PALUBA
March 19, 2024, 08:22:44 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 30   Go Down
  Print  
Author Topic: Pripadnici vojske Kraljevine Jugoslavije u zarobljenistvu 1941.-45.godine  (Read 268779 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #60 on: January 11, 2013, 02:21:53 pm »

DEPORTACIJA I ODVODJENJE U ZAROBLJENICKE LOGORE PRIPADNIKA VKJ

Usled nesređenih političkih prilika u zemlji, delovanja ustaškog pokreta, pasivnosti i defetizma stanovništva, kao i kratkog vremenskog perioda, mobilizacija jedinica nije izvršena, da bi nakon početka ratnih dejstava došlo do masovnog dezerterstva, izdaje, pobuna i raspada jedinica.

Nemci su prodiranjem zarobljavali veliki broj jugoslovenskih vojnika, koji su se neorganizovano povlačili, i slali ih u logor za ratne zarobljenike. Prema uputstvu Odeljenja za pozadinu Komande 2. nemačke armije, za prikupljanje ratnog plena od 20. aprila 1941. godine, iz logora su pušteni ratni zarobljenici Mađari, Hrvati, Bugari i Albanci, u prisustvu predstavnika njihovog Crvenog krsta. Svi ostali razvrstani su na radnike u industriji naoružanja i pogonima važnim za rat, zemljoradnike, na radnu snagu pod vojnom upravom za izgradnju puteva, opravke i slično, s tim da budu transportovani u Nemačku.

Kao ratni zarobljenici tretirani su i oni koji nisu bili u logoru. Prema naredbi o držanju zarobljenika, objavljenoj 22. maja 1941. godine, „Svi muškarci Srbi i Slovenci, koji se nalaze na okupiranoj srpskoj teritoriji i koji su pre ili za vreme ovog rata bili pozivani u vojsku ili vršili neku dužnost kao vojnici, u stvari su ratni zarobljenici i onda kada su ih nemačke vojne jedinice pustile na slobodu i o tome im dali potvrde (uverenje)".

 U svim srezovima su preko domaćeg upravnog aparata, 26. juna 1941 godine, popisani vojni obveznici. Predstavnik Međunarodnog Crvenog krsta u Beogradu, dr Rudolf Segedi, intervenisao je da se zarobljenici propisno smeste, jer su u prvo vreme bili pod vedrim nebom. Počelo je popunjavanje anketnih listova o zarobljenicima.


Početkom jula 1941. godine svi ratni zarobljenici iz zarobljeničkog logora br. 202  (Nis), a i iz ostala dva, transportovani su preko Bugarske i Rumunije u Nemačku. Do Libeka su putovali pod jakom stražom 25 dana u zatvtorenim vagonima koji su vrlo retko otvarani, hrana je vrlo retko deljena, a fiziološke potrebe su zadovoljavane u vagonima.

Po članu 84. Ženevske konvencije okupator je bio dužan da zarobljenike upozna sa odredbama Konvencije, da ih informiše o vremenu polaska i o pravcu kretanja transporta, što uopšte nije činjeno. Komandanti logora su se pred sudovima posle rata branili da nisu imali naređenje da se pridržavaju tih odredaba Ženevske konvencije.

Izvor: Miroslav M. Milovanović, Logor na Crvenom krstu,
          Dragan Cvetković, Stradanje pripadnika VKJ iz Hrvatske u zarobljeničkim logorima



* Odvodjenje pripadnika VKJ 1941.g. u zarobljenistvo-1.png (165.7 KB, 477x337 - viewed 994 times.)

* Odvodjenje pripadnika VKJ 1941.g. u zarobljenistvo-2.png (208.79 KB, 432x281 - viewed 19879 times.)

* Zarobljeni jugoslovenski oficiri pre deportacije u Nemačku.jpg (70.21 KB, 800x558 - viewed 1312 times.)

* Deportacija u logor.jpg (11.34 KB, 230x130 - viewed 19174 times.)

* Saopstenjeointerniranjuoficirana_Bozic1942zbogvez.jpg (229.84 KB, 1024x802 - viewed 1308 times.)
« Last Edit: January 09, 2014, 09:23:17 am by vitez koja » Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #61 on: January 11, 2013, 02:25:34 pm »




Jugoslovenska istoriografija, odnosno istoriografija Srbije i Crne Gore, kao ni istoriografija SFRJ u prethodnom period nisu dale precizne podatke o broju vojnika VKJ koji su nakonAprilskog rata protiv sila Osovine odvedeni u zarobljeništvo. U literaturi se navode brojevi od 200.000 do gotovo 400.000 zarobljenih, za koje je uporište nađeno u različitim dokumentima, kako domaćim tako i stranim.

U dokumentima Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, zabeležen je podatak o zarobljenih 12.000 oficira i 200.000 vojnika u Nemačkoj. Medjutim, pozivajući se na nemačke izvore, iznosi se podatak o 268.395 zarobljenika u maju 1941. godine (234.721 vojnik i podoficir te 2653 oficira u Nemačkoj a među njima 250 generala, zatim 27.195 vojnika i podoficira te 1571 oficir u Srbiji, kao i 2103 vojnika i podoficira te 152 oficira na teritoriji Zagreba, Sarajeva i Banje Luke), odnosno ozarobljenih 337.846 vojnika i 6298 oficira, a prema Hitlerovom govoru iz aprila iste godine, kojeg je prenela Obnova, kao i podatke, prema Reviji međunarodnog Crvenog krsta iz maja 1942. godine, o 207.000 zarobljenika, a prema dokumentima Jugoslovenskog crvenog krsta iz maja 1944.godine, o 130.750 zarobljenika.

Nepreciznost u iznetim brojevima je praćena nepominjanjem teritorije sa koje potiču zarobljeni vojnici. Zbog toga je teško odrediti broj zarobljenika, tim pre što veći deo jedinica koje su popunjavane ljudstvom sa odredjene teritorije nijeformiran prema mobilizacijskim planu, a uz to se i raspao pre kapitulacije preostalog dela VKJ.Ostaci jedinica su, nakon kapitulacije i zarobljavanja, selektiranja vojnika po nacionalnoj osnovi, oslobađanja jednoga njihovog dela, odvedeni u zarobljeničke logore Nemačke, gde je završila velika većina zarobljenika, i Italije, gde je odvedeno mnogo manje zarobljenika. Pored nepoznatog broja, nepoznata je i nacionalna struktura zarobljenika. Iako je većina Hrvata oslobođena nakon kapitulacije i pre transportovanja za Nemačku, u logorima se ipak našao deo vojnika i oficira hrvatske nacionalnosti, kako onih zarobljenih na tlu Hrvatske, tako i onih zarobljenih u ostalim delovima Jugoslavije u kojima su živeli ili bili na službi. Već tokom prvih meseci zarobljeništva oni pokušavaju da poprave svoj položaj, kao i da izdejstvuju svoje oslobađanje. U cilju razbijanja jedinstva zarobljenika vršeno je njihovo selektiranje po nacionalnoj osnovi, pa su iz zarobljeništva oslobađani i Srbi koji su imali porodice u Hrvatskoj, kao i na teritorijama okupiranima od Italije, Bugarske i Mađarske. Zatim su oslobođeni i oni koji su pristali da sarađuju sa kvislinškim režimima u Ljubljani i Beogradu, kao i deo bolesnih i ranjenih zarobljenika.

Iako u obavezi da poštuje međunarodne konvencije o tretmanu ratnih zarobljenika Nemačka ih se nije pridržavala, pa je, stoga, smrtnost među zarobljenim vojnicima bila velika. Posebno je bio težak položaj jugoslovenskih vojnika jer zbog rasparčavanja države o njima nije imao ko zvanično
da se brine. Tokom zarobljeništva vojnici VKJ stradali su na različite načine: kod većine registrovanih – 50,19% - se navodi da su ubijeni u logoru, a kod 33,85% da su umrli, dok je poginulih 11,67, a nestalih 4,29%. .

Tako veliko učešće među stradalima može se objasniti time što jedino oficiri nisu odvođeni na rad van logora gde bi se mogli da snađu za hranu. Poljoprivrednici, pak, čine najbrojniju kategoriju među stradalim zarobljenicima gde učestvuju sa 56,03%,.

Nemačka vojska je odgovorna za smrt 90,13% zarobljenika, dok su za preostalih 9,87% odgovorni Italijani. Analiza socijalno-ekonomske strukture pokazuje da su pripadnici vojske, policije i žandarmerije podneli najveće gubitke s obzirom na njihovo učešće u ukupnom broju zarobljenika.



Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #62 on: January 11, 2013, 02:26:23 pm »



Najpoznatiji nemacki zarobljenicki logori bili su poznati kao Stalags, skracenica za nemacke reci Stammlager, ili Oflags, skracenice za oficirski logor.

Oflags (oznaceni cevrno na karti) bili su logori za oficire, dok su Stalags (oznaceni plavo na karti) bili logori za sve kategorije vojske (oficiri, podoficiri i vojnici). Neki od Stalag logora su nazivani Stalag Luft, skraceno od Stammlager Luftwaffe i namenjeni su bili za pripadnike ratnog vazduhoplovstva. Za mornaricki sastav je bili su predvidjeni logori Marlags skraceno od German Marinelager.

Pre nego sto je ratni zarobljenik poslat u logor, morao je da prodje kroz Dulag, nemacka skracenica za Durchgangslager. To su bili tranzitni logori u kojima su zarobljenici ispitivani i obradjivani. Po uslovima Zenevske konvencije zarobljenik je imao pravo samo da kaze svoje ime, cin i serijski-maticni broj, ali iskusni nemacki oficiri koji su ispitivali vojnike dolazili su cesto do vrlo bitnih i znacajnih podataka.

Nakon “obrade” zarobljenici su se transportovali do zarobljenickog logora. Uobicajeni oblik prevoza je bio vozom, a duzina putovanja zavisila je od rastojanja i broja manevara na koloseci, jer prevoz trupa na front je imao apsolutni prioritet.

Zarobljenicki logori su uglavnom bili na “sumornim” i udaljenim mestima..
Obezbedenje logora je variralo od logora do logora, ali su svi nacelno bili opasani bodljikavom zicom i strazarskim kulama, sa strazarima koji su bili spremni da otvore vatru pri bilo kakvom pokusaju bekstva. Zatvorenici su smestani u jednospratne drvene barake. Nepotrebno je reci da je glad bila glavna odlika zivota vecine zarobljenika. Svi zarobljenici su najmanje jednom dnevno postrojavani radi prozivke.Neki zarobljenici su bili angazovani za rad oko logora ili u neposrednoj blizini. Sportom su se bavili kada je vreme to dozvoljavalo a bilo je i organizovanih koncerata. Mnogi logori imali su svoje biblioteke, dobijene od Medjunarodnog Crvenog krsta u Zenevi.





* Sablon dopisnica iz zarobljenickog logora.jpg (27.81 KB, 554x403 - viewed 1447 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #63 on: January 11, 2013, 02:27:38 pm »

Logori ratnih zarobljenika pripadnika VKJ


Logor za ratne zarobljenike ili, kraće, zarobljenički logor, je naziv za ustanovu, odnosno lokalitet predviđen za smještaj ratnih zarobljenika ili osoba koje je tokom rata ili oružanog sukoba zarobila jedna od zaraćenih strana i priznala im taj status u skladu sa međunarodnim ratnim pravom. Valja ga razlikovati od koncentracionog logora koji je predviđen za smještaj interniranih civila, odnosno zatvora u koje se smještaju osobe koje vlasti smatraju "običnim" kriminalcima ili teroristima.
Djelovanje zarobljeničkih logora regulise Treća ženevska konvencija, donesena 1929. i azurirana 1949. godine.


Radni logor u svojem najširem značenju označava svaki logor, odnosno objekt ili grupu objekata namenjenu za smještaj i okupljanje osoba koje trebaju obavljati određeni rad, a koji se najčešće sastoji od privremenih ili improviziranih struktura kao što su šatori, barake, montažne kuće ili prikolice. U svom užem, i daleko češće korišćenom, značenju se pod tim podrazumevaju objekti namenjeni smeštaju osoba koje obavljaju prisilni rad po raznim osnovama - kao ratni zarobljenici, osuđeni kažnjenici ili kao osobe prisilno deportovane/regrutovane iz raznih "problematičnih" kategorija stanovništva u svrhu njihovog uklanjanja, "prevaspitanja" ili, jednostavno, dobivanja masovne besplatne radne snage.
Radni logori, način njihovog rada i uslovi života mogu se značajno razlikovati sobzirom na vlast koja ih organizuje, mesto, lokaciju i njihovu namenu. Najzloglasniji primeri radnih logora su koncentracioni logori nacističke Nemačke, kao i tzv. gulazi u SSSR-u.

Zbog svega toga, radni logori imali su najsloženiju unutrašnju organizaciju, s obzirom na organizaciju rada, a tako i na organizaciju svakodnevnog zivota i rukovodjenja. Primer, radi proizvodnih potreba često je osim najvećeg broja potpuno neslobodnih logoraša, bilo logoraša koji su imali poluslobodni status (pravo izlaženja iz logora pod određenim uslovima, kao i različite druge povlastice u odnosu na režim logorskog života) ili tzv. slobodni status (radna obaveza u logoru, stanovanje i život izvan logora, uz ograničenje kretanja i suspenziju različitih građanskih prava).


Izvor: Wikipedia


Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #64 on: January 11, 2013, 02:29:21 pm »


Logori Ratnih Zarobljenika

Na teritoriji Srbije bila su tri logora za ratne zarobljenike: u Beogradu 160, u Kragujevcu 191 i u Nišu 202 (sa pomoćnim logorima u Kruševcu, Paraćinu i Prištini). Ti logori su do 15. maja 1941. godine bili prolazni (Dulag - Durchgangslager), a posle toga stalni (Stalag - Stammlager).
U saglasnosti sa nemačkom Komandom 2. armije, svi ratni zarobljenici sa teritorije Srbije prelaze od 1. juna 1941. godine pod komandu vojnoupravnog komandanta Srbije i podređeni su komandantu Vojnog okruga E za ratne zarobljenike, generalmajoru Johanu Janusu (Johann Janusz). Komandant Stalaga 202 u Nišu bio je Kapezijus (Kapesius). Za nadzor nad ratnim zarobljenicima pridodati su štab i četiri čete bataljona zemaljske odbrane 920 (Landesschützen), koji je do tada bio podređen Feldkomandanturi 809 u Nišu.

Ranije formirana Komanda logora 202 je već 26. aprila prispela u Zemun, čekajući da se „upotrebi u Nišu čim se stave na raspoloženje železnička sredstva", sa zadatkom da čuva zarobljenike koji su zadržani kao budući radnici.
U izveštaju Komande pozadine 2. armije, od 6. maja 1941. godine, Komandi 2. armije o ratnom plenu i evakuaciji zarobljenika, kaže se da je na dan 28. aprila 1941. godine bilo u Nišu u logoru 197 oficira i 3633 vojnika.

Logor za ratne zarobljenike 202 u Nišu nalazio se na dva mesta: u kasarskim barakama kod Vojne bolnice i u kasarni konjičkog puka „Obilić" kod železničke stanice Crveni krst. Dok je ovaj drugi logor bio dobro čuvan, iz prvog, nedovoljno obezbeđenog, uspeli su da pobegnu mnogi zarobljenici.
Saznavši da se u Nišu nalazi logor za ratne zarobljenike, ne samo iz niškog područja, već i iz čitave Srbije i Jugoslavije, mnoge porodice se obraćaju Odboru Crvenog krsta u Nišu i traže razne informacije o svojima, a po obaveštenja dolaze lično da bi nekako uspostavile kontakte i izdejstvovale puštanje svoga člana porodice, služeći se raznim sredstvima i vezama kod okupatorskih vlasti. Mnoge molbe u tom smislu porodice su slale Feldkomandanturi 809 preko folksdojčerske tzv. „Banatske uprave" u Nišu s pozivom na uredbu Feldkomandanture o puštanju pitomaca vojne nastave, mlađih od 20 godina, koji se, budući maloletnici, ne tretiraju kao vojni obveznici.

Banovinski odbor Srpskog društva Crvenog krsta je takođe u mnogim slučajevima intervenisao za puštanje bolesnih i iznemoglih zarobljenika. Međutim, 12. juna 1941. godine, on obaveštava zainteresovane „da su Odboru društva Crvenog krsta uskraćene intervencije za puštanje zarobljenika" i predlaže im da „molbe upućuju Feldkomandanturi koja će doneti odluku". Pravo povremenih poseta logoru ratnih zarobljenika, od strane Društva Crvenog krsta, regulisano je sa komandantom logora za 15 lica.

Ishrana zarobljenika u logoru bila je slaba i, na njihove žalbe, Odbor je više puta preko Ljubomira Stamenkovića iz Niša naručivao hleb sažetim narudžbenicama u stilu: „Za račun ovog Odbora izvolite pripremite 500 kgr hleba za ishranu zarobljenika u niškom logoru. Isplatu će izvršiti ovaj Odbor". U jednom dokumentu Banovinskog odbora Crvenog krsta, od 15. juna 1941. godine, kojim se traži regulisanje dobijanja duvana iz fabrike duvana u Nišu za zarobljenike, jer se nije mogao kupiti u prodavnicama u gradu, kaže se da u niškim zarobljeničkim logorima ima oko 3.800 naših zarobljenika iz svih krajeva, a najviše iz Srbije. Zarobljenici su korišćeni u Nišu za raščišćavanje ruševina, pripremu objekata za smeštaj nemačke vojske, opravku železničke pruge i slične radove.
Početkom jula 1941. godine svi ratni zarobljenici iz zarobljeničkog logora br. 202 transportovani su preko Bugarske i Rumunije u Nemačku.

Prema evidenciji Banovinskog odbora Srpskog društva Crvenog krsta u Nišu i izveštaja iz 1942. godine, na teritoriji niškog okruga bilo je jos 2.900 zarobljenika, po srezovima.

Međutim, za Nemce je pojam ratnih zarobljenika bio veoma rastegljiv, jer je obuhvatao i one koji su ostali kod kuće i koje su mogli naknadno voditi u zarobljeništvo. Naročito su tražili tačnu evidenciju o oficirima i podoficirima koji su ostali u zemlji, bojeći se njihovog učešća u borbi protiv nemačke vojne sile.
Iz ankete ratnih zarobljenika vidi se da su oni, izuzimajući oficire, u Nemačkoj korišćeni za razne radove, počev od zemljoradnje, pa do rada u industriji, što je bilo takođe mimo međunarodnih ugovora. Ishrana zarobeljnika u logorima bila je vrlo slaba, pa je Crveni krst organizovao slanje paketa. Paketno odeljenje u Nišu poslalo je 1942. i 1943. godine (do marta) iz svojih sredstava ukupno 8.651 paket za zarobljenike u Nemačkoj i Italiji i još 1.312 paketa od raznih društava, dok su privatni pošiljaoci za svoje zarobljenike poslali 27.671 paket. Kasnije je Okružni odbor društva Crvenog krsta mogao da šalje i po 1.000 paketa mesečno.

Izvor: http://logorcrvenikrst.wikidot.com/logor-ratnih-zarobljenika
          Miroslav M. Milovanović, Logor na Crvenom krstu


* Transport vojnih zarobljenika za Nemacku.jpg (7.96 KB, 275x193 - viewed 18969 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #65 on: January 11, 2013, 02:30:44 pm »

JUGOSLAVENSKI INTERNIRCI U NORVESKOJ U DRUGOM SVJETSKOM RATU

U junu 1942. g. teretni brod ”Gato” krenuo je iz nemačke luke Štetin sa ratnim materijalom koji je prevozio , ukrcao je i oko 900. zarobljenih Jugoslavena. Trebalo je tri dana da dođe do Bergena i doveze prvu grupu Jugoslavenskih interniraca u Norvešku. U isto vrijema brodovima ” Sabina Holvad”i ”Kerpelin” dovezeno je još oko 2.100. jugoslavenskih interniraca. Svi oni su nakon kraćeg zadržavanja prebačeni u logore u severnu Norvešku.

Druga grupa stigla je u Bergen u oktobru 1942. g. brodom ”Deutschland”. Ona je brojala 856. zarobljenika koji su raspoređeni u logore u srednjoj Norveškoj. Brodom ”Bremmen” dovezena je treća grupa aprila 1943. godine. Ona je brojala oko 500. zarobljenika.

Tako je u periodu od juna 1942.g. do aprila 1943.g. u Norvešku deportovano oko 4.350 Jugoslavena. Bili su skoro sa celog područja Jugoslavije, a po nacionalnosti većinom Srbi njih oko 3.900 . U Norveškoj su, u toku rata, bila dvadeset tri veća logora u kojima su bili Jugoslaveni. Najčešće bili su zajedno sa lorašima iz Rusje, Poljske, Norveške i drugih zemalja.Mnogi logori su u toku rata rasformirani i novi formirani. Logoraši su prebacivani iz jednog u drugi logor. Nemci su 1945. g. spalili arhivu, tako da se stvarni broj logora i logoraša u njima nije mogao nikad utvrditi.

Logoraši su radili najteže poslove na izgradnji puteva i utvrđenja. Život u logorima bio je veoma težak, naročito na sjeveru Norveške. Pored gladi, zime i napornog rada, nemački stražari svakodnevno su ubijali ,a bilo je i masovnih streljanja. Od juna 1942.g. do kraja rata, u logorima u Norveškoj umrlo je,poginulo ili streljano oko 2.550 Jugoslavena. Uz pomoć norveških prijatelja-rodoljuba, u Švedsku, koja je u ratu bila neutralna, pobeglo je oko osamdeset jugoslavenskih logoraša. Drugi svetski rat doveo je u blisku vezu ljude iz Norveške i Jugoslavije .

Završetak rata u Norveškoj dočekalo je oko 1.750 jugoslavenskih logoraša.
Nakon završetka rata u Melhusu se okupilo oko 1.750 jugoslavenskih logoraša. Na njihov zahtev došlo je do repatrijacije koja je po grupama počela 22. avgusta 1945. g. Organizovani su njhovi svecani ispraćaji . Na stadion u Trondheimu, na ispraćaj je došlo je oko 7.000 građana.

Na širem prostoru Trondelaga bili su poznati logori:FALSTAD, HOVDA, HASSELVIK, ASTRAD, STEINVILKOM, TROLLA, PERSUNET, ROTVALL, STRINDA i ØYSAND.
U njima je bilo oko 730 Jugoslavena. Od toga broja u ratu je stradalo njih oko 280.

Norveške vlasti su početkom pedesetih godina skupile posmrtne ostatke 1.650 jugoslavenskih logoraša, za koje su znali i sahranili ih u zajedničke i pojedinačne grobnice. Incijativom vlasti i građana podignuto je više spomen obilježja na mjestima gdje su stradali logoraši.



* Nacisticki logori.jpg (24.77 KB, 640x360 - viewed 937 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #66 on: January 11, 2013, 02:32:52 pm »

Logor Falstad, Norveška

Na putu prema Levangeru, udaljenom od Trondheima oko 76 kilometara, nalazi se mesto Falstad.

U tom mjestu od 1940. do 1945. godine bio je jedan od najgorih zarobljeničkih logora u Norveskoj u kojem su bili zatočeni i jugoslovenski internirci. Na mestu gdje je bio logor nalazi se muzej koji zajedno sa eksponatima iz rata podseća posetioce na strahote rata i stradanja logoraša u njemu. U blizini logora u šumi ubijeno je više stotina logoraša i tu zakopano. Na tom mestu 1949. godine po idejnom rješanju ODD HILTA koji je i sam bio logoraš u Falstadu podignut je spomenik.



* Untitled-22.png (233.28 KB, 312x302 - viewed 1332 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #67 on: January 11, 2013, 02:33:56 pm »

Logor Baisfjord, Norveška

Neverovatno deluje činjenica da je među fjordove i planinske masive, u oblast koja se nalazi u polarnom krugu, Nemcima palo na pamet da dovedu zarobljenike iz tadašnje Jugoslavije, pretežno Srbe. Putovanje za 900 jugoslovenskih zarobljenika počelo je od logora Sajmište u Beogradu, preko Austrije, nastavljeno je brodom „Kerkplejn“ da bi se završilo 24. juna 1941. godine u Baisfjordu. Ideja je bila da grade puteve u Norveškoj. Za samo četiri meseca, koliko su Jugosloveni bili u ovom logoru, preživelo ih je svega 155. Samo njih 100 vratilo se u domovinu. Kasnije, u Baisfjordu su bili zatvoreni ruski zarobljenici.

U noći između 17. i 18. jula, po naredbi rajhskomesara Jozefa Terbovena nekoliko baraka je spaljeno. Zatvorenici su počeli da se razbolevaju od tifusa, pa je Terboven naredio da 287 obolelih budu streljani, a barake spaljene. U poslednjoj baraci, ljudi su se zabarikadirali jer su shvatili da ih vode na streljanje. Oni su živi spaljeni“.Dok je u Baisfjordu trajao masakr, oko 580 zatvorenika odvedeno je na drugu lokaciju, stotinak metara od obale jezera Ovre Jaranvan, u predeo još nepristupačniji i suroviji od Baisfjorda. Na terenu koji su zatvorenici nazvali „golo brdo“, kamenitom, sa vrlo malo niskog rastinja, na močvarnom tlu, logoraši su morali sami sebi da podignu barake. Bili su surovi prema njima. Logoraši su morali da istrče šest krugova oko logora i ko ne uspe, bio bi streljan. Dve i po nedelje proveli su pod vedrim nebom, nimalo prijateljskim, iako je bilo leto. Dnevne temperature su oko 10 stepeni. Ni od ovog „pomoćnog“, privremenog logora danas nije ostala nijedna građevina.

Izvor: http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/


* Logor Baisfjord u vreme Drugog svetskog rata.jpg (95.29 KB, 468x468 - viewed 2124 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #68 on: January 11, 2013, 02:35:07 pm »

Logor  Øysand, Norveška

Preko rijeke Gaule na putu E 30 prema Okangeru, za vreme II sv.rata, bio je zarobljenički logor Øysand u kome je stradao nepoznat broj logoraša. Tela stradalih Jugoslavena su prenešena i sahranjena na groblju Moholt u Trondheimu.

U zapadnom dijelu Trondelaga na poluotoku Ørlandu u više zarobljeničkih logora bili su zatočeni  Jugoslaveni. Zbog uslova u kojima su živeli i radili bilo je više slučajeva bekstva. U jednom od takvih bekstava , početkom 1943. g. u šumu u blizini mjesta Rødsjø, sklonilo se nekoliko pobeglih Jugoslavena. Da bi perživeli, napravili su improvizirano sklonište. Kad je za to saznao Kåre Nesset, norveški rodoljub i prijatelj logoraša, pružio im je pomoć u hrani i materijalu za sklonište. Kasnijim njegovim agažovanjem i angažovanjem pripadnika Norveškog pokreta otpora napravljeno je veće sklonište.
To je bilo mesto gde su se sklanjali i ostali odbegli logoraši. Tu su boravili dok im nije organizovano bezbedno begstvo u Švedsku. Po nacionalnosti bili su Srbi.To sklonište Norvežani nazvali su SERBERHYTTA. Kuća je sačuvana i pretvorena 1947.g. u muzej. Danas ona podseća posetioce na teška ratna vremena u kojima se stradalo ali i stvorilo Jugoslovensko-Norveško prijateljstvo.


* Srpska kuca.png (62.33 KB, 284x250 - viewed 19745 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #69 on: January 11, 2013, 02:36:38 pm »

Logor „Oflag 6 C” Osnabrik

Osnabrik, „Oflag 6 C” je logor u kojem su u Drugom svetskom ratu bili zatvoreni oficiri Jugoslovenske kraljevske vojske, oficiri koji se nisu mirili s porazom u Aprilskom ratu. Njih više od 6.000 bilo je smešteno u pedesetak baraka opasanih bodljikavom žicom uz stražarske tornjeve načičkane mitraljezima.
I onda je 6. decembra 1944. godine britanska avijacija brutalno bombardovala logor jugoslovenskih kraljevskih oficira. Bila je noć, a zarobljenici ni u vreme tog bombardovanja nisu smeli da izlaze iz svojih baraka jer bi nemačka posada logora odmah otvarala vatru. Po logoru su padale britanske fosforne bombe, 116 jugoslovenskih oficira tada je ubijeno, šezdesetak ih bilo ranjeno. Nemci su kasnije otpočeli s raseljavanjem logora, kolonu zarobljenika je kod Osterkapena opet bombardovala po danu britanska avijacija i tada je poginulo još 14 jugoslovenskih oficira. I konačno krajem rata Britanci su oslobodili jugoslovenske kraljevske oficire


* Konjički oficir Gradimir Milojković 1942. godine.png (176.74 KB, 326x219 - viewed 20128 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #70 on: January 11, 2013, 02:37:53 pm »

Nemacki Zarobljenicki Logori

NACISTIČKI LOGORI ZA RATNE ZAROBLJENIKE

Stalag I-A Stablack (Istočna Prusija)
Stalag I-B Hohenstein (Istočna Prusija)
Stalag II-A Neubrandenburg (Mecklemburg)
Stalag II-B Hammerstein (Mecklemburg)
Stalag II-C Greifswald (Mecklemburg)
Stalag II-D Stargard (Pomeranija)
Stalag II-E Schwerin (Pomeranija)
Oflag II-A Prenzlau (Pomeranija)
Oflag II-B Arnswalde (Pomeranija)
Oflag II-C Woldenberg (Pomeranija)
Oflag II-D Grossborn (Pomeranija)
Oflag II-E Neubrandenburg (Mecklemburg)
Stalag III-A Luckenwalde (Brandeburg)
Stalag III-B* Fuerstenberg/Oder (Brandeburg)
Stalag III-C Alt-Drewitz (Pomeranija)
Stalag III-D Berlin (Lichterfelde)
Oflag III-A Luckenwalde
Oflag III-B Wehrmachtlager Tibor/Zuelichau
Oflag III-C* Lubben/Spree (Brandeburg)
Stalag IV-A Eisterhorst (Saksonija)
Stalag IV-B Mühlberg/Elbe
Stalag IV-C Wistritz bei Teplitz (Saksonija)
Stalag IV-D Torgau
Stalag IV-E Altenburg (Saksonija)
Stalag IV-F Hartmannsdorf
Stalag IV-G Oschatz (Saxe)
Oflag IV-A* Hohnstein
Oflag IV-B* Koenigstein
Oflag IV-C* Leipzig-Colditz
Oflag IV-D* Elsterhorst
Stalag V-A Ludwigsburg
Stalag V-B Villingen
Stalag V-C Wildberg (Offenburg)
Stalag V-D Strasbourg
Oflag V-A* Weinsberg
Oflag V-B* Biberach
Oflag V-C* Wuerzach
Stalag VI-A Hemer/Iserlohn (Westfalija)
Stalag VI-B Neu-Versen
Stalag VI-C Bathorn/Emsland (holandska granica)
Stalag VI-D Dortmund
Stalag VI-F Bocholt
Stalag VI-G Bonn-Duisdorf
Stalag VI-H Arnoldsweiler/Dueren
Stalag VI-J S.A. Lager Fichtenhein/Krefeld
Oflag VI* Tost/Oppein
Oflag VI-A* Soest
Oflag VI-B* Doessel-Warburg
Oflag VI-C* Eversheide/Osnabrück
Oflag VI-D* Münster
Oflag VI-E* Dorsten
Stalag VII-A Moosburg (Donja Bavarska)
Stalag VII-B Memmingen
Oflag VII* Laufen
Oflag VII-A* Murnau
Oflag VII-B* Eichstaett
Oflag VII-C/H* Laufen
Oflag VII-C/Z * Tittmoning
Stalag VIII-A Görlitz
Stalag VIII-B Lamsdorf (Šlezija)
Stalag VIII-C Sagan (Šlezija)
Oflag VIII-A* Kreuzberg/Oppein (Šlezija)
Oflag VIII-B* Silberberg (Šlezija)
Oflag VIII-C* Juliusburg (Šlezija)
Oflag VIII-D* Teschen/Gleiwitz (Šlezija)
Oflag VIII-E* Johannisbrunn
Oflag VIII-F* Mahrisch/Trubau
Oflag VIII-G* Weidenau/Freiwaldau (Šlezija)
Oflag VIII-H/H* Oberlangendorf/Sternberg (Šlezija)
Oflag VIII-H/Z* Eulenberg/Roemerstadt (Šlezija)
Stalag IX-A* Ziegenhain (Hesen)
Stalag IX-B* Wegscheide/Bad Orb
Stalag IX-C* Bad Sulza
Oflag IX-A/H* Burg Spangenberg
Oflag IX-A/Z* Rotenburg/Fulda
Oflag IX-B* Weilburg/Lahn
Stalag X-A* Schleswig
Stalag X-B* Sandbostel (zapadno od Hamburga)
Stalag X-C* Nienburg/Weser
Oflag X* Hohensalza
Oflag X-A* Itzehoe
OflagX-B* Nienburg/Weser
OflagX-C* Lübeck
Stalag XI-A* Altengrabow (blizu Magdeburga)
Stalag XI-B* Falingbostel (blizu Soltau)
Oflag XI-A Osterode (Westfalija)
Stalag XII-A* Limburg
Stalag XII-B* Frankenthal/Palatinat
Stalag XII-C* Wiebelsheim/Rhein
Stalag XII-D* Trier/Petriberg
Stalag XII-E* Metz
Stalag XII-F* Forbach
Oflag XII-A Hadamar/Limburg
Oflag XII-B Mainz
Stalag XIII-A* Bad Sulzbach
Stalag XIII-B* Weiden/Oberpfalz
Stalag XIII-C* Hammelburg/Mainfranken
Stalag XIII-D* Nuremberg-Langwasser
Oflag XIII A Nürnberg
Stalag XVII-A* Kaisersteinbruch (Austrija)
Stalag XVII-B* Gneixendorf (Krems)
Oflag XVII-A Doellersheim (Austrija)
Stalag XVIII-A* Wolfsberg (Austrija)
Stalag XVIII-AZ* Spittal (Austrija)
Stalag XVIII-B* Oberdrauburg
Stalag XVIII-C* Markt-Pongau (Austrija)
Stalag XVIII-D* Marburg (Austrija)
Oflag XVIII-A Lienz/Drau (Austrija)
Oflag XVIII-B Wolfsberg/Kaernten (Austrija)
Oflag XVIII-C Spittal/Drau (Austrija)
Stalag XX-A* Thorn
Stalag XX-B* Marienburg
Stalag XXI-A* Schildberg
Stalag XXI-B* Schubin (Poljska)
Stalag XXI-CH* Wollstein (Poljska)
Stalag XXI-CZ* Gratz (Poljska)
Stalag XXI-D* Posen (Poljska)
Oflag XXI-B Schoken (Poljska)
Oflag XXI-C Schubin (Poljska)


Izvor: http://elmundosefarad.wikidot.com/nemacki-zarobljenicki-logori


* Nemacki logori ratnih zarobljenika.jpg (83.97 KB, 425x404 - viewed 2196 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #71 on: January 11, 2013, 02:39:40 pm »

Zarobljenici u Francuskoj
Pored brojnih zarobljeničkih logora u Drugom svetskom ratu u Nemačkoj ("stalaga" i "oflaga") poznata su bila i četiri logora zarobljenika vojske Kraljevine Jugoslavije na okupiranoj teritoriji u Francuskoj. To su bili logori u Mecu, Forbahu i dva u okolini Strazbura.


Zarobljenici u Italiji
Do kapitulacije Italije 1943. postojalo je i 11 manjih zarobljeničkih logora u Italiji sa oko 30.000 zarobljenika. U jednom od njih su bili i prof. Milan Bartoš i književnik Stevan Jakovljević koji će kasnije biti prebačeni u logore u Francuskoj.


* Nemacki logori ratnih zarobljenika-1.jpg (49.49 KB, 500x340 - viewed 2537 times.)

* Zarobljenicki logor.jpg (31.97 KB, 500x305 - viewed 1510 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #72 on: January 11, 2013, 02:40:39 pm »

Logor u Lambinovicam ( nem .Labsdorf)
Lambinovice je selo u zapadnoj Poljskoj , blizu grada Nysa.U njemu je bio najveci zarobljenicki logor od sredine 19 do sredine 20 veka. To je bio logor sa najduzim stazom.

Pocetkom prvog svetskog rata, u avgustu 1914 godine, reaktiviran je kao logor.Sluzio je kao logor za obicne vojnike koji su bili smesteni u 6 podlogora. Zarobljenici su radili na poljima u okviru logora ili van njega kao i u industriji. Posle I svetskog rata logor je bio prihvatno mesto za Nemce koji su napustali deo Slezije koji je pripao Poljskoj kao i Veliku Poljsku i Pomeraniju. Taj logor je bio otvoren do 1924 godine i u njemu je bilo izmedju 150 i 4000 Nemaca.

Na pocetku II svetskog rata kada su Nemci napali Poljsku 3. septembra 1939 godine logor je ponovo otvoren.Nazvan je Stalag VIII-B (kasnije 344)
Po zavrsetku poljsko nemackog rata u njemu je bilo smesteno oko 100.000 poljskih vojnika.Pored vojnika u logoru je bilo kratko vreme i nesto civila.Pocetkom rata sa SSSRom odredjeni broj Poljaka je prebacen u druge logore kako bi se napravilo mesta za ruske zarobljenike. Tokom II svetskog rata preko 300.000 saveznickih vojnika ( 50 razlicitih nacionalnosti medju kojima je bilo i Francuza, Belgijanaca, Grka, Amerikanaca i Jugoslovena) je proslo kroz ovaj logor.Izmedju 40.000 i 100.000 je umrlo u njemu.   

U oktobru 1944 dosta zarobljenih vojnika i oficira kao i 1.000 zena koji su ucestvovali uVarsavskom ustanku je dovedeno u logor.Kasnije su mnogi od njih premesteni u druge logore. Uslovi zivota su bili veoma teski kao i u drugim zarobljenickim logorima u Trecem Rajhu.Zarobljenici su radili u poljoprivredi i industriji.Kulturne , obrazovne , religiozna i sportske aktivnosti su pomogle zarobljenicima da lakse podnesu zivot u logoru.

U januaru 1945 godine pocela je evakuacija logora.Svi koji su mogli da idu su morali da napuste logor.

Kada je sovjetska armija 17 marta 1945 godine zauzela taj kraj, logor u Lambinovicama je postao logor za zarobljene Nemce.Kasnije je u blizini formiran i tranzitni logor koji je sluzio za interniranje Nemaca iz Slezije kao i za pripadnike, veterane, Andersovog II poljskog korpusa koje su komunisticke vlasti smatrale opasnim po rezim.

Izvor: http://www.google.rs/imgres

Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #73 on: January 11, 2013, 02:42:47 pm »

Logor Stalag 13 C ( nem Lager Hammelburg.)

Logor Stalag 13 C sagradjen je 1938.g. neposredno pored sela Hammelburg, kao niz drvenih Baraka za smestaj zarobljenika raznih nacionalnosti. U leto 1940.godine, juzno krilo je bilo spremno za prijem. Prvi zarobljenici su bili belgijski i francuski vojnici zarobljeni tokom 1940.g. Tokom 1941.godine, pridruzili sui m se srpski, poljski i ruski vojnici posle bitki na Istocnom frontu. Logor je imao preko 30.000 zarobljenika, sa Rusima kao najvecom grupom. U skladu sa Zenevskom konvencijom, zarobljenici razlicitih nacionalnosti bili su odvojeni medju sobom.
Zarobljenici su korišćeni za razne radove, počev od zemljoradnje, pa do rada u industriji i šumi, što je bilo takođe mimo međunarodnih ugovora. Za vreme rada cuvao ih je Narodna straza (Landschützen).
Prvi komandanti  Stalag 13 u vremenu od 1940 do 1945 bili su  potpukovnik von Crailsheim, pukovnik Franck and pukovnik Westmann.

Pocetkom aprila 1945.g.. Amerikanci su bili na 80 km od sela Hammelburg, kada je general Paton naredio da se formira jedna oklopna grupa koja ce osloboditi zarobljenike logora Stalag 13 C. Posle teskih borbi, 24.marta 1945.g. tenkovi ruse ogradu logora i tom prilikom pucaju na srpske zarobljenike misleci da su Nemci. Jedan srpski potpukovnik u pratnji nemackog oficira sa belom zastavom izlazi da pregovara, ali biva tesko ranjen. Tenkovi se povlace, a sa njima krecu i sposobni zarobljenici. Medjutim, upadaju u zasedu, trpe velike gubitke, bivaju zarobljeni, a zarobljenici se sami vracaju u logor, koji je ostao bez vode. Situacija u logoru je katastrofalna! Rat se blizi kraju, Nemcima ponestaje goriva i hrane, a zarobljenici sun a kraju prioriteta o cemu ce brinuti. Crveni krst nakon inspekcije otkriva uzasne stvari. Dnevna kolicina kalorija je 1052, za 1700 kalorija smanjena u odnosu na uobicajenu kolicinu. Ljudi su prozebli, gladni, bolesni. Grejanja nema, odeca losa a temperature -7 C. Moral i disciplina nikakvi.
6.aprila 1945.g. u logor “upada” 47.bataljon, americke vojske, bez borbe. U medju vremenu su ga srpski I poljski oficiri i vojnici napustili. Nezadrzavaju se, ali o zarobljenicima niko ne brine, pa je u selu zavladala pljacka i anarhija. 08.maja 1945.godine, Amerikanci se vracaju, zauzimaju Stalag 13 i sela Hammelburg i zavode red. Zateceni zarobljenici poslati su kucama.

Izvor: http://www.google.rs/imgres


* Untitled23.png (116.5 KB, 339x195 - viewed 19434 times.)

* Untitled24.png (70.58 KB, 258x195 - viewed 19369 times.)

* Untitled25.png (51.07 KB, 269x202 - viewed 19398 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #74 on: January 11, 2013, 02:43:46 pm »

Logor Stalag X B (Sandbostel)

Logor Stalag X B je formiran 1939.g. u Sandbostelu, kao zarobljenicki logor I u pocetku je sluzio za prihvat poljskih vojnika, da bi kasnije prihvati belgijance, francuze, jugoslovene, a od 1941.g. i ruse sa Istocnog fronta. Logor je imao preko 50.000 zarobljenika, sa Rusima kao najvecom grupom. Stalag X B je za veliki broj zarobljenika bio tranzitni kamp, tako das u barake bile prenatrpane. Medju zarobljenicima je vladala glad, iznemoglost, smrtnost je bila velika, pogotovo sto su korisceni za teske poslove.U aprilu 1945.g. SS jedinice, dovode iz okolnih logora jos 9000 zarobljenika, sto izaziva veliku epidemiju tifusa od cega umire veliki broj zarobljenika.
29.aprila 1945.godine, britanske trupe oslobodile su Logor Stalag X B Sandbostel.


* Untitled26.png (101.69 KB, 255x192 - viewed 19280 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... 30   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 22 queries.