Morske mine

[ML]

Podjela minskih prepreka prema namjeni:
-ofanzivne (pozicijske i manevarske)
-defanzivne(pozicijske i manevrske)
Ofanzivne se postavljaju u protivničke vode i vode koje trenutno kontroliše neprijatelj.Obrambene se polažu u svoje vode u cilju sprečavanja djelovanja neprijatelja.One mogu biti osnovne i dopunske.Osnovne se polažu s ciljem dužeg djelovanja a dopunske se polažu tijekom ratnih operacija.
Pozicijske se polažu na unaprijed izabranim područjima prema procjeni u miru s obzirom na očekivane neprijateljske akcije dok se manevarske polažu tokom borbenih dejstava u svoje odnosno neprijateljske vode. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Polaganje njemačke  mine E  u I svetskom ratu
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Krcanje njemačke kontaktne mine Tip II na podmornicu, I svetski rat

[ML]

Karakteristike minskih prepreka:
-Odpornost je sposobnost da kroz određen vremenski period sačuva svoju bojnu spremnost.Djelovanje mora i valova nepovoljno utiče na sidrene konope sidrenih mina, vrsta dna utiče na držanje sidra, muljevito dno smanjuje osetljivost na dnu ležečih influentnih mina..
Odpornost na dnu ležečih mina povečava se postavljanjem posebnih elemenata na vremenski pribor mine i brojačem brodova, kod sidrenih mina se to postiže dežurnim minama, minskim zaštitnicima i postavljanjem lanaca ko sidrenih konopa.
-Efikasnost minske prepreke
Minska prepreka se smatra uspješnom ako je vjerovatno da če brod naiči bar na jednu minu u minskoj prepreci a kod protivdesantnih se smatra uspješnom ako uništi predviđen broj ciljeva od ukupnog broja desantno iskrcnih brodova.
Vjerojatnost da če brod naiči na minu je
                                                    n
                                     P=1-(1-P1)

gdje je n broj po karakteristiki istih linija, P1vjerojatnost nailaska na minu na jednoj liniji.
Broj minskih linija se može odrediti
                                           log(1-P)
                                    n=-------------
                                           log(1-P1)
Ako se minska linija sastoji od različitih mina, odnosno mina postavljenih u različitom intervalu
onda je vjerojatnost
                                   P=1-(1-P1)X(1-P2)X ...(1_Pn)

Vjerojatnost nailaska broda na minu  u jednoj liniji je
                                           B
                                 P1=------------
                                       imXsin O
gdje je B širina broda kod kontaktnih mina, a kod influentnih zavisno od njihove osjetljivosti i radijusu oštečenja
im -minski interval,  O-udarni ugao.

[leut]

Mina Nekontaktna Sidrena Model 90 (MNS M-90)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Izvor: Wikipedia

Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske 2005. kaže:

 U svrhu opremanja mornaričkom minom u 2003., 2004. i 2005. godini preuzeto je 36 komada mina (MNS M-90) od dobavljača ''RIZ Odašiljači''.

Prema nekim drugim izvorima MNS M-90 se navodi kao proizvod "Brodarskog instituta", a spominje se i u nezavršenim projektima JNA.

Ima li netko više informacija o ovoj mini i da li je ikad ušla u naoružanje JRM, odnosno da li je bila dovršena pred rat ili je njen razvoj nastavljen i dovršen u RH?

[ML]

Polaganje mina u Crnom moru 1942.
<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/674U9xVvi7Q?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

[ML]

Vjerojatnost nailaska podmornice na minu pri presjecanju vertikalane zavjese.
     NmxB   Hz
P=------x -----
      ŠR      Hr

Nm -broj mina
B-širina podmornice odnosno kod influentne mine analogno brodu
ŠR- širina zaprječenog područja
Hz- dubina zaprečena vertikalnom zavjesom
Hr- dubina područja gdje se zaprečava, odnosno granična dubina ronjenja podmornice ukoliko je more dublje od granične dubine ronjenja. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[lovac]

Leute, imaš li nekih dodatnih informacija o toj mini?

Minska posuda je verovanto ista kao kod SAM-M.80, ali se paljbeni uređaj razlikuje. Sa slike koju si postavio ne vidi se baš puno...
Ova mina nije bila u naoružanju JNA, verovatno je početkom devedesetih započet razvoj projekta, ali dok je trajao rat projekat nije dovršen.

[leut]

Leute, imaš li nekih dodatnih informacija o toj mini?

Minska posuda je verovanto ista kao kod SAM-M.80, ali se paljbeni uređaj razlikuje. Sa slike koju si postavio ne vidi se baš puno...
Ova mina nije bila u naoružanju JNA, verovatno je početkom devedesetih započet razvoj projekta, ali dok je trajao rat projekat nije dovršen.

Lovac, nažalost nemam mnogo informacija o ovoj mini. Nadao sam se da ćeš ti možda znati nešto više.  

Pregledavao sam neku literaturu i po niže navedenom izvoru (odnosno izvorima na koje se autori pozivaju) ispada da je razvoj mine započeo još u prvoj polovini osamdesetih:

Kovačev, Matijačić, Petrović: Naučnoistraživački resursi i kapaciteti JNA

3.3.5.1. Razvojni projekti

Najvažniji veliki projekti NIR-a⁴⁴ i programi opremanja u JNA u razdoblju od 1985. do
1990. godine (za koje su istraživanje i razvoj završeni, te su se temeljem toga provodila
ulaganja u kapacitete kooperanata, osvajala se proizvodnja kroz prototipove ili “0”
serije, te prelazilo na opremanje JNA) navedeni su u nastavku, slijedom prema
nositeljima programa:

c) RM
03. Novi minski program ("Jež", "Kremen", "Kosmaj", "Lasta")

⁴⁴ Izvor: Stanje i procena realizacije najvažnijih (složenih) razvojnih programa i troškovi opremanja
JNA, SSNO, Vojnoprivredni sektor, Beograd, januar 1987. Izvor: Projekcija razvoja JNA u periodu
od 1986. do 1990. godine, SSNO, Uprava za planiranje razvoja i finansije, Beograd, april 1985.

...

U ranijim razdobljima NIR-a⁴⁵ rađeno je na sljedećim većim istraživačkim i razvojnim
projektima s područja NVO-a i nastavnih sredstava:

c) RM
2. Podvodno naoružanje i oprema
– nekontaktna mina AIM-M70
– mala dubinska bomba
– novi eksploziv TAH-76
– mina sidrena nekontaktna MNS-M-90

⁴⁵ “Rezultati NIR-a u oblasti naoružanja i vojne opreme u periodu 1976 - 1980. godina”, Bilten
GŠ OS SFRJ br. 53, VT – SP, Beograd, april 1986.

Po ovome ispada da je MNS-M-90 ipak nešto stariji projekt (ako su navedeni izvori točni). Je li moguće da je mina uvedena (ili tek uvođena) u službu, ali da su svi primjerci ostali u RH? Evo i još jedne slike iz malo drugačijeg ugla:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Izvor: http://www.skyscrapercity.com/ (ivan ri)

Također, zna li netko nešto više o Novom minskom programu ("Jež", "Kremen", "Kosmaj", "Lasta")

[Dreadnought]

Evo i ja nađoh jednu lepu za ovu temu ...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[lovac]

Ova je ukrcaj (iskrcaj) SAG-2 na brod, čini se da je školska mina u pitanju- ne mogu baš dobro proceniti. Ako se ne varam slikano je u Kumboru.

[Boro Prodanic]

Gornji deo minskih posuda školskih mina uglavnom je bio obojen žutom bojom. Nisam video školske mine drugačije obojene, što opet ne znači da ih nije bilo.

[ML]

MN 103 Manta Mina (Italija) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Je multi influentna mina rađena za plitke vode dizajnirana za borbu protiv desantnih brodova i brodova manje i srednje tonaže.Može biti polagana sa pvršinskih brodova,helikoptera i aviona.
Razvijena je u SEI SpA, Italija za Italijansku mornaricu kao anti invazijska, multi-influentna mina.
Kod traženja zbog svog oblika predstavlja slabo vidljivu metu i ima slab magnetni potpis što čini velike teškoče pri detekciji. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Mina reaguje na akustičko i  magnetsko polje broda a može se opremati i kao kontrolirana mina sa kablovskim paljenjem pri odbrani luka i plovnih puteva.
Minu je moguče opremiti i elektrodama, tako da reaguje i na ellektrično polje broda.
Dimenzije mine:
visina -440mm
diametar-980mm
težina 220kg
eksplozivno punjenje 130kg TNT(IM)
Operativne karakteristike
dubina polaganja 3-100m
temperatura -34 do +55 stepeni C
aktivna položena 1godina
polja: akustičko, magnetsko , električno,seizmičko
programiranje:akustičke i magnetske osjetljivosti,osjetljivosti na električno polje broda, trajanje aktivnosti mine, brojač prolaza brodova.
Mete:desantni brodovi, amfibijska vozila, brodovi male i srednje tonaže, malih podmornica.
Sigurnost, hidrostatski osigurač, programiranja vremena kad mina postaje oštra,samouništenje.

Postoji i školska verzija EXE105, DUM102 [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Isprobana u Persijskom zalivu [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

USS Princenton
Izvodeči zadatak protiavinske odbrane grupe za protuminska dejstva 18/02/1991 brod je  plovio uzduž linije gdje su bile postavljene mine Manta ne znajuči da su tu postavljene mine. ( u sklopu operacije Desert storm 1991)
U 0715 brod je aktivirao minu na dubini 16 m,koja je eksplodirala pod krmom broda,, kao posledica eksplozije 3 sekunde kasnije aktivirala se i druga mina koja je eksplodirala 300m desno po provi .
Ove mine su izazvale ozbiljna oštečenja uključujuči  naprsnuče strukture broda, više naprsnuča palube, oštetile propelersku osovinu i kormilo. Mine su eksplodirale pod brodom 3 sata nakon što je USS Tripoli udario u sidrenu minu i pretrpio teška oštečenja.
Eksplozija pod krmom je digla brod i dovela do pucanja strukture broda.Po opisu zapovjednika je došlo do jakih i brzih vibracija gore-dole, pa su se na komandnom mostu morali uhvatiti da ne padnu
Ozbiljno su ranjena tri člana posade. Najozbilnije je ranjen osmatrač na provi (osmatrao je mine, brod je vozio sasvim polagano sa brzinom kod koje su još slušala kormila).Osmatrača je eksplozija mine bacila 10m u vazduh.
Posle dva sata na brodu su stavljeni u operativno stanje borbeni sistemi .
Kako je brod plutao nošen strujom a dan je odmicao u tegalj ga je uzeo USS Beaufort , a ispred teglja je išao USS Adroit pretraživajuči područje od mina.
Kako je komandant USS Princentona kazao on je živote svojih ljudi i broda  stavio u ruke dva mala minolovca,naredio je USS Adroitu da ostane sa njima dok ne izađu iz opasnog područja.
Brod je privremeno opravljen u Bahrain-u onda j odvučen u Jebel Ali u blizini Dubaia i konačno je dokiran u suhom doku u Dubaiu.
Posle 8 nedelja se vratio u SAD sa svojim pogonom na dodatne popravke.
Treba napomenuti da mine Manta nisu namjenjene namjenski za borbu protiv brodova te veličine.( USS Princeton ,dužina 173m, širina 16,8m, zagaz 10.2m i deplasman 9700t)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Kako su uvijek imali smisla za reklamu, tako opisuju i ovu minu u članku objavljenom u The New York Times od 5/10/1913 godine.
Kupljene su bile u velikim količinama. Izumitelj je časnik Italijanske mornarice Capt.Giovanni Emanuele Elia, koji je naveden kao vodeči svjetski stručnjak u minskoj tehnologiji i dobitnik zlatne medalje za naučne radove na tom polju u Italiji.
Elia mine  su se proizvodile i u Engleskoj i Francuskoj koristeči gore pomenuta istraživanja.
Dve američke krstarice su odmah opremljene kao nosači novih mina.
Mogli su se kao polagači koristiti razarači i torpedni čamci.nisu mogli biti aktivirani eksplozijom druge mine u blizini, mogle su biti polaganane pri brzini 30 čv,mogle su se primjeniti kao lutajuče mine tik ispod površine, avtomatski je posle polaaganja postajala oštra, nije eksplodirala pri prvom kontaktu več tek kada je dosegla vitalne djelove broda, flota razarača mogla je obkružiti sa njima neprijateljsku flotu i praktično svaki brod bi mogao biti uništen, može da uništi silne superdrednote u atome ..
Ovo gore nije moje mišljenje (moram se ogradit od gluposti).
Mina je  pomoču prethodnog utega zauzimala položajnu dubinu. Kad je korištena kao lutajuča imala je dodatni plovak koji ju je držao na položajnoj  dubini, dok je sve ostalo uključujuči sidro ostalo isto. U ovom slučaju se koristila u tandemi između dvije mine se stavljao konop i brod bi pramcem udarivši u konop privukao mine na svoj bok gdje bi eksplodirale.
Udarom broda u minu ona nije eksplodirala več je počela da rotira kako je brod vozio i posle određenog broja rotacija eksplodirala, po tadašnjem mišljenju na najosjetljivijim djelovima broda. Zato je imala spojenu polugu koja se slobodno okretala oko osovine i posle nekoliko okreta mehanički aktivirala udarnu oprugu.
Mina je bila ispitana kod raznih brzina broda od 6-30 čv i po izvještajima su bili oduševljeni sa efikasnošču.

Kasnije su slične odnosno iste mine nabavljane od Engleza kao MarkIII mine Vickers dizajna.To je bila sferična mina oko 76cm diametra sa 54 kg TNT.Poluga koja se okretala  i aktivirala minu na kraju je imala produžetak od plute. Proizvodnja u americi je počela 1915 i bilo je proizvođeno 140mina/tjedan
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Morske mine do 1918
Ovdje neču iznositi cijeli istorijat več samo najznačajnije sisteme što se tiče paljbenog mehanizma i sistema sidrenja mine-polaganja.

1853 -56 g Rusi su upotrebljavali kontaktne mine Jakobija(konstruktor je Njemac Jacobi).Upaljač je bio hemijski i sastojao se od ampule napunjene sumpornom kiselinom, smještenom u smeši kalijeva hlorida i šečera. Ampula je bila prevučena olovom i osigurana gvozdenom kapom koja se pre polaganja skidala.
Udarom broda u jedan od dva štapa što su virila iz mine ampula se razbijala i dolazilo je do detonacije mine.Mina je punjena crnim barutom a sidrila se kamenim blokom.
Nekada su te mine užetima vezane u tandem tako daje brod udarom u uže povlačio mine na sebe.Ove mine  radi slabog eksplozivnog punjenja nisu mogle znatnije oštetiti brod. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U američkom građanskom ratu Jug je protiv nadmočnije flote sjevera izdašno koristio mine, u početku večinoma komandovane sidrene mine koje su aktivirane vučenjem žice sa obale. Kasnije su se počele upotrebljavati sidrene mine sa ugrađenim upaljačima.Najpoznatije su Singerova i Broksova mina koja se palila slično jakobijevoj mini hemijskim upaljačem.
Singerova mina je bila punjena sa 50kg crnog baruta i opremljena frikcjonim upaljačem koji se palio kada je brod udario u minu  odvajao bi teški poklopac koji bi pao i povlačijo lančić koji bi povlačio upaljač, što je izazivalo iskru koja je palila barutno punjenje. Prvi put je primjenjeno sidro u obliki pečurke koje se zadržalo do I SR. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Posle rata se razvijaju komandovane mine kao najpogodnije za zaštitu od napada neprijateljske flote sa mora.
Kad smo kod komandovanih mina treba spomenuti i komandovane mine postavljene za vrijeme ialijanskog rata za ujedinjene kao sistem odbrane Venecije. Austrijski oficir
Moritz Ebmer postavio je red komandovanih mina koje su bile punjene sa 225kg piroksilina, a palile su se električno iz stanice na kopnu. U stanici se nalazila tamna komora na čijem su mat staklu bilaa obilježena mijesta mina, a na njimu see je projektovaao i brod prilikom dolaska u luku.
U Francuskoj i Engleskoj se razvijaju isto tako električno paljene komandovane mine