PALUBA
March 28, 2024, 10:39:34 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5]   Go Down
  Print  
Author Topic: Brodovi BEOPLOVA  (Read 53951 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #60 on: September 29, 2010, 05:04:35 pm »

Brod i dalje plovi....

KAPETAN PAVLOVIC  1983    
RUNNER B.               1991      
AFRIS RUNNER         1996      
LADY JULIET            2001  

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Nove vlasnike nisam uspio naci.

(ova zadnja Lady Juliet ili nije Kapetan ili su bile izvrsene neke preinake.



* Runner+B.jpg (7.76 KB, 209x163 - viewed 1060 times.)

* Lady Juliet.jpg (56.9 KB, 900x512 - viewed 342 times.)

* LADY+JULIET.jpg (6.82 KB, 210x178 - viewed 987 times.)
« Last Edit: September 29, 2010, 05:10:08 pm by jadran2 » Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #61 on: September 29, 2010, 05:20:48 pm »

Zadnja Lady nije Kapetan Pavlovic. To je slican brod, jedno od imena je i Lady Juliet. Chitaggong ga je razgradio prije deset godina.
Logged
švercer011
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #62 on: September 29, 2010, 05:25:09 pm »

Imam jedno pitanje za vas je mozda jako glupo ili smesno,al ajd da probam.Zasto brodovi menjaju imena tako cesto,zar nebi trebali da nose jedno ime od brodogradilista pa do zelezare?
Logged
švercer011
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #63 on: September 29, 2010, 06:25:00 pm »

„Koktel ubice" i brodska rdja




12. 3. 1999.




Prvo putovanje iz Japana. Krštenje na Ekvatoru. Gusari najopasniji na Filipinima. Najbolji provod u Južnoj Americi





Kad prekaljeni pomorci pitaju „koliko imaš brodova", svaki junoša „ciciban" se postidi. Dva „tankeraša" iza sebe, a nema čime da se ponosi. Po nepisanom pravilu mornara, karijera se računa tek sa kojim više, a za to Zemljinu kuglu nekad treba oploviti i nekoliko puta. Iako ima samo 29 godina, Beograđanin Jovo Perčić bez ustezanja može gledati u oči svakog „morskog vuka". Od njegovog vatrenog krštenja prošlo je devet godina, a posle pet prekookeanskih brodova priče je na pretek.

Mlad i željan avanture, sa drugom sam upisao Pomorsku akademiju u Kotoru. Pred uslov za drugu godinu pitali smo se da li mi to stvarno možemo. Pa hajde da probamo. Prijavim se „Beoplovu" i ubrzo mi stigne poziv za ukrcavanje - priča Jovo.
Umesto očekivanog putovanja po jadranskoj obali, na stolu tada dvadesetogodišnjeg kadeta našle su se avionske karte za japansku luku Kimitsu. Veliki trgovački brod „Smederevo" na čarter liniji od Japana, preko Los Anđelesa, San Franciska, te Majamija i Rio de Žaneira, pa do Jadrana isplovio je sa novom posadom.

- Bilo nas je tridesetak. Prvi susret sa kolegama gotovo me razočarao. Kad sam video neke onako umazane i štrokave, bez uniforme sa bradama našao sam se u čudu. Atmosfera na trgovačkim brodovima je opuštenija, ljudi se slobodnije ponašaju, ali pravila ima...- nastavlja beogradski mornar.

Jedno od tradicionalnih - krštenje pri prvom prelasku ekvatora, nije zaobišlo ni njega. Sledovalo mu je žestoko „kupanje", gađali su ga jajima, a posle „koktela ubice" dva dana nisu računali na njegovu pomoć.

Posle oplovljenog Pacifika i Atlantika, za devet meseci, plovidbe mu je već bilo dosta.

- Veliki brodovi su nezahvalni za mlade avanturiste. „Smederevo" je mililo brzinom od 12 čvorova (oko 24 km na sat). Za to vreme ljudi potpuno prolupaju. Mi smo iz Perua oko Rta Horn išli 45 dana. Tu sam prvi put video kako izgleda oluja na otvorenom moru. Čas je sve bilo mirno, pa odjednom vidiš pada sneg, a talasi se dižu preko palube koja se ponekad nije mogla ni videti. Bio sam fasciniran slikom, dok je starijima bila frka.

Jovina pomorska knjižica uredno ispečatirana, pasoš ispunjen do kraja. Listajući knjižicu, sasvim slučajno otkrili smo da se pre tačno četiri godine iskrcao u NJujorku.

- Vidi stvarno. Uh, ala je bilo dobro. Ostali smo malo duže, hotel „Edison" na Tajms skveru, milina- otkriva nam donoseći album sa fotografijama. Empajer stejt bilding, neonske reklame poput onih u Las Vegasu. Tu su i uspomene sa brazilske Kopakabane, neizbežne „Glave šećera", detalji prelaska Panamskog kanala, atmosfera kafića na Jamajci, Hongkongu... Ceo svet pred našim očima.

- Amerika je idealna za šoping. Dostupno je sve, da biraš. Mesto za zabavu bez premca je Južna Amerika - prenosi nam iskustva.

Kao oficir palube, Jovo je plovio pod grčkim i izraelskim zastavama. U opis posla ulazile su gvardije (četvorosatne smene na komandnom mostu) i briga o bezbednosti broda.

- U toku jedne noćne smene, negde u Indijskom okeanu, odjednom vidim jaku svetlost. Kao da je neko odozdo uperio reflektore. Šta je sad to- bio sam u čudu.

Stariji mornari znali su da je to jato planktona u koje su upali.

Iako nesreća nije bilo, o piratima se uvek razmišlja. Gusari su najmoćniji u predelu između Malezije i Indonezije, ostrva Java i Filipina. Poseduju brze glisere koje povezuju užadima, za koja se brod zakači i automatski ih privuče uz bok. Očas posla brod je u njihovim rukama.

- Pričalo se o njima, ali ih nismo videli. Za svaki slučaj dobro smo naoružani, posebno jevrejska plovila. Kad se nađemo u tim vodama, palimo reflektore i pojačavamo straže. Izbezobrazili su se i često ubijaju posade. NJihova meta pre svega su jahte i brodići- tvrdi naš pomorac.

Bokelji su cenjeni mornari i kapetani. U poslu su generacijama i od njih se najviše nauči.

- Plate su dobre, ali se lako potroše. Ne možeš večito da živiš od ušteđevine. Mogao sam da biram gde ću, ali sam se uvek vraćao u Beograd. Nezamislivo mi je da radim u fabrici, slažem delove kao Čarli Čaplin. Treba mi prostor. Godinu dana sam na kopnu i miris mora mi je sve češće u glavi. Proklet je ovo posao, što kažu veterani, kad se rzina (brodska rđa) jednom uvuče u krv nema povratka- priznaje panonski mornar. Dnevna soba novobeogradskog stana puna je autentičnih predmeta. Dominiraju „zulu" štit i mačete sa Jamajke. Domaćin jedino žali što iz Urugvaja nije poneo još koji „mate", originalnu posudu za čaj sa metalnom cediljkom, za goste bi to bila prava zagonetka.

Od nekadašnjeg „Beoplova" ostala je samo tabla pored novobeogradske opštine. Novi angažmani traže se u bogatim zemljama Mediterana. Jedan mornar čeka ih u Beogradu.

Violeta Pavlović Jovan Pavlović


                                                             Antrfile Vesna Zmijanac posvađala mornare

Dvojicu mornara, seća se Jovo, kapetan je izbacio sa broda negde u Australiji. Jedan je bio iz Pirota, drugi iz Knina, a tuča je izbila zbog Vesne Zmijanac. Bilo je to pre pet godina kada je Vesna „harala" u kožnim kostimima. Rasprava je potekla uz gledanje njenog spota. Prvi je tvrdio da peva na plejbek, a drugi suprotno. Ubrzo su stolice letele na sve strane. Kapetan je lako rešio problem, a njih dvojica zagrljeni iz Australije- pravac Beograd. 


Izvor:Glas Javnosti
Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #64 on: September 29, 2010, 11:38:34 pm »

Imam jedno pitanje za vas je mozda jako glupo ili smesno,al ajd da probam.Zasto brodovi menjaju imena tako cesto,zar nebi trebali da nose jedno ime od brodogradilista pa do zelezare?

Glavni razlog zašto tako često menjaju imena je taj što često menjaju i vlasnike. Promenom vlasništva, često menjaju i matične luke (npr. umesto u Panami, registruje se u Monroviji), samim tim i zastave, ITU pozivni signali, i još ponešto. Smiley
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #65 on: May 05, 2011, 07:46:51 pm »

Jedan od razloga moze biti i zelja unajmitelja (zavisno od tipa charter ugovora) da brod promijeni ime i novo ime nosi tokom trajanja chartera, bez obzira sto mu je vlasnik ostao isti. Ima tu gomila kombinacija.....
Logged
švercer011
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #66 on: December 11, 2012, 09:02:05 pm »

In Memoriam

11.12.1981- 11.12.2012.

Nastradali članovi posade broda ''Bratstvo''- (''Beoplov''-Beograd):


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Beoplov.jpg (56.5 KB, 498x736 - viewed 521 times.)
Logged
švercer011
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #67 on: February 18, 2013, 09:39:20 pm »

Kotorski barba spasio „Smederevo”


Stari morski vuk iz Boke Slavko Ivanović sam je 22 dana boravio na YU brodu u jednom zalivu u blizini Čilea, koji je dobio ime po njemu




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Kapetan duge plovidbe Slavko Ivanović iz Kotora, jedan je iz plejade iskusnih starih morskih vukova iz Boke, koji su “tukli” sva svjetska mora na domaćim i stranim brodovima. Ove godine navršava se šest decenija od kada je počela ultrabogata pomorska karijera vitalnog osamdesetdvogodišnjaka.

Slavko Ivanović je na svjetskim morima proveo 43 godine, ploveći na šezdesetak raznih brodova sa kojima je imao niz nesvakidašnjih avantura i doživljaja – od sukoba sa piratima, preko prolaza kroz navigacijski najteža područja na svijetu, borbe sa olujama, do vjenčanja na brodu koje je sprovodio kao zapovjednik.


Njegovu karijeru, ipak, obilježili su jedan brod i jedan događaj koji su kapetana Ivanovića uvrstili i u Ginisovu knjigu rekorda kao čovjeka koji je presudno učestvovao u najdužem spasavanju jednog broda u istoriji svjetske trgovačke mornarice.

Priča se odigrala prije 25 godina na krajnjem jugu Južne Amerike, na Pacifiku, u blizini zloglasnog rta Horn, poznatog po strašnim nevremenima koji u tim vodama vladaju tokom najvećeg dijela godine. Upravo oko Kejp Horna kako ga zovu pomorci, novembra 1988. godine, plovio najveći jugoslovenski trgovački brod koji je korišćen za prevoz nafte, rude i rasutog tereta „Smederevo“, vlasništvo kompanije „Beoplov“ iz Beograda. Zapovjednik broda od 162.597 bruto-tona, dugačkog 292,5 i širokog 44,6 metara, bio je kapetan Slavko Ivanović.

„Smederevo“ je bio već dosta star i loše održavan. Izgrađen daleke 1973. godine u Japanu pod imenom „Hoshun Maru“, a 1987. ga je kupio „Beoplov“ i koristio za prevoz željezne rude iz Perua do Jugoslavije.

Zbog svog velikog gaza, brod nakon četrdesetpetodnevne plovidbe iz Južne Amerike do Jadrana, nije mogao pun da pristane u Luku Bar, već je polovinu tereta namijenjenog za metalurški kombinat u Smederevu, prvo iskrcavao u Rijeci, a polovinu u Baru.

„Brod je bio kupljen da se izreže u staro željezo u Svetom Kaju i pretopi u Smederevu, ali su neki naši 'pametnjakovići' iz„Beoplova' konstatovali da je brod dovoljno dobar da odradi još nekoliko tura. Izdali papire na rok od tri mjeseca i rekli da se ništa neće dogoditi...“, priča kapetan Ivanović pod čijom je komandom „Smederevo“, natovaren sa 157 hiljada tona pirita, plovio mirnim vodama Pacifika u kanalu Trinidad u blizini južne obale Čilea.

Zbog trulih cijevi drenažnog sistema koje nijesu omogućile da se ona ispumpa, u balastnim tankovima broda bilo je još najmanje 8.000 tona morske vode.

Zbog valjanja broda na valovima u plovidbi, polako se „pogodila“ sinusoida oscilovanja mora i te vode u balastnim tankovima. Zbog toga se u jednom momentu, ogromna masa vode u tanku „zaletjela“ i udarila u njegovu oplatu, sa lakoćom razvalivši korozijom oštećene limove tanka i brodske oplate.

Na pramčanom dijelu „Smedereva“, na desnom boku „zinula“ je ogromna rupa površine veće ovršine veće od 250 kvadrata kroz koju je more odmah pohrlilo u unutrašnjost broda.

Posada ga napustila

„Bio sam u svojoj kabini kada se to se desilo u pet i kvarat popodne. Brod koji se inače, krca cijeli dan da ga nagneš jedan stepen bočno, u tri je sekunda dobio nagib od 12 stepeni na desnu stranu. Odmah sam došao na komandni most gdje me je dočekao uspaničeni prvi oficir i obavijestio da je posada već krenula ka čamcima za spasavanje. Znajući da su čamci nikakvi i u lošem stanju kao i sam brod, preporučio sam im da to ne čine, a sam sam odlučio da ostanem na komandom mostu, pošaljem poziv u pomoć i ostanem na 'Smederevu' dok se brod ne potopi“, priča kapetan Ivanović.

Na njegov „MAYDAY“ poziv u pomoć, odgovorio je jedan grčki tanker koji je bio u blizini, a posada, ipak, nije napustila „Smederevo“, već se preplašena, pridružila svom zapovjedniku.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Iako je mašina bila zaustavljena, nošen inercijom svoje ogromne mase, „Smederevo“ je prošao još četiri milje, pri čemu je kapetan Ivanović napravio pravi pomorački podvig, uvevši i usidrivši teško oštećeni brod u jedan pusti zaliv na Ognjenoj zemlji – pustoj nenastanjenoj obali Čilea u blizini rta Horn.

„Čileanska Vlada je nakon tog događaja tom zalivu dala ime 'Captain Slavko`s Bay' – Zaliv kapetana Slavka, jer nijesu ni znali da se tu može toliko brod usidriti i skloniti. To je inače, jedna neopisiva i negostoljubiva pustinja, a prvo naseljeno mjesto od zaliva u koji sam sklonio brod, udaljeno je čak 800 kilometara. Kad smo se usidrili, ubrzo se pojavio jedan veći remorker čileanske Ratne mornarice. Čim se on vezao uz nas, čitava posada je, pokupivši lične stvari, bukvalno pobjegla sa 'Smedereva' i prebacila se kod Čileanca. Džabe je ovaj pucao u vazduh u znak upozorenja, nije njih mogao niko zaustaviti“, kaže kapetan Slavko, objašnjavajući kako ga je napustilo njegovih 28 mornara i oficira i ostavilo samog na najvećem, ali teško oštećenom jugoslovenskom brodu.

Postupajući po drevnoj maksimi da kapetan ne napušta svoj brod, ali i zbog pravnog statusa „Smedereva“ koji bi se, da je i Ivanović otišao sa njega, smatrao abandoniranim- napuštenim brodom, pa bi i brod i teret po automatizmu postakli vlasništvo države Čile, kotorski kapetan je ostao na „Smederevu“.

Dvadeset i dvije noći i dana, Ivanović je sam bio na ogromnom brodu u pustom zalivu, svakog sekunda strepeći da će teško oštećeni „Smederevo“ naglo, poput kamena, potonuti na dno.

Nakon toga, stigla su mu četvorica jugoslovenskih pomoraca kao pomoć koje je poslala direkcija „Beoplova“.

„Tokom ta 22 dana koliko sam bio sam na 'Smederevu', na brodu gotovo da nije bilo struje jer pomoćni motori nijesu radili. Imao sam neke baterije, uključio sam i takozvani emergency generator koji je davao struju za najnužnije osvjetljenje. Jedan dan da sam se iskrcao sa broda, on i teret bi pripali Čileu. milionski interesi više država U cijeloj toj situaciji bili su pomiješani multimilionski interesi više država – Jugoslavije u kojoj brodar ima sjedište, Čilea gdje je brod našao utočište, te Japana koji je izgradio i prodao brod. Svi oni, uz vlasnika tereta, imali su svoje interese, a na meni je bilo da pokušam spasiti brod, održim ga na površini i sačuvam ga za 'Beoplov' i Jugoslaviju“, ističe kapetan Ivanović.

Sačuvao 15 miliona dolara

Njegova hrabrost i snalažljivost, tada je beogradskoj kompaniji sačuvala najmanje 15 miliona dolara vrijednosti i omogućila da kod osiguratelja broda – britanskog „Lloyda“, naplati kompletnu sumu novca na koju je bilo osigurano „Smederevo“.

Tih 15 miliona dolara čak su tri puta veća suma od one koju je 1987. „Beoplov“ platio, kupivši taj brod.

„Meni je kao kapetanu, plata bila 600 dolara. Kada su naplatili osiguranje od 'Lloyda' momentalno je 'Beoplov' našim zapovjednicima podigao plate na 3.500 dolara.

Mene su međutim, ostavili bez dokumenta i godinu i nešto dana, bukvalno u kućnom zatvoru držali u Kotoru iz straha da ne ispričam kakvo je pravo stanje stvari bilo i nekome možda ne dam dokumente koji su potvrdili pravo stanje broda, zbog čega bi sigurno ostali bez novca od osiguranja 'Smedereva'.

Bio sam strašno uvrijeđen zbog njihovog postupka“, kaže Ivanović koji je prethodno, kada je preuzimao zapovjedništvo nad „Smederevom“, menadžmentu „Beoplova“ napisao trideset detaljnih izvještaja o lošem stanju broda koji, po njegovom mišljenju, više nije bio za plovidbu, već za staro željezo.

„Oni su se bojali da će, ako se otkrije ijedan od tih papira, izgubiti 15 miliona dolara, pa su me držali zatvorenog u Kotoru. Kada su dobili te pare od osiguratelja, onda su me penzionisali i proglasili da sam 80 odsto psihički poremećana osoba“, sa gorčinom kaže stari morski vuk.

Koliko je ta dijagnoza „ispravna“ pokazuje činjenica da je Ivanović jedan od najaktivnijih starijih Kotorana, poznati lovac, bonvivan i ljubitelj pjesme i lijepog društva, pa je čak prije dvije godine kao specijalni gost nastupio i na koncertu poznate rok grupe „Van Gog“ u Tivtu, otpjevavši sa rokerima poznati evergrin hit „Tea for two“.

Teglili brod skoro godinu

Nakon što ga je kapetan Ivanović održao na površini, „Smederevo“ su na jugu Čilea preuzela tri velika remorkera i oteglila ga sjeverno, u par stotina milja udaljenu luku Talkahuano.

Budući da je konstrukcija broda zbog ogromne rupe na desnom boku, bila veoma oslabljena na pramčanom dijelu, dva remorkera su „Smederevo“ uzela u tegalj po krmi, a jedan ga je „držao“ po pramcu, pa su tako „u rikverc“, teglili ogromni brod. Iz Talkahuana je „Smederevo“ isto tako u tegalj krmom, u martu 1989. preuzeo veliki tegljač „Typhoon“ koji ga oštećeni jugoslovenski teretnjak, odvukao preko cijelog Pacifika, do 10 hiljada nautičkih milja udaljene Južne Koreje. Taj epski tegalj trajao je skoro godinu dana i ostao zabilježen u istoriji svjetske trgovačke mornarice.

Nakon obimnog remonta i zamjene velike količine limova i djelova konstrukcije, brod je ponovno zaplovio, da bi 1992 nakon uvodjenja sankcija UN prema tadašnjoj SRJ, brod bio prodat. Pod novim vlasnikom i novim imenom „Ore Star“, plovio je još dvije godine, da bi 1994 definitivno skončao u indijskom Alangu gdje je izrezan u staro gvoždje.

Izvor:Vjesti online


* 204173.jpg (374.83 KB, 724x750 - viewed 263 times.)

* kotorski-barba-spasio-smederevo-slika-204188.jpg (87.63 KB, 519x831 - viewed 392 times.)
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #68 on: February 18, 2013, 10:02:19 pm »


 Mislim da" Beoplov" nije mogao sam da izda nikakve papire za plovidbu. To je radila neka kuća. Jugoregistar- neki registar, ili šta!? A ljudi!? Kakvih sam se krševa nagledao u JBB.Huh?!!! Pa tamo u balastu je falilo po pola rebara, sve ih izgrizla korozija. Tako da me ovo uopšte nečudi.
Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #69 on: February 18, 2013, 10:22:46 pm »

Kapetan nije sam spasio „Smederevo”
Nekadašnji telegrafista Ratko Pavlović iz Kotora negirao tvrdnje sugrađanina u priči o havariji broda u Čileu
Povodom teksta “Kotorski barba spasio 'Smederevo'” objavljenom u novogodišnjem broju “Vijesti”, reagovao je Ratko Pavlović iz Kotora, nekadašnji telegrafista koji je bio na tom brodu u vrijeme njegove havarije na jugu Čilea.
Pavlović je kazao da u tekstu za koji je sagovornik bio zapovjednik broda “Smederevo”, kapetan duge plovidbe Slavko Ivanović iz Kotora, ima “neistina i proizvoljnosti”.
“Možda je Slavku tih trenutaka doživljeni stres i strah,trajnije oštetio doživljeno. Kako protumačiti drugačije da je u čitavoj njegovoj priči, jedina istina da je 'Smederevo' stvarno imalo havariju i ništa više”, kaže Pavlović, dodajući da je na brodu bilo 30 članova posade kada je u novembru 1987, doživio havariju blizu obale Čilea.
“U trenutku havarije - prodora vode u tank broj 1 sa desne strane, brod je bio udaljen od obale 25-30 nautičkih milja. Bilo je rano jutro, po lokalnom vremenu 05:20, u službi-gvardiji prvih oficira palube i stroja Deja Vukčevića i pokojnog Ljuba Lazarevića. Po uključenju alarma za napuštanje broda, prvi oficir Vukčević napustio je komandni most i sjurio je na treću palubu niže, gdje su bili čamci za spasavanje. Protrčao je pored radio-stanice i moje kabine vičući da se topimo. Bio sam već budan, obukao sam se i obuo, te stavio prsluk za spasavanje. U radio-stanici sam ostavio predajnik na poziciju 'stand by'. Prijemnici su stalno bili uključeni. Popeo sam se na komandni most i, osim buke od alarmnog zvona i rada glavnog stroja i nagnutosti broda na pamac, ništa drugo nijesam primijetio”, naveo je Pavlović. Dodaje da na komandnom mostu nije bilo nikog.
“Pokušao sam ugasiti alarm, ali nijesam smio s obzirom na to da za takav čin nijesam imao naredbu zapovjednika, a njega na mostu nije bilo. Proteklo je desetak minuta mojeg boravka na mostu. Jedini članovi posade, koje sam tada vidio, bili su upravitelj stroja Blažo Kapetanović i za njim, na par koraka, mornar, momčina iz Nikšića, Božo Milović koji su, šibani vjetrom i morskom mećavom, odmicali prema pramčanom dijelu broda duž cjevovoda lijevom palubom. Ne znam šta je u takvim uslovima natjeralo Kapetanovića na taj rizični poduhvat, ako nije potreba da provjeri šta se na pramčanom dijelu dešava - da se nije otvorila koja portela-poklopac ili da pokuša aktivirati pumpe, kojih je tamo bilo. Zbog zaranjanja pramca u more, nagnutosti broda, talasi su prekrivali palubu s vremena na vrijeme, gotovo do nadgrađa. Talas je pokupio Kapetanovića i bacio ga na cjevovode, za koje je pokušavao da se zadrži i vjerujem da bi se tragično završio njegov pokušaj da dopre do pramca, da mornar Milović nije priskočio”, priča Pavlović. Oba su, dodaje, “mokri do gole kože na temperaturi od 4-5 stepeni, stigli na vrijeme na palubu čamaca kako bi Kapetanović spriječio posadu da, od straha, ne poskače u more”.
“Tek su potom pošli do kabina na presvlačenje. Blaža, nažalost, više nema, a Milović je, za sreću, još uvijek u punoj snazi i po potrebi može ovo i posvjedočiti”, piše u reagovanju Pavlovića na navode Slavka Ivanovića.
Pavlović naglašava da će to potvrditi i nekadašnji vođa stroja sa “Smedereva” Dragan Martinović koji živi u Kotoru.
Tvrdi da nije tačna tvrdnja kapetana Ivanovića da je posada, po dolasku “Smedereva” u jedan pusti zaliv na čileanskoj obali Ognjene zemlje, napustila brod i ostavila ga samog na oštećenom plovilu.
“Ne zove se ovo mjesto Captain Slavko`s Anchorage, već kanal Concepcion. Ovo sidrište je odabrala čileanska mornarica, koja je asistirala čitavo vrijeme našeg uplovljenja u kanal, mjereći dubinu ispred pramca da se na kakve plićake i hridine ne nasučemo. Čim smo se u kanal zaklonili od jakog zapadnog vjetra, sa dva helikoptera sa admiralskog broda, koji je plovio u 'našoj brazdi' po krmi, dva čileanska oficira iskrcali su se na našu palubu i donijeli detaljne karte ovog prostora tako da su oni odabrali mjesto gdje da oborimo sidro”, naveo je Pavlović, dodajući da je član posade, pokojni Nikola Mizdrak, dok je brod boravio na sidrištu, tu lovio ribu, a sam Pavlović i kapetan Ivanović su nerijetko gumenim čamcem sa broda odlazili na obližnje ostrvce Escribano.
“On je, obučen u ronilačko odijelo za hladna mora, skupljao po obližnjem žalu školjke, a Čileanac, rukovalac čamcem i ja brali školjke sa hridine i onako, sirove, otvarali i jeli. Ekološki čistiji kutak na Zemljinoj kugli, vjerovatno ne bismo mogli naći”, navodi Pavlović.
Tegalj trajao tri mjeseca, a ne godinu
Dolaskom na sidrište, po nalogu “Beoplova”, naveo je Pavlović, iskrcao se najveći dio posade. “Ostalo je nas 10 na brodu do njegove pripreme za tegalj.
Inspektor Miloš Popović i Japanac Kuroda bili su zaduženi da ustanove štetu i pripreme brod za tegljenje, koje je do brodogradilišta Pusan u Južnoj Koreji, trajalo tri mjeseca, a ne godinu.

Jedini predstavnik 'Beoplova' na remorkeru- tegljaču, bio je kapetan Ranko Tapušković, piše u reagovanju Pavlovića.
link
Logged
švercer011
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #70 on: June 19, 2015, 07:30:25 pm »

Sa fejs stranice Beoplova

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* beoplov.jpg (432.5 KB, 2048x1510 - viewed 262 times.)

* beoplov1.jpg (226.52 KB, 1552x1068 - viewed 306 times.)

* beoplov2.jpg (221.31 KB, 1516x1045 - viewed 272 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #71 on: July 23, 2019, 02:30:58 pm »

Jugo Navigator i Avala.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Jugonavigator Beoplov.jpg (55.7 KB, 960x720 - viewed 155 times.)

* Avala Beoplov.jpg (77.78 KB, 496x953 - viewed 44 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 22 queries.