PALUBA
March 29, 2024, 06:39:56 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 [54] 55 56 57 58 59   Go Down
  Print  
Author Topic: Split na starim fotografijama  (Read 307195 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #795 on: May 13, 2016, 10:43:27 am »

Сплит, октобар 1944. године.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Сплит.jpg (503.43 KB, 1985x1365 - viewed 259 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #796 on: June 22, 2016, 03:36:24 pm »

Split prije II.svj. rata


* Matejuska 1933.jpg (61.13 KB, 600x383 - viewed 215 times.)

* Zatvori sv.Roka.jpg (47.78 KB, 600x319 - viewed 178 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #797 on: September 10, 2016, 06:11:15 pm »

Tvornica cimenta.


* 42242.jpg (67.14 KB, 1055x660 - viewed 168 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #798 on: October 26, 2016, 09:51:07 am »

Сплит, јануар 1922. године. Откривање спомен-плоче о дану Дану ослобођења.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
На плацу св. Петра: представници власти, краљ. намесник г. др. Метличић, градски начелник г. др. Тартаља са целом општинском управом, чехословачки конзул г. Хержман, командант места г. Алекса Стојшић, потпуковник Стојан Трнокаповић, соколи, ватрогасци, женска удружења, омладина, војна и народна банда итд.
(Зашто Стојшић и Трнокоповић носе црне флорове?)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* спомен- плоча.jpg (996.68 KB, 1482x1250 - viewed 249 times.)

* спомен-плоча (2).jpg (461.14 KB, 1482x780 - viewed 207 times.)
« Last Edit: October 26, 2016, 10:14:24 am by JASON » Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #799 on: October 26, 2016, 06:02:31 pm »

 Mozda povodom smrti kralja Petra I.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #800 on: January 13, 2017, 10:39:07 am »

Торпиљери на сидришту у сплитској луци.  (10. 1. 1926. године.)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* торпиљeри.jpg (163.01 KB, 648x475 - viewed 178 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #801 on: January 13, 2017, 10:46:55 am »

Sjajno!
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #802 on: April 20, 2017, 05:46:48 pm »

O ovoj slici se već negdje po temama raspravljalo.

---------------------

IZ VRIMENA NAŠIH DIDOVA
 20.04.2017.
Jedna iz naftaline: evo kako je Split izgledao prije 142 godine, kad je njegovim ulicama prošetao car Franjo Josip I

Društvo prijatelja kulturne baštine Split podijelio je danas na svojoj Facebook stranici zanimljivu fotografiju Splita, snimljenu na današnji datum, no prije davne 142. godine, dok su gradom šetali naši (pra)djedovi i (pra)bake.

S bedema Cornaro snimio ju je 20. travnja 1875. fotografski studio 'Andrović-Goldstein' iz Zadra, a povod snimanju ove prve fotoreportaže u povijesti hrvatske fotografije bio je posjet austrijskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Franje Josipa I.

Na fotografiji je zabilježen dolazak kralja kočijom iz Trogira u Split na Manušku poljanu gdje je podignut veliki slavoluk.

http://www.slobodnadalmacija.hr/

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Quote
Na današnji dan prije 142. godine, 20. travnja 1875., Split je posjetio austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj Franjo Josip I (Franz Joseph I, 1830.-1916.) u sklopu svog putovanja Dalmacijom koje je trajalo od 10. travnja do 12. svibnja 1875.
"Na 20. travnja svita se uputila iz Šibenika jahtom do Trogira, a odatle produžila kočijama do Splita. Tu je podignut veliki slavoluk. Idućeg dana, uz ostale brojne obveze car je posjetio ruševine antičke Salone u današnjem Solinu. Na 23. travnja su organizirani posjeti na Brač i to Supetru i Postirama, zatim se proslijedilo u Omiš i Makarsku. Uvečer kasno vratili su se u Split."
(dr. sc. Stanko PIPLOVIĆ: "Posjet cara Franje Josipa I. Dalmaciji 1875. godine")
Ova fotografija na kojoj je zabilježen dolazak kralja u Split, snimljena sa bastiona Cornaro s pogledom na Manušku poljanu, djelo je fotografskog studia "Andrović-Goldstein" iz Zadra (Nikola Andrović, (1824.-1895.), Josip Marko Goldstein (1843.-1930.)).
"Snimajući u travnju i svibnju 1875. posjet cara Franje Josipa I Dalmaciji i njegovo putovanje Pokrajinom, Andrović i Goldstein postali su poznati kao autori prve fotoreportaže u povijesti hrvatske fotografije, koja je objavljena 1876. godine u albumu naziva "Album svjetlopisni s’ opisovanjem putovanja nj. vel. cesara kralja Frane Josipa I. kroz Dalmaciu godine 1875.".
Album je visok 38, a širok 28 cm. Sadrži 24 albuminske fotografije velike približno 27 × 19,5 cm, s tim što su na zadnjoj fotografiji kopirana četiri negativa 14 × 10 cm. Popratni tekst tiskan je u trima verzijama: hrvatskoj, talijanskoj i njemačkoj. Nakladnikom je označen "Svjetlopis Andrović-Goldstein - U Zadru".
Autori su u lipnju 1876. darovali po jedan primjerak caru Franji Josipu i njegovom sinu careviću Rudolfu, a carski ured ih je nagradio s 20 zlatnih dukata.

https://www.facebook.com/dpkbsplit/posts/1279851758730352:0


* 1st1.jpg (67.33 KB, 785x540 - viewed 163 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #803 on: June 09, 2017, 11:35:50 pm »

Priprema za neku feštu oko 1950-te ...


Na uvećanom detalju ispod može se primetiti nadljudsko angažovanje, gotovo Spajdermenskog tipa  laugh


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* split.jpg (1189.77 KB, 3740x2595 - viewed 198 times.)

* split detalj.jpg (681.38 KB, 2476x1842 - viewed 187 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #804 on: July 27, 2017, 08:22:43 am »

Dva skena sa nekih starih negativa nađenih na buvljaku. Snimljeno na Peristilu Dioklecianove palate, prisutan je i Grgur Ninski.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]




* split_peristil (1).jpg (343.23 KB, 1552x2201 - viewed 174 times.)

* split_peristil (2).jpg (327.07 KB, 1545x2300 - viewed 119 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #805 on: August 29, 2017, 03:01:37 pm »

Сплит, 20. децембар 1936. године.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* у сенци палми Сплита.jpg (243.4 KB, 868x934 - viewed 174 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #806 on: September 25, 2017, 01:57:56 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Пароброд Јадранске пловидбе 'Загреб' у Сплиту 2. фебруара 1941.


* пароброд 'Загреб'.jpg (80.69 KB, 518x327 - viewed 126 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #807 on: April 06, 2018, 09:09:36 am »

5.4.2018.

Objavljene spektakularne zračne snimke Splita iz daleke 1934. godine!

Mnogo je razloga da pogledate ovaj video i uvjerite se koliko se Split promijenio posljednje 84 godine


Na YouTube kanalu pod nazivom “Jugoslovenska Kinoteka” prekjučer je objavljen 2-minutni film koji sadržava zračne i druge snimke starog Splita iz daleke 1934. godine. Naziv YouTube kanala zapravo je Filmski arhiv sa sjedištem u Beogradu koji u svom bogatom arhivu ima preko sto tisuća raznih zapisa, od kojih su brojni s područja Hrvatska, pa tako i Dalmacije.

Zrakoplov (hidroavion) dvokrilac u letu iznad Splita snimio je panoramske snimke raznih dijelova grada i obale. Tako se mogu vidjeti panorame luke s barkama, spomenik Marku Maruliću, područje palače Milesi, Dioklecijanova palača, spomenik Grguru Ninskom, Peristil, Arheološki muzej u Splitu, spomenici iz grčkog i rimskog razdoblje, scene splitske svakodnevice iz toga razdoblje.

Mnogo je razloga da pogledate ovaj video i uvjerite se koliko se Split promijenio posljednje 84 godine…



Autor: D.D., Dalmacija danas
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #808 on: April 06, 2018, 09:24:35 am »

Sjajno! 

A snimak grada napravljen iz hidroaviona Ikarus IO.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #809 on: December 03, 2018, 01:18:13 pm »

Ante Trumbić, Splićanin koji je krojio hrvatsku povijest: rođen je u težačkoj obitelji na Lučcu, a Dalmacija ga je 1920. dočekala kao svoga spasitelja

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kad se bude netko primio da piše hrvatsku političku historiju, neka ne zaboravi da u galeriji naših političara od Četrdesetosme pa sve do Šestog januara Trumbićev lik predstavlja kapetana našeg političkog broda koji nije izgubio dostojanstvo ni pošto je potonuo - zapisao je u svoj dnevnik brilijantni cinik Miroslav Krleža o najvažnijem hrvatskom političaru prve polovice dvadesetog stoljeća, Splićaninu Anti Trumbiću.

A Trumbić je čovjek koji je na ruševinama Austro-Ugarske stvarao prvu Jugoslaviju, istrgnuo Dalmaciju iz kandži Velike Italije i Velike Srbije, priključio je Hrvatskoj i kroz čitavu dugu karijeru vodio borbu za ravnopravnost svih naroda u Karađorđevićevoj kraljevini.

Drugim riječima, bio je jedan od kreatora sudbine naroda ovih prostora, a kao i svi stvaratelji nečega iz ničeg, žestoko je zagovarao i još bolno se razočaravao u iskrivljena utjelovljenja svojih ideala koji su se znali pretvarati u košmar u tim košmarnim vremenima.

Ovih dana osamdeseta je godišnjica njegove smrti, njegov je sprovod zabilježen kao najmasovniji u splitskoj povijesti, ali i stota godišnjica udruživanja Srba, Hrvata i Slovenaca u zajednicu čiji su narodi bili daleko od ravnopravnosti kakvu su zamišljali njezini očevi, pogotovo Trumbić.

Njemu u čast u Splitu je održan znanstveni skup u organizaciji Muzeja grada Splita i Društva prijatelja kulturne baštine, a na rodnoj kući u Radunici otkrivena je nova spomen-bista. Istim povodom će u Zagrebu biti organizirana svečana akademija u Matici hrvatskoj sljedećeg tjedna.

Otpor Austriji

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Rođen je 1864. u težačkoj obitelji na Lučcu, davno doseljenoj iz Trnbusa u Poljicima, a već kao dijete ističe se iznimnom inteligencijom i marljivošću pa se nakon gimnazijske mature 1882. godine upisuje na Pravni fakultet u Zagrebu, gdje se upoznaje s idejama Ante Starčevića.

Studij nastavlja u Beču i Grazu gdje je doktorirao 1890. godine, postavši prvi intelektualac tog akademskog stupnja na težačkom Lučcu.

Vraća se u Split 1886. godine kako bi se posvetio odvjetničkom pozivu, ali zapošljava se kao tajnik trogirske općine koja je upravo prešla u narodnjačke ruke gdje ostaje dvije godine. Sudsku praksu obavlja 1888. u Splitu ali je izbačen zbog protesta povodom veleizdajničkog procesa koji se u Splitu vodio protiv pristaša Srpske stranke.

Tek u svibnju 1894. polaže odvjetnički ispit u Zadru s navršenih trideset godina. U to vrijeme djeluje u novostvorenoj Stranci prava u Dalmaciji, smatrajući kako je "Austrija stalno otkidala hrvatskom narodu njegova državna prava, a njegovu zemlju rascjepkala."

Drugo pitanje koje ga zaokuplja je ujedinjenje Kraljevine Dalmacije s Hrvatskom, a kao predsjednik pravaškog kluba u Dalmatinskom saboru pokretač je akcija protiv austrijskih vlasti.

Nakon pokušaja austrijskog namjesnika Handela da u Dalmaciji uvede njemački jezik, Trumbić postaje vođa Hrvatske stranke koja je objedinila Hrvatsku narodnu stranku i Stranku prava, te s Franom Supilom 1903. osmišljava "politiku novog kursa" čiji je cilj bio, u u suradnji s ostalim narodima, ponajprije Mađarima i Talijanima ugroženima od germanskog ekspanzionizma, ostvariti sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, postići reviziju Hrvatsko-Ugarske nagodbe radi financijskog osamostaljenja Hrvatske, te djelovati u smjeru stvaranja samostalne južnoslavenske države.

'Riječka rezolucija'

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U godinama koje slijede Trumbić osmišljava "Riječku rezoluciju" za ostvarenje zacrtanih ciljeva, a pojava sve jačih aspiracija Italije prema hrvatskoj obali, približava ga težnji da se južnoslavenski narodi u Austro-Ugarskoj trebaju osloniti na Srbiju.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata je u emigraciji, sa Supilom i Ivanom Meštrovićem razmišlja o stvaranju političkog tijela koje bi pred antiaustrijskom koalicijom predstavljalo Hrvate, Srbe i Slovence, iz čega 1. svibnja 1915. nastaje Jugoslavenski odbor na čelu sa Trumbićem.

Proces stvaranja Jugoslavenskog odbora ubrzalo je saznanje da je nekoliko dana ranije sklopljen 'Londonski pakt' kojim su Velika Britanija, Francuska i Rusija s Italijom potpisale tajni dokument prema kojem će Talijani dobiti Istru i dalmatinsku obalu sve do rta Planka kod Rogoznice, dok bi Srbiji pripao ostatak dalmatinske obale i otoka sve do Crne Gore.

Srpski predsjednik vlade Nikola Pašić s Talijanima već pregovara o realizaciji Londonskog pakta, no situacija se mijenja 1917. kad izbija boljševička revolucija u Rusiji 1917. Ali i zbog presudnog ulaska SAD-a u svjetski rat.

Zatečeni Pašić

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Delegacije Hrvata (Jugoslavenskog odbora) i Srba, predvođene Trumbićem i Pašićem sastaju se u srpnju 1917. na Krfu, gdje potpisuju Krfsku deklaraciju, kompromisni ugovor koji nije sasvim odgovarao ni jednom ni drugom, ali sadrži osnovne ideje o osnivanju i organizaciji nove države pod imenom Kraljevine SHS. Time bi Pašić odustao od Velike Srbije, koju i dalje potajno traži od Engleza, a zemljom bi vladala srpska dinastija Karađorđevića.

Uoči sloma Austro-Ugarske u prvim danima listopada 1918. u Zagrebu je formirano Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovno predstavničko tijelo Južnih Slavena Austro-Ugarske, a Hrvatski sabor prekida državnopravne odnose s Monarhijom te proglašava Hrvatsku, Dalmaciju, Slavoniju i Rijeku neovisnom državom.

Slijedeća odluka je ulazak u zajedničku državu Slovenaca, Hrvata i Srba u kojoj će Narodno vijeće SHS biti vrhovna vlast. Pašić je zatečen jer shvaća kako su ovim odlukama Država SHS i Kraljevina Srbija postavljene kako ravnopravne nezavisne države, te čini sve da sruši ovakav koncept.

No na sastanku u Ženevi u studenom 1918. Trumbićeva opcija pobjeđuje, Narodno vijeće SHS u Zagrebu donosi odluku o ujedinjenju, ali Ženevska deklaracija nikad nije provedena.

Na mirovnoj konferenciju u Parizu sudbina ujedinjenih naroda ovih prostora razapeta je između dviju koncepcija: Italija traži provedbu Londonskog pakta, no američki predsjednik Woodrow Wilson staje na Trumbićevu stranu, a tzv. Jadransko pitanje ostaje otvoreno sve do 1920. godine i Ugovora iz Rapalla.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata je u emigraciji, sa Supilom i Ivanom Meštrovićem razmišlja o stvaranju političkog tijela koje bi pred antiaustrijskom koalicijom predstavljalo Hrvate, Srbe i Slovence, iz čega 1. svibnja 1915. nastaje Jugoslavenski odbor na čelu sa Trumbićem.

Proces stvaranja Jugoslavenskog odbora ubrzalo je saznanje da je nekoliko dana ranije sklopljen 'Londonski pakt' kojim su Velika Britanija, Francuska i Rusija s Italijom potpisale tajni dokument prema kojem će Talijani dobiti Istru i dalmatinsku obalu sve do rta Planka kod Rogoznice, dok bi Srbiji pripao ostatak dalmatinske obale i otoka sve do Crne Gore.

Srpski predsjednik vlade Nikola Pašić s Talijanima već pregovara o realizaciji Londonskog pakta, no situacija se mijenja 1917. kad izbija boljševička revolucija u Rusiji 1917. Ali i zbog presudnog ulaska SAD-a u svjetski rat.

'Ugovor iz nužde'

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Trumbić se, kao ministar vanjskih poslova Kraljevine SHS u Rapallu lavovski bori da iščupa Italiji iz ruku istočnu obalu Jadrana. Nema potpunu podršku ni srpskog dijela delegacije; Srbi smatraju kako će, ako Italija dobije dio obale, pustiti njima da rade što žele na Balkanu i ostat će im dužnici.

Dalmacija drhti u strahu od ishoda pregovora, a Trumbić, koji je upornošću i diplomatskim sposobnostima fascinirao talijanskog ministra vanjskih poslova Carla Sforzu, spašava ono što je bilo moguće. Italija je dobila Istru (osim općine Kastav), Zadar, Cres, Lošinj, Lastovo, Sušac i Palagružu. U Splitu Trumbića dočekuju kao pobjednika, spasitelja Dalmacije, a on iznosi kako je "ugovor potpisan u nuždi".

- Bio sam uvjeren da će Rapallski ugovor izazvati bolan, težak utisak u cijelom narodu. Kad ne bi bilo tako bilo bi žalosno. Narod koji može da trpi bez boli amputaciju životnih dijelova, nema osjetljivosti, nema budućnosti(...) Trebalo je odlučiti: ili primiti ili kidati. Trećega izlaza nije bilo. U toj muci trebalo se sabrati i ocijeniti posljedice jedne ili druge odluke - po povratku iz Rapalla obrazlagao je Trumbić Splićanima.

Nakon Rapalla podnosi ostavku na mjesto ministra, te odbija primiti orden Karađorđeve zvijezde s mačevima koji mu je namijenio regent Aleksandar. Ostatak države ne dijeli oduševljenje Dalmatinaca, zbog velikog nezadovoljstva ugovor nije razmatran u Narodnoj skupštini, te je nakon godine dana ozakonjen kraljevom odlukom.

Pisana ostavština

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Trumbić, izabran u Ustavotvornu skupštinu nalazi smisao svog političkog djelovanja u borbi za ravnopravnost hrvatskog dijela zajednice u Kraljevini, nasuprot srpskoj hegemoniji i centralizmu što je bio rat kojeg je vodio do kraja života.

Odbija glasati za Vidovdanski ustav, a 1923. godine seli se u Zagreb, gdje nastavlja biti središnja politička ličnost, a obnavlja i i odvjetničku praksu. Osniva Hrvatsku federalističku seljačku stranku, zalažući se za federaciju pet ravnopravnih državnih jedinica, uz Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, još i Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

S Radićem se uglavnom ne podnosi, ali nakon atentata u Skupštini solidarizira se s njim. Na svim izborima, pa tako i lokalnima njegova lista prolazi odlično, a 1928. osvaja i vlast u Splitu. Nakon Šestojanuarske diktature 1929. kralj Aleksandar ga pokušava privući na dvor, što Trumbić odbija.

Nakon ubojstva hrvatskog intelektualca Milana Shufflaya 1931. dobiva informaciju kako se i na njega sprema atentat pa nosi vatreno oružje, a 1932. istupa kao član Mačekova HSS-a. S Mačekom osmišljava Zagrebačke punktacije koje traže vraćanje na stanje prije 1918. i ponovno uređenje međusobnih odnosa bez velikosrpske hegemonije zbog čega Maček završava u zatvor na tri godine.

U posljednjim godinama života Trumbić je potpuno razočaran jugoslavenskim uređenjem i spoznajom da vlast u Beogradu ne namjerava riješiti hrvatsko pitanje. Inzistira na hrvatskoj samostalnosti i mogućnosti izlaska iz Jugoslavije.

Umro je 18. studenog 1938. a Hrvatska mu je upriličila dotad nezabilježen oproštaj. Nakon povorke u Zagrebu, ispraćaji su organizirani cijelom rutom prema Splitu, u Karlovcu, Kninu, Sinju, Dicmu, Klisu i Solinu.

U Splitu je sprovodu prisustvovalo preko četrdeset tisuća ljudi, više nego što je tada brojio grad, povorka za kovčegom prekrivenim hrvatskom zastavom puna četiri sata kretala se od Peristila do crkve svetoga Frane na Obali gdje je pokopan u klaustru samostana, a Ivan Meštrović izradio mu je mramorni sarkofag.

Golemu pisanu ostavštinu ostavio je Sveučilišnoj knjižnici i Gradskoj biblioteci u Splitu, te HAZU u Zagrebu.

Bogdan Radica: Bio je gospodin engleskog tipa

Uspravan, dotjeran u odijevanju, gledajući ravno ispred sebe, hodajući gospodskim korakom i govoreći jezikom koji je malo sličio na splitski izgovor, Trumbić je ostavljao dojam gospodina jedne mediteranske civilizirane politike.

Tkogod je od Talijana ili Francuza, čak i Engleza, imao prilike surađivati s Trumbićem, teško je mogao pronaći njegovo plebejsko podrijetlo. Njima je on izgledao kao gospodin engleskog tipa s mnogo odgovornosti i ozbiljnosti koja nije dopuštala šalu, nego je znala za odgovornost mjere i obzira - opisao ga je splitski intelektualac Bogdan Radica, primjećujući:

- Trumbićeva razočaranja bila su tipično splitska, nastajala su iz moralističkog stava prema događajima. Kao i u svakog Splićanina, i u njega je osjećaj prevare djelovao u znaku povlačenja i samozatajivanja.

Izvor : SD


* 1.jpg (288.86 KB, 1920x1397 - viewed 68 times.)

* 2.jpg (195.1 KB, 903x1295 - viewed 58 times.)

* 3.jpg (256.45 KB, 1920x1408 - viewed 74 times.)

* 4.jpg (214.59 KB, 1920x1180 - viewed 70 times.)

* 5.jpg (283.51 KB, 1920x1098 - viewed 71 times.)

* 6.jpg (700.16 KB, 1920x2714 - viewed 77 times.)
Logged
Pages:  1 ... 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 [54] 55 56 57 58 59   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.