Jadrolinija

[Boro Prodanic]

Brodarski, prezentacija je odlična, nemoj se čuditi što nema puno ukljjučivanja ili pitanja. Za pitati, moraš nešto i znati, inače ispadaš laik. O ovom segmentu naše zajedničke pomorske istorije znam vrlo malo, nekako sam uvek bio orijentisan na ratne brodove, ali me to ne sprečava da pažljivo čitam i divim se krasnim slikama i tvojim komentarima.

Siguran sam da mnogi čitaoci/gledaoci dele moje mišljenje, zato, pusti paru i naprid, timun u sredinu!

[trpe grozni]

Brodarski, prezentacija je odlična, nemoj se čuditi što nema puno ukljjučivanja ili pitanja. Za pitati, moraš nešto i znati, inače ispadaš laik. O ovom segmentu naše zajedničke pomorske istorije znam vrlo malo, nekako sam uvek bio orijentisan na ratne brodove, ali me to ne sprečava da pažljivo čitam i divim se krasnim slikama i tvojim komentarima.

Siguran sam da mnogi čitaoci/gledaoci dele moje mišljenje, zato, pusti paru i naprid, timun u sredinu!

Potpisujem u potpunosti.
Prosto me je strah da nesto pitam, da ne ispadnem previse glup (ili neinformiran kako se politicki korektno kaze).

[Boro Prodanic]

Dakle, Brodarski, "još jedan kablić nek prođe kroz stroj!"

[brodarski]

Imaš pravo Boro. Kad se 1944. potezalo pitanje kod Engleza u Bariju i Monopoliju za povrat brodova trgovačke flote pod zastavu nove države, Englezi su imali spreman odgovor. Za 99% brodova su predstavnicima NOVJ rekli gdje se nalazi i tko njima upravlja. Sve u tančine.  Kad je pravljen popis brodova iza 1945. što su trebali biti vraćeni u Jugoslaviju, tada više nisu bili prijašnji predstavnici NOVJ u Bariju. Sad su već bili uvaženi drugovi i stručnjaci za sve  za stolom. Normalno, na popisu nije bilo nekoliko brodova. Na primjer Scarpanto. Od tada je prošlo duge 64 godine. Ima još ljudi koji odlično poznaju trgovačku i ratnu mornaricu bivše države, ali oni se ne služe internetom. Ima čak odličnih poznavatelja pomorstva SFRJ u inozemstvu. Recimo među Tršćanima ( signor Nereo ) i Englezima,čak i u Čileu i Kanadi. Među mlađima kod nas slabo. Nešto u Rijeci i malo u Splitu. Kad sam gledao popis posade Slobodne plovidbe Šibenik, bilo ih je cile Juge. Većina Šibenik i susjedne općine, a poneki iz Bosne, Srbije, Slovenije itd. Ne puno, ali ih je bilo. Nisu to baš stari ljudi, ali na internet ne dolaze, barem ne na ove stranice. Izgleda da je opći interes za pomorstvo slab. Hrvatska je imala nekoliko velikih poznavatelja pomorstva određenih regija ( Fran Barbalić- Rijeka, Oliver Fio - Split). Ovo što novinari pišu po hrvatskim novinama ja ne čitam. To je prežvakavanje tuđeg gradiva. Kad uzmeš samo dnevnik dolaska i odlaska brodova za Šibenik 1945. otkriješ pravo bogatsvo. Nama trebaju istraživači, a ne preživači. Zato slabo stojimo u svemu i onda nam drugi sole pamet. Uvik se sjetim tih Engleza, arogantni, nabusiti ali znaju svoj posao odlično. I to što znaju odlično rade.

[Boro Prodanic]

E, pa vidiš, ti ovo znaš odlično i treba da nastaviš sa izlaganjem, pa ćemo i mi koji čitamo to bolje i više znati. Osim toga, kad god nešto od toga zatreba, znaćemo da je tu, moći ćemo to uzeti i iskoristiti sa ciljem da i mladi nešto nauče.

Dakle, radiš stvar od opšteg interesa, a ako i proceniš da ponekad ima nerazumevanja, to ne treba čoveka kakav si ti da omete ni za sekundu.

Pronalazača prvog praktično upotrebljivog kišobrana (mislim da je bio Italijan) su u srednjem veku za malo ubili kad je prvi put izneo kišobran na ulicu po kiši, misleći da je đavo. Da se povukao, mi bi i danas kisnuli....

[brodarski]

Sad mi je pri ruci knjiga čovika koji je ostavio svjedočanstvo za iduće naraštaje. Zove se Dudley Pope i napisao je masu knjiga. Imam njegovu Flag 4 ( torpedni napad ) i odlično opisuje događaje u Jadranskom moru za vrijeme II. svje.rata.
Ima akcija oko Šibenika, Lošinja, Cresa, Vira itd. Što ti je Englez.

[Boro Prodanic]

Fino, nešto iz nje za sledeću temu, kad završiš Jadroliniju!

[jadran2]

Kao osnovno, Brodarski - prezentacija je svaobuhvatna i potpuna za ove potrebe. Ako netko ima pitanje postaviti ce. Ako tko ima sto za dodati -dodati ce.

Pogledaj samo koliko je serijal popularan po pregledima.

Po zacrtanim parametrima - ti nastavi, dodati cemo pokoji kamencic.


Sto se Engleza tice - sasvim tocno, imaju veliku prednost - pomoracku organizaciju i kontinuitet!!!

Sjecam se da mi je prije dobrih trideset godina pricao sudionik NOR-a in V. Vinodolskog (inace i pjesnik) o spasavanju engleskih pilota bombardera koji su bili osteceni pri napadu na Madjarsku i koji nisu mogli dosegnuti Italiju.

Valjda je dogovor bio da iskoce (ako dosegnu Hvar) u akvatoriju mjesta Hvara.

Po sjecanju......

....." skupljao ih je, ponosno stojeci na krmi u motornoj barkasi jedan midshipman, stojeci isprsen cvrsto kao kip jer je znao da je to njemu najvazniji povjereni zadatak, a takvo uvjerenje davalo mu je utuvljeno saznanje opetovano kroz vjekove -- da je iza njega citava Mornarica....."

Tako je   to oduvijek jos od Henrika VIII i stvaranja njihove Mornarice - kontinuitet.


(istina je da su dio toga mogli pokazati i kod stradalnika "Zente"), ali to je drugi topic.

[brodarski]

Pjesnik je David Kabalin Vinodolski. Pričala mi je strina kad je zapiva u Visu 1944. svoju pismu. Piva je uz harmoniku u Sokolskom domu. Oduševljenju nije bilo kraja. Kada u valu našeg plavog mora..... Onaj tko je slušao Pomorsku večer zna za tu pismu, a cili obala zna.

[jadran2]

Sve znas Brodarski.......

[Boro Prodanic]

Sunašca zlatnog zatreperi zrak, tada se čuje zvuk naših motora, iz luke plove kroz talas i mrak?

A Englezima je Mornarica donela više od 100 godina hegemonije nad celim svetom, u Engleskoj je pomorski oficir i danas uglednik. U Portsmutu 2005, nekoliko pitomaca sa Jadrana uđu uvečer u pub, vlasnik ih celu večer častio pićem, na kraju nije hteo baš ništa da im naplati, samo je tražio dozvolu da se slika sa njima.

Ali, odosmo u off, Brodarski, napred!

[jadran2]

Boro, sve je to in - sve po temi, jest malo prosireno.

[brodarski]

Ljudi moji more spaja svit. Spaja prijatelje i neprijatelje. Spaja iz interesa i potribe. Ništa nije off. Off je ležati i krepavati. Uh, sad sam vidija koliko je ljudi okrenilo ovu stranicu, nisam ni zna za njenu popularnost.

[brodarski]

Vertes je porinut 1908. godine u brodogradilištu Martinolich u Malom Lošinju kao novogradnja broj 145 za Ungaro-Croatu. Imamo je 553 BRT i čak 400 tona nosivosti. Mogao je ukrcati 400 putnika. Imao je duljinu od 58 i širinu od 8 metara. Ugrađen mu je parni stapni stroj trostruke ekspanzije Plenty& Son Ltd. Newbury. Mogao je postići brzinu od čak 12, 5 čvorova. Koliko smo malo odmakli od tadašnjih brzina. vertes spada u malo veće brodove izgrađene u ovom brodogradilištu. Martinolich je bio specijaliziran za male parobrode. Izgleda da se pomalo odvažio i na veće pothvate na svojem navozu.
Vertes od 1916. plovi kao transportni brod ratne mornarice.
Od 1921. ga krste imenom Vardar, a od 1923. je u floti Jadranske plovidbe. Talijani mu daju ime Cherso. padom Italije posada ga je potopila kod Nečujma. Odred za spašavanje izvadio ga 1945. i oteglio u Split. Dodijeljen je Jadroliniji kao Vardar, a 1948. obnovljeni brod je zaplovio kao Pelješac. Otpisan 1964, a izrezan 1965. u rezalištu Brodospasa.
Ovo je u najkraćim crtama životopis jednog broda. Brod je izvađen 1945. a zaplovio 1948. Duge 3 godine trebalo je za obnovu. Tada je nedostajalo svega, od dijelova, piture, opreme. Krpalo se i skrpao bi se neki brod na kraju. Bar da može ploviti. To je rezultat planske privrede. U Beogradu se planirala obnova. Neki činovnik bi naručio za 5 brodova 5 umivaonika i 5 špina. Razbije se jedan umivaonik u transportu i nema ga. Nije se nadomjestio taj umivaonik, brod se pustio u promet bez njega. Trebalo je sačekati novi petogodišnji plan za nabavku tog istog umivaonika. Što su ti precizni Jugoslaveni, Nijemci ni Švicarci im nisu bili ravni. U tim okolnostima planiranja obnavljani su svi trgovački brodovi bivše države. Ne čudi da je Scarpanto čekao propelu godinu dana, jer nije bila u planu. Kao Pag je čekao još par miseci, dok neki dovitljivi meštri nisu salili propelu od raznog otpada u radionici. To su bila vrimena. lako je sada. Alo Baumax, dvi propele franco Rijeka molim.

[brodarski]

P/b Perast blizanac je Mljeta, tj. Magyar i Hrvat po formuli Ungaro-Croate su dva složna brata. Perast ex Sloboda ex Magyar porinut je Stabilimento Tecnico Triestino kao Magyar 1902. godine.  Imao je 208 BRT i 60 tona nosivosti i mogao je ukrcati 300 putnika. Imao je duljinu 42 i širinu 5.8 metara. Parni compound stroj dvostruke ekspanzije STT razvijao je brzinu od 9 čvorova. U stvari  bilo bi bolje kad bi u osnovne podatke broda upisivali i maximalni broj okretaja osovine. Što znači brzina od 9 čvorova? To se postiže samo na probnoj vožnji, na bazi za mjerenje brzine. Onda je vrime dobro, nema jakog vitra, nema zanošenja i velikih valova.Stoga ja ove podatke o brzini uzimam s rezervom. Odmah to skratite bar za jedan čvor,uzmite u obzir travu i školjke na podvodnom dijelu trupa, naslage na propeli, umor ložača, naslage kamenca u cijevim kotla i nek se tada vidi brzina. Di je još utjecaj vjetra i mora na kurs broda. Sve to utječe na brzinu. Treba imati na pameti da su brodogradilišta na probnoj vožnji imali izvanredno uvježbane ložače i strojare.
Po izbijanju rata 1914. rekviriran je za transportni brod ratne mornarice.
od 1921. nazvan je Sloboda a od 1923. je u Jadranskoj plovidbi Sušak. od 1941. je Lagosta ( Lastovo) a Nijemci ga zaplijenjuju u rujnu 1943. u Zadru.
Potopljen u Zadru 1943. Vadi ga Odred za spašavanje 1945. i obnovljen u Splitu 1946. Dodijeljen je 1947. Jadroliniji i od tada nosi ime Perast. Perast je među prvima brisan iz flote, već u ljeto 1960. je u rezalištu Brodospasa.