PALUBA
March 29, 2024, 12:19:09 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3] 4 5   Go Down
  Print  
Author Topic: Novo o pobuni mornara u Boki 1918 godine  (Read 34193 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #30 on: April 14, 2014, 02:11:40 pm »

Po čemu je to Prica mogao zaključiti?
Koch je tada još bio djelatan a čini mi se da je Prica već bio umirovljen.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #31 on: April 14, 2014, 02:28:48 pm »

"Spor o karakteru bokeljske februarske pobune mornara, koji je nastao izmedju admirala Price i kontraadmirala Koha, presjekao je Ministar Hadzic svojom uredbom pod br. str. pov. 150 od 18.1.1928.g.
Trecoj obalskoj komandi zabranio je da Mornarica provodi strijeljanim vodjama bokeljske mornarske pobune.
Hadzic je odbacio predstavku kontraadmirala Koha. U toj Naredbi Hadzic izmedju ostalog kaze:

....Saopstiti komandantu III. Pomorske obalne komande, kontraadmiralu Kohu da je njegova prednja predstavka neumesna...Ja to misljenje ne delim, jer su ti dogadjaji vojnicki bunt pa ma kakve da su bile za to pobude......

Izvjesno je da je i sam kralj Aleksandar imao udjela o karakteriziranju same pobune; naime i njemu je kontraadmiral Koh (kao Komandant III Pomorske obalne komande) 1.1.1928.g. poslao Izvjestaj u kojem spominje "osobine" oficirskog kora bivse Austro-Ugarske Mornarice (karakterizira ga kao "prilicno razmazen, otmjen i aristokratski i s ugledom), ali odmah dodaje "da ti oficiri, koji za oslobodjenje nisu nista uradili i nisu mogli ni da cijene i da se odusevljavaju postignutom slobodom svoje nacije......."

Nadalje u pismu kralju iznosi da je clanak u "Politici" u brojevima 7040-7041 publiciran bez njegove dozvole.... te i dalje navodi svoje vidjenje dogadjaja.

Za ocekivati da je i kralju i ministru a i komandantu mornarice dodijalo Kohovo bombardiranje dopisima i dokazivanje svoje pravote.




Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #32 on: April 14, 2014, 02:32:00 pm »

Po čemu je to Prica mogao zaključiti?
Koch je tada još bio djelatan a čini mi se da je Prica već bio umirovljen.
Koh je umirovljen 11.4.1929., a Prica 18.10.1929.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #33 on: April 14, 2014, 05:25:25 pm »

Po čemu je to Prica mogao zaključiti?
Koch je tada još bio djelatan a čini mi se da je Prica već bio umirovljen.
Koh je umirovljen 11.4.1929., a Prica 18.10.1929.
Mislio sam na prvi odlazak u mirovinu. Onda kada je Prici povoljno riješena zamolba za umirovljenjem 1918. godine. Prica nije bio izravno angažiran u Boki. Tada je bio u Puli ili u mirovini.  Znamo dobro da ga je Narodno vijeće iz mirovine povuklo. U Kraljevini SHS Prica je tek trebao dobiti djelatno mjesto. Naposlijetku ga je i dobio.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #34 on: May 29, 2014, 10:04:50 am »

Kadet Sesan je pobjegao ovim hidroavionom s dva pomorska narednika.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* K207PolaAustria1917Bela.jpg (11.79 KB, 385x268 - viewed 515 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #35 on: August 02, 2014, 07:36:20 am »

Slucajno mi je dosao pod oko ovaj stari rad talijanskog autora iz 1935.g., a interesantan je dopis viceadmirala M. Kocha od 28.11.1933. datiran autoru studije o pobuni.
Talijanski mi ne dozvoljava suvereni prijevod, medjutim ........neka se nadje na ovom topiku.
 
http://biblio1.ve.ismar.cnr.it/fedora/repository/ismarbsa:ve00364/PDF/ismarbsa_ve00364.pdf
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #36 on: October 18, 2014, 10:01:19 pm »

Toliko je vremena vec proslo od tih dana Velikog rata, ali oko intoniranja nacionalistickog ili boljsevistickog karaktera pobune, uvijek se pronadje nesto novo.

U sali luckog admiralata u Puli 7.11.1918.g. kaze talijanski admiral Cagni kf Kochu: "Ho sentito che nella Marina a Pola regna regime Soviet?" (Cuo sam da u Puli u Mornarici vlada sovjetski rezim?). Koch: Si. (Da), Cagni: "E lei siete capo-Soviet?" (A vi ste sef sovjeta?), Koch: "Si" (Da).

Na to mu Cagni prstom prijeti i govori: Zapamtite, to treba iskorijeniti jer to je opasnost za cijeli svijet.

.....................
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #37 on: May 24, 2016, 09:33:14 am »

Krma Sankt Georga?

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Pobuna_u_Boki_Kotorskoj.jpg (242.58 KB, 800x548 - viewed 176 times.)
Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #38 on: May 24, 2016, 05:14:45 pm »

Trebalo bi da je 03.02.1918. godine
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #39 on: May 24, 2016, 05:47:03 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Rasch sa St. Georga.jpg (120.81 KB, 720x527 - viewed 165 times.)
Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #40 on: February 01, 2018, 12:58:45 pm »

Danas je vijek od pobune u Boki.
Evo kako je izgledalo obilježavanje nihove pobune u Kraljevini.
Nisam siguran koja je godina u pitanju


* 13.jpg (284.97 KB, 1370x870 - viewed 94 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #41 on: February 01, 2018, 01:27:41 pm »

Obiljezava dogadjaj, kako i pise, Socijaldemokratska stranka.

Kraljevska Mornarica je redovito svake godine obiljezavala taj spomen do 1928. godine. u Wikipediji pise sljedece....:" Kao zapovjednik mornarice Kraljevine SHS //napomena -- misli se ovdje na komandanta mornarice, viceadmirala D. Pricu//, ocijenio je 1928. pobunu mornara u Boki Kotorskoj iz veljače 1918. kao "boljševičku" te je pobunjenicima odbio odati priznanje, nasuprot stavu kontraadmirala Metoda Kocha, Slovenca, koji je pobunu ocijenio južnoslavenskim domoljubnim činom. Kralj Aleksandar Karađorđević složio se s Pricom te zabranio jugoslavenskoj mornarici odavati počast kotorskim pobunjenicima".

Medjutim, valja se zapitati sto je Pricu ponukalo na ovu "zabranu". Mogao je to obiljezavanje zaustaviti 1924., 1925. 1926. ili 1927. kada je bio na polozaju Komandanta Mornarice i za koje vrijeme je uspomena na dogadjaje evocirana.

Postoji izravni povod, a uzroci su prisutni jos od raspada Austro-Ugarske Kriegsmarine i dogadjaja u Puli na samom pocetku XI mjeseca 1918.g. koji kulminiraju govorom pred mornarickim sastavom povodom obiljezavanja pobune mornara, cini mi se 1927.g.

Osoba koja je odrzala govor je unaprijedjeni kapetan fregate, kontraadmiral Metod Koch.

O tome detaljnije kasnije.
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #42 on: February 01, 2018, 01:32:28 pm »

Hajde jadrane, molim Te, baš me interesuju ti detaji da konačno vidimo i pokušamo analiziratu kompletnu genezu i sve efekte sukoba na relaciji Koch-Prica.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #43 on: February 01, 2018, 03:03:17 pm »


O tome detaljnije kasnije.

Danas se obeležava 100. godišnjica od početka pobune. Baš bi bilo lepo saznati nove detalje!
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #44 on: February 01, 2018, 03:46:24 pm »

Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nike Lukovića koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt.

"Od uznemirenosti nijesam spavao. Točno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: 'Ta presuda je pucanje na pravdu!' Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu. Predsjednik suda mi se obratio: 'A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života'. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: 'Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu'. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: 'Tako je!' Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio: 'Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod'. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih. Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu Gea, kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana. 'Ja ne žalim', rekao je Mate, 'što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu'. U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest. Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga".
Logged
Pages:  1 2 [3] 4 5   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 22 queries.