Trgovačka mornarica

[brodarski]

Kozara se vratila 1946. godine u domaće vode nakon izbivanja od čak 7 godina. To je nekadašnji Nikola Pašić Dubrovačke plovidbe porinut u Glasgowu 1927. godine. Kozara je jedna od prvih novogradnji za nekog brodara Kraljevine Jugoslavije. Bila je duga 123 i široka 16 metara. Nosivost je iznosila 8325 tona.  Dodijeljena je Jugoslavenskoj slobodnoj plovidbi.

[brodarski]

Lijepa slika Prenja dok je plovio pod imenom Bosanka.

[brodarski]

Među povratnicima bio je i parobrod Livno. Nekadašnja Luciana društva  Jadransko brodarsko d.s.o.j. sa Sušaka. Porinut je u Burntisland 1928. godine.  Bio je dug 113 i širok 15.5 metara-Nosivost 7976 tona. Parni stroj od 1850 KS davao je brzinu od 8.5 čvorova. Teško mi je bilo pronaći među ogromnom količinom fotografija sliku Livna. Bio sam u uverenju da ih imam nekoliko, kad ono samo jedna.

[jadran2]

Teze je pronalaziti ove trgovacke brodove - evo "Banije" o kojoj je vec ranije Brodarski napisao.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Kad si naša Baniju, budi tako dobar pa nađi Durmitor porinut u Glasgowu 1913.

[brodarski]

kad smo kod Durmitora koji je doplovio u domovinu 1946. teško je pronaći neku njegovu dobru fotografiju. Porinut je u brodogradilištu Russell ,Port Glasgow u prosincu 1913. godine. Duljina mu je iznosila 133.36 a širina 17.07 metara. Nosivost 9618 tona. Parni stroj od 5525 KS davao je brzinu od 10 čvorova. Englezi navode brzinu od 11 čvorova.  Predan je naručitelju Liverpool, Brazil & River Plate S.N.Co Ltd (Lampor) 1913. godine.  Kupljen je 1931.za Dubrovačku plovidbu  i dobio ime Durmitor. Za vrijeme rata dobio je 1941. ime Radwintwr. To je ime dano od British War Transpor gdje je bio u najmu do 1946. godine. Od 1946. je opet Durmitor u floti Jugoslavenske linijske plovidbe. Izrezan u Splitu 12. rujna 1963. godine.

[jadran2]

teski zadatak, evo jedne slabe fotografije

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Bolje Jadrane ikakva nego nikakva fotografija. Da nam nije stranih izvora teško bi došli do poslijeratnih slika brodova trgovačke flote. Stranci su pratili brodove i fotograafirali ih. Sve od reda. Naročito one iz socijalističkog bloka. Iz stranog izvora je i ova slika Podgore, točnije N. Frankland of Waterloo, Lancashire.
Porinuta je 1919. u Rotterdamu za Rotterdamsche Lloyd  kao Kedir. Primjećujete sličnost sa Sutjeskom. Brod je prodan 1923. kompaniji Meldrum and Swinson i nazvan ESSEX DRUID. Kupuje ga 1938. Jugoslavenska oceanska plovidba sa Sušaka i daje ime Drava. Brod je vraćen u domovinu 1946. i dodijeljen Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi. Izrezan u veljači 1961.

[jadran2]

Evo buduceg Durmitora, dok se zvao Plutarch i uspomene na putesestvije tog broda, susret s pom. krstaricom Atlantis itd.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Of the five, the Plutarch must have had the most interesting career. When sold in 1931 she went to Yugoslavia, becoming the Durmitor, surviving without mishap until she was captured on October 21, 1940, by the German armed raider Atlantis near Sunda Strait.

A prize crew was put on board together with a number of Allied prisoners taken from earlier victims of the raider. She was sent to the French West African coast, but was in a sorry state long before her arrival, short of provisions and fresh water and out of bunkers. Abandoned on her arrival, she was retaken in February 1941 at Mogadishu by H.M.S. Shropshire, she was placed under the British flag by the Ministry of War Transport, becoming the Radwinter in 1943. At the end of hostilities she was handed back to Yugoslavia in 1946. Reverting back to the name Durmitor, she traded under this flag without further incident until September 1963, when she arrived at Split, to be broken up. She had clocked up a total of 50 years afloat, quite a record, and a testimonial to British shipbuilding.

[brodarski]

Baš si mi uštedija vrime. zaboravija sam da se zva Plutarch. Kad je tako evo jedne slike pod red ensign. Sad  nađi Prozor.

[jadran2]

Imas li sto lakse....
Jest da je Jugooceanija imala brodove po planinama - od kojeg je drustva Prozor?

[jadran2]

Jos o "Durmitoru"

Piše Igor SPICIJARIĆ
  

  

  
 Odiseja hrvatskog parobroda Durmitor


 

Početkom godine 1939. sve je upućivalo da se sprema novi ratni sukob. Mnogi svjetski brodovlasnici i brodarska društva, poučeni iskustvima iz Prvog svjetskog rata, počeli su izvlačiti svoje brodove iz malih i zatvorenih mora, pa tako i iz Jadranskoga. Njemačkim napadom na Poljsku 1. rujna 1939. taj proces se znatno ubrzao. U ratnom paklu koji je uslijedio našlo se i približno 5000 hrvatskih pomoraca. Mnogi od njih doživjeli su tragične i neobične sudbine, među kojima je sigurno najneobičnija ona o parobrodu Durmitor

Britanski vojni stručnjaci dobro su shvaćali vrijednost svakog broda na koji su mogli računati. Znali su da će moćna trgovačka mornarica s više od 21 milijun BRT biti izvrgnuta udarima njemačkog zrakoplovstva, površinskih brodova a posebno torpednim udarcima njemačkih podmornica. O trgovačkoj floti ovisio je dotok hrane, oružja, streljiva i svih ostalih strateških sirovina prijeko potrebnih za fizički opstanak i vođenje rata.
U tom ratnom paklu na svim svjetskim oceanima i morima našlo se i približno 5000 hrvatskih pomoraca ukrcanih na brodove bivše trgovačke mornarice Kraljevine Jugoslavije (oko 3000) i približno 2000 pomoraca ukrcanih na brodove pod stranim zastavama. Mnogi od njih su doživjeli tragične i neobične sudbine među kojima je najneobičnija ona koja je zadesila brod Durmitor u vlasništvu "Dubrovačke parobrodske plovidbe".
Neposredno pred početak Drugog svjetskog rata "Dubrovačka parobrodska plovidba" je bila druga po veličini brodarska kompanija u tadašnjoj državi, odmah poslije "Jugoslavenskog Lloyda", s približno 52 000 BRT. Raspolagala je s 24 broda: 10 brodova duge i 14 brodova obalne plovidbe. Predsjednik društva i većinski vlasnik Federiko Glavić nastojao je u društvo privući i ostale male dubrovačke brodovlasnike kao što su bili oni iz društava "Unione" i "Naprijed". Jedan od brodova "Dubrovačke parobrodske plovidbe" bio je i parobrod Durmitor, stara parnjača od 5 613 BRT i 9 400 tona nosivosti. Pod imenom Plutarch izgrađen je za potrebe britanske Royal Navy davne 1913. godine u Glasgowu. U Prvom svjetskom ratu služio je britanskoj ratnoj mornarici kao brod baza za opskrbu podmornica. Dubrovčani su godine 1931. kupili tada 18 godina stari brod koji je bio u izrazito dobrom stanju. Kupljen je novcem koje je društvo dobilo kao odštetu od osiguranja za potopljeni parobrod Daksa. Još prije službenog početka rata uprava društva ga je izvukla iz Jadrana. Plovio je uglavnom na atlantskim rutama i održavao vezu s lukama zapadne Europe. U vrijeme kad je započela tragična i neobična priča o Durmitoru, na svjetskom tržištu je već zavladala velika potražnja za slobodnim brodskim prostorom. Cijene prijevoza su znatno porasle, što je brodovlasnicima ipak bilo najvažnije.
Ratna zbivanja zatekla su parobrod Durmitor u britanskim lukama. Pod zapovjedništvom kapetana Ive Bege (rodom iz Župe Dubrovačke) bilo je 33 člana posade i to uglavnom Hrvata. Prvi časnik palube bio je dubrovčanin Srđ Rathman, a upravitelj stroja Cavtačanin Antun Lonza. Ostali članovi posade bili su uglavnom s dalmatinske obale i otoka, uz dva Hercegovca, dvojicu Bokelja te po jednog Slovenca (telegrafist Anton Arh iz Ljubljane) i Srbina (drugi časnik palube Simo Simić iz Valjeva).
Početkom mjeseca lipnja 1940. preko svog agenta kapetan Bego dobiva posao. U luci Barry Docks u blizini Cardiffa (Wales) Durmitor je ukrcao teret ugljena za luku Oran u Alžiru. Polovica 1940. već je dobro odmakla, a opasnost od njemačke invazije na britansko otočje još je bila veoma velika stoga je plovidba Atlantikom bila visoko rizična. Oceanom su "haračile" njemačke podmornice, a obalne vode bile su prepune morskih mina. Britanci su u tom razdoblju od vlade SAD-a pribavili pedesetak starih razarača da bi kako-tako zaštitili svoje konvoje, ali neutralci su uglavnom morali ploviti sami.

Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika

 

[Boro Prodanic]

Nemoj tako Jadrane, daj nam priču do kraja! Gde sada da nađem u Beogradu štampano izdanje Hrvatskog vojnika?

[jadran2]

E, pa Boro, kada sam vec poslao, vidio sam da je kraj na drugom mjestu.

Ali, obecavam, naci cu tekst i poslati kasnije - vrlo je zanimljivo.... dok sam trazio fotografiju Durmitora, letimicno sam procitao o dogadjaju.

Ustvari, ako se Palubarci slazu, obraditi cu "Atlantis" s posebnim osvrtom na "Durmitor" - ako vec nije na Palubi sve receno o pom. krstarici.....

[Dreadnought]

Da ne idemo preterano u off...

Priča o "Atlantisu" i "Durmitoru, bi mogla da ide u temu o nemačkim pomoćnim krstaricama 

https://www.paluba.info/smf/slavna-oruzja-orudja-avioni-brodovi/pomocne-krstarice-nemacke-mornarice-t3770/