jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
 Offline
Posts: 13 150
|
 |
« Reply #768 on: January 16, 2010, 11:19:20 pm » |
|
jos malo o staroj "Marini" (73 g.)
"Gradjanska inicijativa - volim Losinj" Petak, 28 Studeni 2008
Sve će veći broj brodova koji danas plove Jadranom iz bijele, putničke flote morati na vez. Sve su stariji a i ulazak u Europsku uniju donosi nove regule. No prava je šteta, kažu pomorci, ali i mnogi turistički radnici, poslati te atraktivne ljepotane u rezalište kada mogu i te kako poslužiti u turističke svrhe, piše Večernji list i iznosi primjer trajekta "Marina".
Uporni ih spašavaju
Svjedoci smo sve većeg broja "spašavanja" brodova iz rezališta - namjera je kupaca da brod urede, privežu na stalni vez (tada to postaje plutajući objekt) i započnu s ugostiteljskom djelatnosti uz mogućnost da ponude i smještaj. Ideja izvrsana, no realizacija - gotovo nemoguća! U to su se uvjerili oni najuporniji, koji su do sada uspjeli otvoriti barem neki od tipova ugostiteljskog objekta. Naime, onog trenutka kada brod postane plutajući objekt (bez vlastitih motora) ostaje i dalje u registru brodova i za njega važi Pomorski zakonik. Ali, za njega počnu važiti i "kopneni" zakoni, ukoliko se želi registrirati za bilo koju turističku djelatnost. Tu počinju one glavne muke - jer investicija u kupnju broda, u njegovo uređivanje već dovoljno iscrpi svakog poduzetnika, najčešće zaljubljenika u brodove i more. No doći do uporabne dozvole prava je borba s vjetrenjačama. Naime, vezivanje na bilo koju kopnenu infrastrukturu, podrazumijeva, prema mišljenju (a kažu i zakonima) ishodovanje lokacijske, pa i građevinske dozvole! Posebna je onda priča o kategorizaciji ugostiteljskog, a da i ne govorimo, smještajnog dijela broda, gdje su kopneni zakoni gotovo neprimjenjivi.
Marina - budući hotel?
Svjedoci smo raznih pokušaja registracija na Jadranu, na otocima brodova na privezu u ugostiteljski objekt. Vlast čak često različito tumači primjenu pojedinih zakona, pa u nekim (više na jugu Jadrana) mjestima nemaju problema, dok se u nekim mjestima striktno drže za slova zakona. Kada je iz rezališta u Rijeku uplovio stari brod Punat, danas "Arca Fiumana", najavljeno je i korištenje kabina za smještaj. Bilo bi to mnogima koji žele osjetiti ugođaj broda zaista atraktivno. No - saznajemo da je mogućnost minimalna, jer za kategorizaciju (prema kopnenom zakonu) kabina mora imati najmanje 23 m2 a kupaonica 4 m2. Pionir u nastojanju da "Marina", jedan od najstarijih trajekata na svijetu, postane "brod - hotel" sa brojnim sadržajima, Ivica Krstaš će vjerovatno svojom upornošću uspijeti.
- Brod-hotel nije naša izmišljotina, ima ih u svijetu, no to bi mogao biti i te kakav brand Jadrana, napose kada EU 2010 godine pooštri uvjete plovidbe. Mnogi će se vezati za rivu, zašto ih ne pripremiti na novu djelatnost. Apsurdnost je pozivanje zakona na sigurnost zbog smještaja na brodu koji je na vezu, kada je isti takav smještaj u plovidbi kruzerima sasvim normalna stvar! Apsurda je mnogo, no bojim se, kaže I.Krstaš da će dok ih riješimo nastati prava kriza i neće biti posla.
PROJEKT: MARINA DOBRI DUH LOŠINJA
- Kao najstariji brod (s plovidbenom dozvolom), ovog tipa na svijetu koji je Lošinjska plovidba kupila u Švedskoj, a kuma je brodu bila princeza Ingrid, danas može u turističkoj ponudi nositi dobru priču. Kabine (sobe) bit će u njenom ozračju, ali i sa slikama starog Lošinja. Danas je u vlasništvu tvrtke Arhipelag d.o.o. smještena na sigurnom mjestu, no kompletno uređenje ju tek čeka. Uređuje se muzejsko - prezentacijski dio, kabine za smještaj, te ugostiteljstvo, koje jedino za sada posluje. Marina je bila i ostati će mjesto susreta, dobrog provoda, uspomena.
"Marina" je u registru brodova (prema pomorskom zakoniku), ali za dozvolu za rad trebala joj je i lokacijska "kopnena" dozvola
Ivica Krstaš, uporan u gotovo borbi s vjetrenjačama nebi li stvorio atraktivan brand, primjer za mnoge bijele brodove na Jadranu - u svijetu traženi Boat-hote.
Ovog ljeta na Marini su gostovale i atraktivne brazilske plesačice - zašto ne? I to je dio privlačnog folklora za posjetitelje Malog Lošinja.
Nakon dnevnih aktivnosti - kave, izložbi, čitanja novina, večernja slika broda nosi nove aktivnosti za goste različitih želja.
Program na Marini ima posebne privlačnosti - dnevni program sa novinama, pićem, plesnim tečajem, a večernji sa atraktivnim plesno - zabavnim programo.
BOLJE U TURIZAM NEGO U REZALIŠTE
'Marina" ima županijsku koncesiju za svoj vez, a srećom (a i to je trebalo saznati) mogla se svrstati u zakonske izuzetke! (objekt od spomeničkog, povijesnog ili estetskog značenja za lokalnu sredinu). A Marina je od 1969. godine do 2005. redovito plovila između Zadra, Silbe. Malog Lošinja, Unija Pule, Kopra i Venecije, pa nije čudno da ju Lošinjani vole i da postaje njihov dobri duh.
|
