PALUBA
March 28, 2024, 05:52:41 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Uređaji za stabilizaciju broda  (Read 8368 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« on: November 28, 2009, 10:48:46 pm »

Uređaji za stabilizaciju broda

Verujem da je većina čitalaca imala iskustvo, barem u turističkoj vožnji brodom i da je osetila koliko neprijatno može da bude ljuljanje broda, dok iskusniji mornari znaju da to čak i veoma iskusne "morske vukove" može potpuno da onesposobi za rad na brodu.

Kao što je poznato iz brodogradnje, kretanje broda u slobodnom prostoru vode može se raščlaniti u šest komponenti: tri linearne (u pravcu uzdužne, poprečne i vertikalne ose) koje se nazivaju zaletanje, zanošenje i poniranje, i tri rotacione (oko istih osa) koje se nazivaju ljuljanje, posrtanje i zaošijanje. Ljuljanje i posrtanje čine valjanje broda.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Valjanje je vekovima stvaralo probleme pomorcima na nemirnom moru - brod se naginjao, ljuljao, posrtao, preko palube se prelivala voda, čitava brodska konstrukcija je trpela značajna naprezanja, što je sve skupa stvaralo vrlo neugodne uslove za život mornara i putnika. Kada se radi o teretnom brodu, često je dolazilo do oštećenje tereta, a zabeleženi su i slučajevi potonuća brodova. Ono što je takođe važno, brod usled valjanja gubi i do 15 % od brzine kretanja.

Iz navedeneih razloga, paralelno sa razvojem brodogradnje u modernom smislu - pojavom čeličnih brodova, počelo se razmišljati o sredstvima za smanjivanje valjanja broda. Danas mnogi trgovački i ratni brodovi imaju uređaje i naprave za smanjenje ljuljanja - stabilizatore ljuljanja. Trgovačkim brodovima su potrebne radi udobnijeg putovanja i izbegavanja šteta na teretu, a ratnim da bi borbena sredstva broda bila što efikasnija.

Od navedenih nepoželjnih gibanja broda, može se uticati samo na ljuljanje, primenom ljuljnih kobilica, tankova protiv ljuljanja, žiroskopskih stabilizatora i aktivnih bočnih perajica. Razmotrićemo samo uređaje sa bočnim perajicama, koji su veoma slični hidrauličnim kormilarskim uređajima a nalaze primenu i na ratnim brodovima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
a - opšti izgled; b - šema dejstva; c - sile koje deluju na bočnu perajicu

Prema osnovnoj konstrukciji, bočne perajice ne razlikuju se mnogo od običnih kormila. Postavljaju se u bočnoj ravni bliskoj horizontali i na oba boka broda po jedna ili više. Perajice se zakreću oko sopstvene osovine tako da pri ljuljanju broda stvaraju silu koja stvara momenat suprotan momentu nagiba broda (momenat smetnje). Kada se brod nagne na drugi bok, perajice se zakrenu tako da sada sila na njima ima suprotni smer, a time i momenat stabilizacije.

Za vreme ljuljanja broda, perajica se pri kretanju broda prema gore, kočeći ljuljanje, zakreće prema dole. Za male brodove, do 1000 t, primenjuju se perajice koje se ne uvlače u trup broda. Perajice koje se delimično uvlače primenjuju se ako je neophodno da se postave u jednoj ravni, a širina broda to ne dozvoljava. Ponekad se, radi uštede na brodskom prostoru (koga ni jedan brod nema dovoljno) koriste perajice koje se preklapaju uzduž boka broda kada nisu u funkciji. Najčešće se, ipak, primenjuju perajice koje se potpuno uvlače u brodski trup. Ako je smeštaj perajica u uvučenom stanju u trup problematičan zbog veličine perajica, koriste se dva ili više parova manjih perajica koji se lakše smeštaju u trup. Inače, perajice se uvlače u trup broda kada nisu u funkciji da ne smanjuju brzinu kretanja broda dodatnim otporom koji stvaraju svojom površinom.

Uređaj sa bočnim perajicama osim perajica, sastoji se od osovine perajica sa upornim ležajevima, niše u koje se uvlače ili sklapaju peraja kada brod ne plovi, pogonske mašine sa mehanizmima za zakretanje perajica i sistem upravljanja mehanizmima pogona perajica.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na slici je prikazan izgled razmeštaja uređaja za stabilizaciju sa aktivnim bočnim perajicama koja se uvlače i izvlače.

Za zakretanje perajica, kao kod klasičnih hidrauličnih kormilarskih uređaja, služi hidraulična mašina koja se sastoji od hidrauličnih cilindara i rotacione klipne pumpe promenljivog kapaciteta i servomotora. Perajica se drže u nišama i izvlače dejstvom hidrauličnih cilindara.


* moguca gibanja broda.jpg (56.5 KB, 760x1034 - viewed 679 times.)

* aktivne bocne perajice.jpg (110.62 KB, 1782x620 - viewed 336 times.)

* izgled uredjaja za stabilizaciju ljuljanja broda sa aktivnim bocnim perajicama.jpg (184.63 KB, 1295x673 - viewed 359 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1 on: December 18, 2009, 01:05:27 pm »

Evo kako to izgleda pod vodom.

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/uPs2JxSkIxw?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #2 on: December 28, 2009, 06:44:48 pm »

Iznio bih samo klasifikacije stabilizatora:
na pasivne  i aktivne tankove različitih izvedbi
na pasivne ljuljne kobilice ( upotrebljavaju se na večini trgovačkih i ratnih brodova)i  aktivne peraje (upoterbljaavaju se isključivo na putničkim brodovima i njihovo dejstvo je zasnovano na delovanju hidrodinamičkih sila znači brod mora da ima određenu brzinu kretanja kroz vodu)
Žirostabilizatore pasivne i aktivne.

Gibanje broda  je štetnije što je  naglije i žešče sa večim linearnim ubrzanjima. Što je brod tromiji to je ugodniji, znači što je manja MG metacentarska visina, ali se ona ne smije pretjerano umanjiti da se ne ugrozi stabilitet broda. Radi toga putnički brodovi imaju MG oko 30 cm.
Kod teretnih brodova se u ving tankove dodaje balast kada plove u balastu radi smanjenja MG.Putnički brodovi su i pored malog MG sigurni jer radi visokih bokova im se povečava stabilitet forme. Analogno putničkim brodovima se ponašaju i brodovi sa palubnim teretom(drvo)koje je složeno po visini i daje dodatni stabilitet forme. Kod njih je MG još manji i zna se desiti i negativan kada je drvo mokro, brod plovi lagano nagnut ali čim su zaljulja počinju djelovati sile koje ga ispravljaju. Ja lično sam se najbolje osječao na takvim brodovima ljuljanje je lagano i
 ugodno (pod uslovom da se teret ne pomakne, onda....)
Najneprijatniji su brodovi sa velikim MG, brodovi koji prevoze rudaču,koilse i slično, njima je MG i po par metara i imaju silna ubrzanja i mogu za sebe da kažem da nisam nikad imao morsku bolest, ali par dana ljuljanja na takom brodu na severnom atlantiku dovodi organizam do teškog zamora,glavobolja,nespavanja.
Tako da osim stabilizatora taj faktor je najvažniji za ugodan boravak na brodu. 
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.028 seconds with 23 queries.