Zanimljvo, pred koji dan u "Slobodnoj" je izaša članak o Jadrolinijinim starim brodovima koje smo spominjali zadnjih dana...
PETAR BARANOVIĆ, ŠIBENSKI DOGRADONAČELNIK, UPOZORAVA NA OPASNOST NA MORU
RUZINAVI BRODOVI 'Samo će nas tragedija natjerati na obnovu flote' [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
55 godina star je putnički brod ‘Tijat’ koji plovi iz Šibenika prema Zlarinu i Prviću
Nikša Stipaničev / CROPIXKako je moguće da u jednoj pomorskoj državi kao što je Hrvatska, u kojoj brodogradnja već neko vrijeme “plače” da nema posla, plove brodovi iz 1955. godine, to je pitanje javnosti i ministru mora
Božidaru Kalmeti nedavno uputio
Petar Baranović, šibenski dogradonačelnik i čelnik šibensko-kninskog HNS-a, ciljajući ponajprije na najstariji “Jadrolinijin” putnički brod “Tijat” koji plovi na liniji za Zlarin i Prvić, ali i na trajekt “Krčanka”, izgrađen prije 40 godina, koji održava prugu prema Kapriju i Žirju.
Baranović tvrdi kako su nadležna državna tijela dodijelila plovidbene svjedodžbe brodovima koji ne udovoljavaju sigurnosnim ni ekonomskim standardima.
- Urađeno je to suprotno zakonima po kojima brodovi za prijevoz putnika ne smiju biti stariji od 35 godina. Vjerojatno je pronađena neka formalno-pravna “začkoljica”, jer je činjenica da takvi brodovi plove po cijelom Jadranu, a osim Jadrana, može ih se vidjeti još jedino na Filipinima i drugim egzotičnim destinacijama, upozorio je dogradonačelnik i dodao kako se stječe dojam da će samo tragedija prekinuti takvu praksu.
Ministarstvo mora osobito zanemaruje šibenske otoke, naglasio je Baranović, s čijim se stavom složio i
Denis Barić, predsjednik Dalmatinskog saveza za otoke.
- Od ukupno 548 milijuna kuna namijenjenih ulaganjima u otoke, za otoke u Šibensko-kninskoj županiji izdvojeno je nešto više od osam milijuna kuna, dok su dubrovački, splitski i zadarski otoci dobili između 22 i 29 milijuna kuna, kazao je Barić.
No, prigovaranje koje stiže sa šibenske adrese moglo bi se čuti i od bodula sa zadarskih ili dubrovačkih otoka prema kojima plove vremešni brodovi, trajekti i dvotrupci “bijele flote”. Iako je nesporno da do sada nije bilo ozbiljnijih havarija i, što je još važnije, ljudskih žrtava, ostaje činjenica da bi neki jadranski veterani mogli polako odlaziti iz brodarskog servisa, ali tijekom iduće godinu, dvije vjerojatno neće jer je prazna državna blagajna otežala i obnovu “Jadrolinijine” flote.
Unatoč činjenici da pod zastavom državne kompanije ukupno plovi 51 brod prosječne starosti 24,5 godina, pri čemu je četvrtina brodova mlađa od 10 godina, Dubrovčani, otočani i njihovi gosti bi se otvoreno mogli potužiti da je još uvijek aktivan brod “Postira”, izgrađen 1963., koji plovi iz Gruža prema Elafitima, ili 39 godina star trajekt “Porozina” na relaciji Dubrovnik-Šipan.
I na zadarskom području plovi dio starijih brodova iz flote državne kompanije čijih je devet brodova izgrađeno prije 40 i više godina.
“Jadrolinija” svoje nove brodove najčešće uvodi na linije na splitskom akvatoriju, pa tako njime plove trajekti “Jadran”, izgrađen ove godine, te “Marjan”, “Biokovo” i “Hrvat”, koji su s navoza skliznuli tijekom protekle dvije-tri godine. Ipak, i tu ima veterana poput “Šoltanke”, izgrađene 1971.
Autori: Marina Jurković / Gordan Zubčić
Jadrolinija: Brodovi su stari ali sigurni
Najstariji dio “Jadrolinije“ flote čine brodovi “Tijat“ i “Ozalj“ izgrađeni 1955. godine te dvije godine mlađi “Premuda“ i “Postira“ s navršenih 47 godina. Svi plove na lokalnim linijama osim “Ozlja“ koji je u pričuvi spreman zamijeniti bilo koji od ostalih brodova u slučaju kvara ili nezgode.
– Radi se o sigurnim brodovima koji svake godine idu u remont i u dobrom su stanju pa njihova starost ne predstavlja opasnost ni za putnike ni za druge brodove, kaže predsjednik Uprave “Jadrolinije“ dr. sc. Slavko Lončar.
Plove na linijama koje subvencionira država pa otočani plaćaju daleko nižu cijenu prijevoza od ekonomske. Zbog toga prihodi od njihove plovidbe podmiruju tek dio troškova za gorivo, a sve ostalo plaća se iz državnog proračuna.
- Potrebe putnika sve su veće jer se na otocima više gradi, razvija se i turizam. Dolazi vrijeme za uvođenje malih trajekata i katamarana, ali u “Jadroliniji“ za sada nema planova za njihovu nabavu, ističe Lončar.
Kako o razvoju otoka i pomoći stanovništvu brine Ministarstvo, odnosno njegova Agencija za obalni linijski promet koja raspisuje natječaje za davanje koncesije za održavanje ovih linija, “Jadrolinija“ će se na te natječaje, kad ih bude, opet javiti i ponuditi otprilike iste uvjete kao i do sada.
Brodovi su prilagođeni lukama u koje uplovljavaju pa će prije uvođenja modernijih plovila biti nužne i preinake .Pripreme za raspisivanje javnoga natječaja za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu, kojim bi trebali biti izabrani koncesionari na 25 trajektnih i šest klasičnih brodskih linija su okončane.
No kako su planirana sredstva iz izračuna veća od raspoloživih, odluku o datumu raspisivanja natječaja Upravno vijeće Agencije odgodilo je dok se ne osiguraju sada nedostajuća sredstva, doznaje se u Agenciji.
Autor: Ivančica Celevska Izvor:
Slobodna Dalmacija
