupnih aktivnosti i državnih organa i šire društvene zajednice u suprotstavljanju terorizmu. Zato "dejstva" sadrže i druge aktivnosti vojnih, policijskih, ali pre svega državnih "civilnih" organa.

2.1.   Suprotstavljanje terorizmu

Nasuprot terorizmu kao kriminalnoj delatnosti koja ne obuhvata samo oružano delovanje ("dejstva") stoje raznovrsne aktivnosti društvene zajednice, pre svega države na eliminisanju uzroka moguće terorističke aktivnosti, ali i organizovanju i delovanju snaga odbrane u suprotstavljanju ispoljene terorističke delatnosti.

Prilikom organizovanja protivterorističke delatnosti treba polaziti od terorizma kao procesa, u kome postoje veze i odnosi između elemenata procesa: uzroci - nosilac - cilj - žrtve - posledice.

Preduslov uspešnog suprotstavljanja terorističkim dejstvima jeste poznavanje mogućih uzroka terorizma. Otklanjanje svih uzroka koji uslovljavaju pojavu terorizma praktično je nemoguće, zbog toga što su oni mnogobrojni, različiti, pa i nepoznati. Pojedine države odbijaju da priznaju njihovo postojanje. Pored toga ne postoji opšta saglasnost o definiciji i karakteristikama terorizma. Sve to kao rezultat daje različite vrednosne sisteme u različitim društvima.(1)

(1)Dr Radoslav Gaćinović, Kako protiv terorizma, Mladost, Beograd, 1996.g, str. 135.

Veoma važno je angažovanje svih društvenih struktura, ako je reč o jednoj zemlji, odnosno uključivanje svih međunarodnih subjekata (država) različitih političkih i ekonomskih sistema a koji će se zalagati za postepeno menjanje postojećih međunarodnih odnosa (2) jer i u njima leže uzroci terorizma (pre svega međunarodnog). Takođe,  bitni uslovi uspešnog suprotstavljanja svakom terorizmu jesu ekonomska i politička stabilnost društvenog sistema, priznavanje i poštovanje (jednak tretman) svih građanskih i etničkih prava građana i etničkih zajednica.

(2)Isto, str. 136.

U načelu suprotstavljanje terorizmu obuhvata:

a)   preventivne mere;
b)   represivne mere;
c)   borbne aktivnosti - protivterorističa dejstva.

a) Preventivne mere obuhvataju:

-   vaspitno-obrazovne: razvijanje bezbednosne kulture kod najširih slojeva stanovništva, patriotizma, rasne, etničke i socijalne tolerancije i zajedništvo, sticanje saznanja o metodama i sredstvima koje koriste teroristi i sl. ;
-   normativno-pravne: donošenje potrebnih zakona kojima se inkriminišu teroristički akti, usvajanje međunarodnih konvencija o sprečavanju različitih oblika terorizma;
-   organizacione: formiranje odgovarajućih službi, organa i jedinica za borbu protiv terorističkog delovanja;
-   preventivne policijske i kriminalističke (taktičko-tehničke) mere: evidencija kriminalnih lica i njihova identifikacija, evidencija, kontrola nad prometom i korišćenjem oružja izvan vojske i policije, oružja i MES, sprečavanje falsifikovanja novca i dokumenata, kontrola komunikacija i graničnih prelaza, evidencija motornih vozila, sprečavanje prometa opojnih droga;
-   psihološko-propagandne: razotkrivanje suštine političkog karaktera terorističkih organizacija, razvijanje uverenja u sposobnost i efikasnost društva, države i snaga odbrane u suprotstavljanju teroristima, izrada i dostavljanje sredstvima javnog informisanja, međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama, informacija o teroristima i njihovoj kriminalnoj aktivnosti i dr.;
-   bezbednosne mere: fizičko i tehničko obezbeđenje i zaštita vitalnih objekata, najvažnijih državnih rukovodilaca, masovnih skupova i manifestacija, kontraobaveštajna zaštita i dr.;
-   administrativne mere: oduzimanje pasoša i sl.
   
   b) Represivne (neborbne) mere:
   
   
-   represivne policijske mere: hapšenje lica osumnjičenih za terorizam, racije, blokade, ograničenje kretanja na određenom prostoru, izolacija, razbijanje separatističkih demonstracija i štrajkova;
-   kazneno-pravne mere: krivično gonjenje lica optuženih za terorizam.

v) Borbene aktivnosti - dejstva

Obuhvataju borbena dejstva organa i jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-a), odnosno policije i Vojske. Tu spadaju razoružavanje naoružanih terorista, oslobađanje zadržanih talaca, "čišćenje" terena od terorističkih bandi, napadi na uporišta pobunjenika i centre za obuku, oružane vojnopolicijske akcije većih razmera protiv većih naoružanih terorističkih bandi na većem prostoru. U borbene aktivnosti mogu se svrstati i akcije uzvraćanja silom kada je reč o međunarodnom terorizmu, kao odgovor na terorističke akcije koje dolaze sa teritorije drugih država (napadi avijacijom i specijalnim snagama na objekte i uporišta terorista i sl.). (3)

(3) Takve akcije vrlo često preduzimaju SAD i Izrael, a poslednjih godina i Turska. Iako u dokumentima OUN postoji mogućnost ovakvog delovanja (kao akt samoodbrane), to je u praksi rezervisano za SAD, članove NATO-a i njihove miljenike, a ostalim zemljama samo ako to odgovara interesima SAD i njenih saveznika.

Da bi suprotstavljanje terorističkim dejstvima bilo efikasno neophodno je da se organizuje kao sistem. U principu postoje dva modela odbrane od terorizma: autonomni i koalicioni i u perspektivi prošireni koalicioni model. (4) Autonomni model predstavlja prioritetno oslanjanje na sopstvene mogućnosti. I kod koalicionog modela oslanjanja na sopstvene mogućnosti predstavlja osnovu, ali uz njegovo prilagođavanje i naddržavnim (nadnacionalnim) zahtevima koalicije (saveza).
(4) Mr Milan Mijalkovski, Odbrana od terorizma, Vojno delo, br. 6/96, str. 38.

2.2.   Protivteroristička dejstva

U našoj teoriji prisutan je termin "protivdiverzantska i protivteroristička dejstva". Određuje se kao jedan od sadržaja oružane borbe a definiše  kao skup mera i borbenih dejstava protiv diverzantskih i terorističkih snaga neprijatelja, kojima se one razbijaju i uništavaju, onemogućavaju ili otežavaju njihove namere i obezbeđuju vlastite snage od diverzantskih i terorističkih dejstava. (5).
(5)Strategija oružane borbe, nacrt, ŠNO, Beograd 1996.g.

Kao cilj protivterorističkih i protivdiverzantskih dejstava određuje se "uništavanje i razbijanje diverzantskih i terorističkih snaga neprijatelja i onemogućavanje ili otežavanje diverzantskih i terorističkih dejstava u funkciji zaštite vlastitih snaga i objekata" (6).

(6) Strategija oružane borbe, nacrt, ŠNO, Beograd 1996.g.

Na početku ovog teksta istaknuta je sadržajna razlika između diverzantskih i terorističkih dejstava. U tom smislu postoji i razlika u pojmovima protivteroristička dejstva i protivdiverzantska dejstva. Protivteroristička dejstva podrazumevaju pre svega aktivnosti i dejstva vojnih i policijskih snaga u ratu, dok suprotstavljanje terorizmu podrazumeva aktivnosti i dejstva ne samo vojnih i policijskih snaga u ratu i miru (vanrednom stanju, neposrednoj ratnoj opasnost)i, već i drugih subjekata državne odbrane uključujući sve vrste preventivnih, represivnih i borbenih aktivnosti.

U užem smislu protivteroristička dejstva se mogu odrediti kao pretežno oružano suprotstvaljanje terorističkim dejstvima. Obuhvata organizovano delovanje državnih organa i drugih subjekata odbrane u primeni pretežno represivnih aktivnosti i borbenih dejstva u odbrani od terorista,  a kojima se otežavaju ili onemogućavaju namere terorista, obezbeđuju vlastite snage i objekti i u krajnjem razbijaju i uništavaju terorističke snage.

U širem smislu, a  polazeći od činjenice da protivteroristička dejstva ne sadrže samo ili pretežno oružano (borbeno) dejstvo već i čitav niz drugih aktivnosti i mera koje prethode ili slede nakon njega, te da ih realizuje država kao celina, može se tvrditi da protivteroristička dejstava predstavljaju ukupno i organizovano delovanje svih državnih organa i subjekata društva u primeni preventivnih i represivnih aktivnosti (mera) i dejstava u odbrani države i društvene zajednice od destruktivnog delovanja terorista.  Bitno je znati  da su protivteroristička dejstva  deo ukupnog suprostavljanja terorizmu  jedne države, društva ili međunarodne zajednice i ne mogu postojati sama za sebe, bar ne u dužem vremenskom periodu, jer ona suštinski ne rešavaju uzroke terorizma.

Suština sprovođenja protivterorističkih dejstava je u pravovremenom prikupljanju informacija o terorističkim aktivnostima, (7) obezbeđivanju podrške sopstvene i međunarodne javnosti, nadziranju - kontroli državne teritorije i najširem bezbednosnom smislu i borbenim dejstvima protiv terorističkih snaga. Zato se ove aktivnosti mogu odrediti kao osnovni sadržaji protivterorističkih dejstava:

(7)Najbolje je kada se to čini još od samog početka organizovanja terorističke grupe, organizacije.

a) Kontraobaveštajni (obaveštajni) rad usmeren je na prikupljanje informacija o nosiocima terorističke aktivnosti u zemlji i inostranstvu, otkrivanju sprege između terorista i stranih obaveštajnih službi i drugih terorističkih grupa i pokreta, otkrivanju namera i planova i presecanju terorističke delatnosti u fazi priprema i tajnog delovanja. Prikupljeni podaci od najvećeg su značaja državnom rukovodstvu za donošenje odluka, ali i borbenim - vojnim i policijskim snagama za planiranje borbenih aktivnosti.

b) Psihološko-propagandna dejstva su stalna aktivnost svih državnih organa a posebno specijalizovanih (organa, institucija i jedinica) usmerenih na obezbeđenje podrške domaće, a po mogućnosti i najšire međunarodne javnosti, i jačanju motivacije sopstvenih snaga u borbi sa teroristima. Psihološko-propagandnim dejstvima "priprema" se javnost za protivterorističke akcije, "veliča" uspeh i "opravdava" neuspeh, a sve u funkciji dalje borbe sa teroristima. Mogu se izvoditi kao, uslovno rečeno, samostalna operacija, ali uvek u koordinaciji sa drugim aktivnostima državnih organa.

v) Kontrola državne teritorije je najšira preventivna bezbednosna aktivnost koju sprovode svi subjekti društva, a pre svega specijalizovani državni organi (policija, kontraobaveštajna služba, sistem VOJ, služba osmatranja i obaveštavanja) u cilju otkrivanja negativnih i opasnih bezbednosnih pojava, organizovanja i ubacivanja terorističkih i banditskih grupa, preventivne zaštite vitalnih objekata, prostora i ličnosti koji mogu biti objekat terorističkih (u ratu i diverzantskih) dejstava. Ne podrazumeva samo fizičku zaštitu objekata, već i kontrolu kretanja ljudi (stanovništva), motornih vozila, robe i dr. Od izuzetnog značaja je u ratu i kriznim situacijama (vanredno stanje, neposredna ratna opasnost). Njen sastavni deo je policijska kontrola teritorije koja u suštini predstavlja održavanje i uspostavljanje ustavnog poretka u funkciji opstajanja državne zajednice. Kada redovne policijske snage, redovnim aktivnostima ne mogu obezbediti funkcionisanje državne vlasti, sprovode se mere i dejstva za njenu uspostavu. Kulminacija tih mera i dejstava je u borbenim dejstvima legalnih državnih organa (vojska i policija) koje su vidljivi manifestacioni oblik protivterorističkih i protivpobunjeničkih dejstava.

g) Borbena dejstva protiv terorista izvode u prvom redu policijske jedinice, a ako one nisu dovoljne i vojne snage (8.). Policijske snage samostalno mogu izvoditi dejstva do nivoa policijske operacije, a zajedno sa vojnim snagama do nivoa vojnopolicijske operacije. U okviru ovih dejstava primenjuju se različiti taktički postupci i dejstva: blokada prostora, pretraga i pretres terena, zasede, prepadi (napadi) na uporišta, baze i komandne centre terorista, snajperska dejstva, akcije hvatanja terorističkih vođa, oslobađanje talaca, savladavanje otpora i uništenje blokiranih terorista (grupa i pojedinaca), sprovode mere pojačanog obezbeđenja ličnosti i objekata i dr. Kada je obim angažovanja vojnih snaga veliki, kao i kada se radi o suzbijanju masovnog terorizma u obliku oružane separatističke pobune može se govoriti o protivpobunjeničkoj oepraciji.

(8.)Upotreba vojnih snaga u rešavanju unutrašnjih konflikata je u većini demokratskih država osetljivo pitanje s obzirom da aktuelna vlast može zloupotrebiti njenu moć za svoje interese. Do 1999.godine, upotreba Vojske Jugoslavije (VJ) u borbi sa teroristima izvan rata je bila moguća kada su vojne jedinice VJ neposredno napadnute i u uslovima proglašenog vanrednog stanja i neposredne ratne opasnosti. Takva situacija je znatno otežava legalno pružanje pomoći organima MUP-a u borbi sa teroristima u miru.
U drugim državama, posebno na Zapadu, upotreba vojske u borbi protiv terorista u miru znatno je liberalnija. Prvo, u većini zapadnih država pored policije i vojske postoje i paravajne (ili parapolicijske) formacije (karabinjeri, žandarmerija, civilna garda i sl.) koje su u suštini vojne formacije (u mnogim zemljama su pod komandom ministarstva odbrane i deo OS) sa opštim policijskim zadacima od kojih je najznačajniji kontrola teritorije. Prema potrebi, odlukom vrhovnog komandanta, ove snage se vrlo lako ojačavaju ostalim vojnim snagama, za slučaj najave kriznog stanja. Tako u Francuskoj postoji stalni plan "Vigipirat" po kome se u slučaju terorističke opasnosti žandarmerija i policija ojačavaju u prvom redu vojnim jedinicma sa te teritorije. U Velikoj Britaniji, koja praktično nema nacionalnu policiju,niti ima žandarmeriju, vojska vrši tu funkciju na kriznim područjima u državi (Severna Irska).


2.3.   Protivpobunjenička dejstva

Protivpobunjenička, u zapadnoj literaturi često nazivana i protivgerilska dejstva, usmerena su na razbijanje nastale oružane pobune na sopstvenoj teritoriji. Prema shvatanjima nekih armija na Zapadu protivpobunjenička dejstva podrazumevaju i organizovanje i pružanje pomoći prijateljskim - savezničkim zemljama i pokretima u borbi protiv pobunjenika.

U suštini predstavljaju kombinaciju protivdiverzantskih, u užem smislu shvaćenih protivterorističkih, diverzantskih, policijskih, vojno-policijskih, psihološko-propagandnih i "klasičnih" vojnih dejstava. Ako je oružana separatistička pobuna kulminacija terorističkih dejstava onda su protivpobunjenička dejstva kulminacija aktivnosti državnih organa na suzbijanju masovnog terorizma - oružane pobune. Obuhvata sve preventivne i represivne mere i dejstva uključujući i masovnu upotrebu vojske, odnosno oružanih snaga, zavisno od obima i intenziteta oružane pobune.

Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #10 on: November 28, 2009, 07:58:03 pm »

Džumba. molim te nastavi o ovoj temi.

Mislim da je posebno važno da mlađi čitaoci foruma shvate razlike između ovih pojmova, ili kako neko može biti jučer terorista, danas zvanični pregovarač a sutra predsednik vlade nove kvazidržave... Ako onaj ko daje odrednice - etikete tako hoće...

Ili potprecednik vlade iste te drzave protiv koje se borio.
Al da ne zalazimo u politiku.
Dzumba, pratimo te pomno.  police
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 743


« Reply #11 on: November 28, 2009, 11:15:46 pm »

Da, Džumba, čekamo sledeće nastavke!
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #12 on: November 29, 2009, 12:17:30 am »

Биће још један, али да га припремим. Ово је мој текст од пре 11 година. Из оригиналног текста избацио сам неке делове и свео га на општу форму. Вероватно има неких недоследности и непрецизности па ће ми примедбе бити корисне.

Иначе, давно сам намерио да га дорадим и уобличим у неку скрипту и да при том унесем још понешто из предавања која сам држао, али ето нисам. За почетак ће и ово скраћивање бити довољно.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #13 on: November 29, 2009, 02:06:37 pm »

3. Izvođenje protivterorističkih i protivpobunjeničkih dejstava


Ključ uspeha u protivterorističkim i protivpobunjeničkim dejstvima (PT i PPD) je u kordiniranom i aktivnom učešću svih subjekata jednog društva, od pojedinca do državnog aparata. Nisilac dejstava su policijske i vojne snage. Protivteroristička i protivpobunjenička dejstva, zavisno od obima i intenziteta terorističkih i pobunjeničkih aktivnosti imaju karakter policijske i vojno-policijske oprecije (1).

(1) Termin "vojno-policijski" označava karater dejstva u kome se vojnim sredstvima i vojnom "taktikom" izvršavaju u suštini policijski zadaci - odbrana ili uspostavljanje unutrašnjeg poretka.

Rukovođenje je najvažniji činilac PT i PPD. Prema svetskim iskustvima u protivterorističkim dejstvima najosetljivija karika čitavog procesa je rukovođenje (komandovanje) i to posebno ono na operativnom nivou(2). Ovo pitanje je naročito važno za "klasične" vojne komande pripremljene za vođenje borbenih dejstava u ratu gde je u prostornom, vremenskom i sadržajnom smislu jasno ko je i gde je neprijatelj. Da bi komandovanje bilo efikasno neophodno je posedovati kvalitetne informacije o teroristima, neprekidno ceniti događaje i predviđati njihov tok u vojnom, vojno-političkom, pa i političkom smislu. Iz tog razloga se komandovanje organizuje na strategijskom (državnom), operativnom i taktičkom nivou. U sastav komande potrebno je uključiti specijaliste iz oblasti od intersa za PT i PPD. Komanda koja komanduje (rukovodi) PT i PPD mora biti združena (integrisana), odnosno u njen sastav moraju ući predstavnici svih sastava koji učestvuju u PT i PPD (predstavnici policije ili vojske pre svih, zavisno od toga ko je nosilac dejstava) sa svim ovlašćenjima koja proističu iz toga.

(2) Radi se o tome da su taktičke jedinice, posebno specijalne, manje ili više pripremljene za specifična PT i  PPD, dok se operativne komande malo ili vrlo malo pripremaju, u vreme mira, za takva dejstva. Prema zapadnoj literaturi najčeši problem je koordinacija između različitih učesnika dejstava (vojska-policija-civilne strukture, međusobno nepoznavanje članova komande iz raznih struktura), pitanje nadležnosti i prava naređivanja, organizacija i kopaktibilnost veza i dr.

Sama operacija obuhvata više uslovno nazvanih faza koje vremenski mogu trajati različito, od nekoliko sati do nekoliko meseci, pa I godina različitim intenzitetom i koje se vremenski i prostorno preklapaju.

Prva faza, koja se delimično poklapa sa narednom, obuhvata jasnu identifikaciju terorističkih i/ili pobunjeničkih žarišta, odnosno objekata (prostora) koje koriste teroristi (pobunjenici), odnosno lica angažovanih u terorističkoj aktivnosti. Dakle, prva faza se može nazvati obaveštajnom pripremom. Sprovodi se intenzivnim kontraobaveštajno-obaveštajnim radom specijalizovanih službi, ali i izviđanjem vojnih i policijskih snaga na terenu (redovnih patrola, grupa, jedinica u dodiru i dr.), a po potrebi i izviđanjem iz vazdušnog prostora. Cilj je da se stvori jasna slika o stanju i delovanju terorista i predvide njihova dalja dejstva.

Druga faza je izolacija prostora na strategijskom i operativnom nivou. Vrši se ograničavanjem i kontorlom kretanja stanovništva, vozila i robe kako bi se sprečila logistička podrška teroristima. U sklopu nje sprovodi se pojačano nadgledanje državnih garnica, a po potrebi i potpuno zatvaranje i blokada. Takođe, organizuje se i pojačano obezbeđenje objekata i lica-mogućih ciljeva terorista (pobunjenika). Izolacija prostora se vrši koncetrično zahvatajući i širi prostor od onoga na kome dejstvuju teroristi (pobunjenici). Pri tome su mere izolacije strožije ("gušće") kako se prilazi prostoru terorističkih (pobunjeničkih) dejstava. Izolacija prostora podrazumeva i delimičnu ekonomsku i političku izolaciju. Ovoj fazi treba da prethodi, ili da paralelno teče sa njom politička izolacija terorista (pobunjenika), kako bi svima u zemlji i svetu bilo jasno da se radi o teroristima, odnosno o kriminalnoj aktivnosti i nelegitimnoj akciji terorista (pobunjenika). Cilj dejstava u ovoj fazi je da se ograniči manevarski prostor (fizički, ekonomski i politički) teroristima (pobunjenicima), zaštite vitalni objekti i onemogući ili oteža logistička i politička podrška.


Treća faza je izvođenje ofanzivnih policijskih dejstava uključujući i specijalna protivteroristička dejstva na prostoru zahvaćenom terorističkim (pobunjeničkim) dejstvima u svrhu razbijanja terorista i/ili pobunjenika. Zato ovu fazu možemo nazvati razbijanjem terorista i/ili pobunjenika. Tu spadaju klasične policijske radnje (racije, blokade komunikacija i šireg prostora, izvršenje i pretres lica, objekata i prostora i dr.) ali i specijalna dejstva (angažovanje "krstarećih" patrola,(3) prepadi na manja teroristička uporišta, komande terorista (pobunjenika), hvatanje terorističkih (pobunjeničkih) vođa i dr. Nosilac dejstva su policijske i specijalne vojne i policijske snage, a delimično se mogu uključiti i ostale vojne jedinice. Cilj je "omekšavanje" ili uništenje terorista (pobunjenika), odnosno nanošenje gubitaka pre svega u komandnom kadru i licima koja im pružaju logističku, političku i svaku drugu pomoć, stvaranje nesigurnosti u njihovim redovima, posebno po pitanju slobode kretanja, i  razbijanje ili okruženje manjih ili većih grupa na ograničenom prostoru (taktička blokada). Osim toga cilj je uspostavljanje delimične ili potpune policijske kontrole teritorije na kojoj dejstvuju teroristi (pobunjenici). Ova dejstva predstavljaju osnov uspeha u protivterorističkim i protivpobunjeničkim dejstvima. Predstavljaju pravi oružani odgovor na dejstvo terorista (pobunjenika). Kako teroristi (pobunjenici) dejstvuju "nekonvecionalno", manjim grupama, prikriveno ("iz potaje"), noću, iznenada i brzo, ovim dejstvima se na isti način odgovara. U opšte sva dejstva vojnih i policijskih snaga u PT i PPD treba prilagoditi potrebama da se dejstvuje brzo, energično, hrabro i odlučno, noću, na neočekivanim mestima, sa prostora i objekata koje teroristi smatraju sigurnim, sa većom upornošću i kreativnošću od terorista.

(3) Radi se o patrolnom angažovanju većih jedinica policije(ili vojske) na prostoru za koji se predpostavlja da ima terorista, a s ciljem da se otkriju teroristi i ako su slabijeg sastava unište, a ako su jačeg "vežu" za sebe do dolaska pomoći.

Četvrata faza predstavlja uništenje okruženih (blokiranih) i izolovanih većih i manjih terorističkih i/ili pobunjeničkih grupa i jedinica. Kada se radi o većim i organizovanijim terorističkim i pobunjeničkim grupama angažuje se u veće "klasične" vojne jedinice, uključujući i borbenu avijaciju. I tada uvek treba težiti da to budu brzopokretni pešadijski sastavi, koji će, odlučno vođeni, dejstvovati sa krila i bokova, iz pozadine, preko teškog terena, izbegavajući dugotrajne borbe u naseljenim mestima.

Upotreba teškog naoružanja, posebno oklopnih jedinica i artiljerije, mora biti isplanirana i sa funkcijom. Strana, a delimično i domaća iskustva pokazuju da često "zaklanjanje" iza oklopa i jake artiljerije vodi u neaktivnost i statičnost dejstva što pogoduje teroristima, pa i pobunjenicima. Pored toga neselektivnom upotrebom posebno ariljerije i avijacije nepotrebno se nanose gubici stanovništvu što sigurno nije popularno ni u domaćoj, a pogotovu u stranoj javnosti. Prisustvo oklopnih vozila, naročito tenkova ima izražen psihološki efekat na sve učesnike dejstava, ali ne treba očekivati da će tenkovi bez odlučnog dejstva pešadije sami po sebi svojom pojavom i vatrenom moći pobediti teroriste.

Peta faza je faza "pacifikacije" se može podeliti na vojno-policijski i civilni deo. U vojno-policijskom delu ove faze operacije se vrši gonjenje zaostalih i preostalih manjih terorističkih i/ili pobunjeničkih grupa, vrši hapšenje lica u vezi sa teroristima, uspostavlja puna administrativna vlast na teritoriji i preduzimaju mere na normalizaciji života. Realizuju je policijske i u manjoj meri vojne snage uz punu saradnju i sadejstvo drugih državnih organa, preduzeća i građana.

Sa okončanjem ove aktivnosti vojske i policije i njihovim povlačenjem (u najvećem broju) u baze i kasarne, nastaje glavni deo «pacifikacije» u vidu akativnost državnih, pa i međunarodnih organizacija na pridobijanje «duša» stanovništva koje je učestvovalo ili podržavalo akcije terosista i/ili pobunjenika, uspostavljanju efikasnog i pravednog privredno-ekonomskog i sistema javne uprave, odnosno onih elemenata koji su i doveli do terorizma i oružane pobune.. To zahteva vreme, strpljenje, sistematičnost i dobro promišljanje kako to izvesti. U svakom slučaju to treba raditi sa što manje represije a što više poverenja, ali i odlučnosti da se planirano sprovede. U ovoj fazi posebnu pažnju treba obratiti na korupciju i kriminal.
DJ

Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 290


« Reply #14 on: November 29, 2009, 03:10:31 pm »


Evo jedne slike kao ilustracije. Što bi rekao jedan moj drug iz gimnazije "grafički sam ga nacrtao".Kako se radi o slici iz prezentacije nije baš najjasnija.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* picture1ne.jpg (31.25 KB, 640x439 - viewed 307 times.)
« Last Edit: July 24, 2010, 03:11:19 pm by trpe grozni » Logged
Pages:  [1] 2 3   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 22 queries.