Jadrolinija

[jadran2]

Moj oprostaj sa Jadrolinijom ovom slikom Cresa - sjecam se jedne nocne voznje - davno - davno - od Rijeke do Splita po tezem moru.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[jadran2]

Nasem vodicu Brodarskom ogromno hvala za ovu veliku stranicu u svacijem zivotu!!!

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[kukador]

sva čast na prezentaciji!
jedna od boljih stvari na internetu!
čitao sam je ko epizode
sada ču početi opet od početka

[brodarski]

Ljudi moji rekao sam da je završetak Jadrolinije, ali ne i stranice. Nije ona bila jedini putnički brodar. Ostanite i dalje na stranici. Neću vas moliti. Svojom voljom ćete dolaziti i pročitati malo dosadnog, malo zanimljivog, pa opet neobičnog i čudnog. Nije kraj, već usporedna prriča sa Jadrolinijom.

[brodarski]

Ako postoji Prvi partizan onda postoji i Prva partizanka. Najveći ocean liner bivše Jugoslavije zvao se Partizanka. Hoćemo li početi od od tog broda?

[jadran2]

Ajde od Partizanke sa dva dimnjaka koja je izgledala kapitalisticki unatoc crvenim zvijezdama.

[brodarski]

Barem 50 kapitalističkih kompanija u svitu je imalo crvenu zvizdu na dimnjaku. Dan danas jedna nordijska kompanija ima crvenu zvizdu na bilom dimnjaku kao nekad Jadrolinija. Jedna američka kompanija ( USA ) imala je isti dimnjak ko Jugolinija. Iste boje, pa na crno biloj fotografiji izgleda isto. Dovede te u zabludu.
Obraditi ću Partizanku. Taj brod je malo poznat javnosti, a zahvaljujući sposobnosti kapetana Teodora Tijana je kupljen. Jugoslavenska vlada ga nikad ne bi legalno mogla kupiti. Teodor Tijan je bio sposoban i odlučan čovjek, uz to i odličan pomorac.

[brodarski]

U Lisabonu 20. kolovoza 1947.kupljen putničko teretni  brod City of Lisbon i nazvan  je  Partizanka. Brod je uplovio u splitsku luku 2. studenoga pod zapovjedništvom kapetana Andre Račića. Sam doček je bio pomno organiziran u duhu ranog socijalizma. Zastave, parole, glazba, politički i vojni rukovodioci, pioniri, omladina i građanstvo. Brod iskićen svečanom zastavnom galom i ogromnom zvijezdom na zapovjednom mostu. Stari  Shawnee nije ni slutio, da mu je do vječnih lovišta ostalo manje od dvije godine pod jugoslavenskom zastavom. Partizanka je porinuta kao luksuzni putnički brod 19. travnja  1927. godine u brodogradilištu Newport News. Imala je 6209 brt, 9500 tona nosivosti. Brod je između okomica bio dug 120.3 metra a širok 19 metara. Brodski pogon je bio na paru s dvije osovine. Maksimalna brzina 19 čvorova. Pri porinuću dobio je ime Shawnee. Prvi vlasnik je bila kompanija Clyde-Mallory Lines of United States. Brod je bio održavao redovite pruge  do rata.  U ratu je korišten za prijevoz vojske. Prodan je 1947. godine i dobio je ime City of Lisbon. Novi vlasnik se odmah nastojao riješiti broda prezahtjevnog za održavanje. Tadašnja jugoslavenska vlada svojom politikom je htjela privući što veći broj iseljenika iz SAD, Australije, Novog Zelanda, Argentine. Kapetan Teodor Tijan je za gotovi novac kupio City of Lisbon. Donio je cash u putnom kovčegu. Ugovor je bio zaključen za nekoliko minuta. Nominalni vlasnik bio je Teodor Tijan, a ne neki jugoslavenski brodar. Kupio je brod na svoje ime. Na Jugoslaviju u to vrijeme se nije zbog prosovjetske politike dobro gledalo u zapadnom svijetu. Brod je nazvan Partizanka i dodijeljen je Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi.  Nekadašnjoj Jugoliniji. Tako se brodar kojem je temeljna djelatnost bila prijevoz  tereta našao u nezavidnoj situaciji. Briga o brodu koji je bio ekonomski neisplativ postala je teškim teretom. Brod je učinio nekoliko putovanja i sve manje ljudi se htjelo vratiti u nekadašnju postojbinu. Nisu vidjeli perspektivu u tadašnjoj državi. Partizanka je doplovila na remont u brodogradilište V. Krstulović i 12. kolovoza 1949. brod je zahvaćen požarom  izgorio.  Kapetan Filip Vukasović  je nevin pritvoren  proveo nekoliko mjeseci u zatvoru. Uvijek se govorilo da je požar podmetnut. Partizanka je izrezana i to je bio prvi gubitak nekog broda u floti Jugolinije.  Kupljena za propagandne svrhe postala je nepotrebna, a kupca za takve brodove na svjetskom tržištu više nije bilo.

[brodarski]

Shawnee kasnija Partizanka

[brodarski]

Jedan od ozbiljnijih trajektnih prijevoznika bilo je Komunalno poduzeće Rab sa otoka Raba. Vremenom će prerasti u Rapsku plovidbu. Prolaskom Jadranske magistrale ispod Velebita 1962. godine javlja se potreba uspostavljanja trajektnog prijevoza. Rabljani preuređuju dva manja broda, od kojih je Ćutin bivša ribarica. Stavljaju drvenu platformu na krmu i tu krcaju automobile. Jablanac i Ćutin održavaju prugu Rab - Jablanac. Za današnje pojmove primitivno, a tada je bilo važno snaći se na bilo kakav način. Ćutin je zaplovio na redovitoj pruzi Rab - Jablanac 1963. godine. Izgrađen je 1947. godine, mogao je ukrcati 6 vozila i 150 putnika. Sve to smjestiti na brodu od 76 BRT bilo je pravo umijeće. Nešto veći jablanac od 89 BRT mogao je primiti isto 6 vozila i 120 putnika. Jablanac izgrađen 1948. godine počeo je prometovati 1964. godine. Ti su brodovi pojavom trajekata tipa DSM povučeni iz uporabe. Slika iz rapske luke prikazuje Ćutin preko kojeg je jarbol nekog broda.

[Dreadnought]

Evo lepe fotografije na kojoj je "Ćutin" ...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Izvanredno Dread. Slika iz Mišnjaka na kojoj se vidi rampa trajekta RabI i bivše desantne splavi na zalasku karijere. Sve to pripada Rapskoj plovidbi i plovi na liniji Mišnjak- Jablanac. Ne polazi se više iz Raba, nego se vozi cestom Rab-Pudarica- Mišnjak i plovi do Jablanca. U prvom planu m/t Otoci.

[brodarski]

Prekookeanska plovidba iz Bara prva je u bivšoj Jugoslaviji nabavila feribot za prugu Bar - Bari. Kupila je u Danskoj feribot Djursland od 1619 BRT i 625 tona nosivosti. Djursland je bio dug 85.5 i širok 14.1 metar. porinut je 18.09. 1957. godine. Kupljen je 1965. godine a  2002. je  izrezan. Mogao je ukrcati 1000 putnika 100 vozila.

[brodarski]

Za liniju Rab - Jablanac Komunalno poduzeće Rab kupilo je 1966. godine od JRM desantnu splav DSM 513. Splav je dobila ime Rabljanka i plovila je u floti Rapske plovidbe do 2006. godine. Porinuta je 1955. godine u Puli. Duljina iznosi 34.5 a širina 14 metara. Brzina iznosi 8.5 čvorova. Ova brzina je postignuta ugrađivanjem dva motora Cummins KTA 19 M 1989. godine. Rabljanka je mogla ukrcati 150 putnika i 25 vozila. Sadašnji vlasnik je Tanker d.d. Split a Rabljanka se vodi u upisniku kao RO/ RO brod.

[brodarski]

Od 1967. u Rapskoj plovidbi plovi trajekt Otoci. Otoci su ex B3 ex Špediter 3, tj. desantna splav JRM.