PALUBA
March 29, 2024, 01:38:57 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... 25   Go Down
  Print  
Author Topic: Morske mine  (Read 219774 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #45 on: March 22, 2010, 08:46:52 pm »

Morske mine do 1918
Treba spomenuti i da je Srbi u srpsko turskom ratu da bi sprječili dejstvo turskih brodova iz Vidina 1976,na dno Dunava, postavili minsku prepreku od 4 komandovane mine .Mina je punjena sa 50kg dinamita i imala po dvije patrone sa električnim kapislama.Palile su se sa osmatračkog mjesta na obali.
Revoluciju u paljbenom sistemu mine je učinio Njemački fizičar Hertz koji je 1868 konstruisao galvanoelektrični sistem za paljenje, koji se sa modifikacijama zadržao do danas. Osnovni dio je galvanski element sa elektrodama od cinka i uglja za koje su vezani električni kablovi. Iznad elktroda je smještena ampula sa elektrolitom koja se kod udara broda razbija zaliva eluktrode i stvara električnu struju koja dalje ide u detonator.
Sistem su prihvatili Njemci i Rusi.
Ruska mina je bila kruškastog oblika(1874) 5olovnih rogova i punjenje od 40kg piroksilina.Slična je bila i Njemačka mina  C/77.
Mine su imale osigurač od salmijaka koji se otapao 15 min nakon polaganja mine i zatvarao strujno kolo.Rogovi su bili prije polaganja zaštičeni gvozdenim kapama.
Hertz-ov sistem paljenja nije bio ovisan od baterije čime je trajanje sistema za paljenje produženo na neograničeno vrijeme. Sidrene su sidrom oblika pečurke,a položajna dubina je regulisana mjerenjem užeta. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Drugi značajan korak u razvoju mina je sidrenje na principu prethodnog utega po izumu Rusa Azarova (1878), čime je rješen problem avtomatskog sidrenja i polaganja mina u vožnji. Polagalo se pri brzini 2 čv a prethodni uteg je imao 10kg. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Sistem je usavršio Englez Ottley koji je čitav sistem smjestio u sidro oblika kesona.
Sistem su usvojile mornarice Japana,Francuske i Austro-Ugarske.
Njemačka mornarica je 1884 razvila sistem  na osnovu hidrostatskog pritiska.Mina kod polaganja pada na dno i kada se otopi osiguranje od salmijaka ona se diže na položajnu dubinu. Rad hidrostatskog uređaja je vezan za kočnicu bubnja sidrenog konopa.


* DSCF3325.JPG (61.81 KB, 407x800 - viewed 212 times.)

* DSCF3326.JPG (85.89 KB, 525x800 - viewed 223 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #46 on: March 22, 2010, 09:39:31 pm »

Morske mine do 1918
Krajem 19 vj. Rusi i  Njemci nastavljaju razvoj galvanoelektrične mine savako sa svojim načinom sidrenja(prethodni uteg,hidrostatski uređaj)
Japanska ratna mornarica je razvila upaljač koji  je radio na principu klatna.Upaljač je bio električni. Električna struja je preko osigurača-satnog mehanizma i topljivog salmijaka dolazila na kontakti spoj koji je normalno bio isključen, dok brod nije udario u minu i zanjihao klatno koje je zatvorilo strujni krug. Mina je punjena sa šimozom(melinit-pikrinska kiselina) oko 50kg. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Francuske mine su imale upaljač u obliku igle na čijem donjem kraju je bila obješena olovna kugla.Pri nagibu mine kugla je ispadala iz ležišta i svojom težinom odapinjala udarnu iglu.
Kasnije  1910 Francuska uvodi u naoružanje minu tipa Sautter-Harle koja je imala hidrostatski paljbeni sistem. Kad brod udari u jedan od štapova koji vire iz mine u minu prodire voda. Zbog povečanog pritiska oslobađa se paljbeni mehanizam i mina eksplodira. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Italianska mornarica je raspolagala sa minama sličnim njemačkim C/77 i razvila i svoj tip Susanna sa punjenjem 60kg piriksilina.Paljbeni sistem je bio galvanoelektrični.Uređaj se sastojao od dve gvozdene kugle međusobno povezane i oprugom zadržavane u određenom položaju na horizontalnom obruču, na kojem su pod 90 stepeni postavljene dvije ampule sa elektrolitom. Udarom broda u minu kugle bi kližuči po žljebu obruča slomile ampule i elektrolit bi se razlio po galvanskom elementu.Sidrenje je imala riješeno na osnovu plovka koji je aktivirao kočnicu bubnja sa sidrenim konopom.Mina se mogla upotrebljavati i kao komandovana. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kasnije je raspolagala i minama Bollo i Novero s mehaničkim upaljačem i sidrenim uređajem na osnovu prethodnog utega.
Austro-Ugarska je prije ISR raspolagala minom C-15 cilindričnog oblika, punjenom sa 70kg trotila.Aktivirala se udarom broda u jedan od pet mesinganih štapova koji su virili iz mine.Štap bi preko konusa podigao udarnu oprugu,koja bi se oslobodila nakon što bi pritisak prestao..



* DSCF3327.JPG (110.57 KB, 581x800 - viewed 243 times.)

* DSCF3318.JPG (90.23 KB, 553x800 - viewed 217 times.)

* DSCF3328.JPG (50.81 KB, 334x800 - viewed 215 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #47 on: March 23, 2010, 07:19:32 pm »

Za A-U minu C/15 se može još nadodati da je sidrenje bilo rješeno sa sistemom plovka kao i kod italijanske susanne.
Tipične mine mine u I SR su britanska Mark H-2 koja je izrađena po uzoru na njemačku Minu tipaE. Slična je i Ruska mina M-12(galvanoskoudarna).
Osnovna razlika je što su njemačke mine za zauzimanje položajne dubine koristile hidrostatsku kočnicu a ostali su koristili sidrenje pomoču prethodnog utega. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U upotrebi je bila i francuska mina YE-200 Sautter-Harle (hidrostatski upaljač)
Elia mine (paljbeni mehanizam poluga koja je pri udaru rotirala i detonirala minu).
Tokom rata se razvijaju mine za polaganje iz podmornica kod kojih je kod svih mornarica preuzet sistem sidrenja sa hidrostatskom kočnicom, Taj sistem je preuzet jer se na taj način sačuvala tajnost polaganja,  mina bi sa sidrom pala na dno i posle otapanja osigurača izronila do dubine određene elementom postavljenom na hidrostatskoj kočnici.
Amerikanci su 1917 počeli proizvodnju antenskih protupodmorničkih mina(Mark 6) koje su bile namjenjene za upotrebu u Sjeverno morskom baražu. Mina je imala diametar 87 cm. Ova mina je bila u naoružanju sve do 1985g.Imala je 136kg eksploziva i mogla se sidriti na dubini 914m. Paljenje  je antenskim sistemom,koji se sastoji od gornje i donje antene(bakarna žica 5mm)dužine do 35 m, bakrenog diska,suve električne baterije,galvanometrijskog releja,transformatora,kontaktne ploče sa hidrostatskim osiguračem i detonatora.Gornja antena je imala plovak koji ju je držao u vertikalnom stanju. Kada podmornica  udari u jednu ili drugu antene usljed razlike elektrolitičkog potencijala između elektroda(podmornica-bakreni disk)kroz antenu poteče struja koja se preko transformatora pojačava i zatvara relej paljbenog strujnog kruga.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3329.JPG (101.69 KB, 439x800 - viewed 114 times.)

* antenska mina.jpg (20.91 KB, 455x487 - viewed 122 times.)

* Mk 6.jpg (59.21 KB, 435x619 - viewed 100 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #48 on: March 23, 2010, 07:27:58 pm »

Bilo bi lipo kad bi nam pokazao C 15.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #49 on: March 23, 2010, 08:01:18 pm »

I ja bih volio imati sliku presijek C/15, tražim to več duže vrijeme ali nikako ne nalazim. Sve što se nađe je opisnog karaktera.Od A-M položenih u I SR postoje slike i to su uglavnom galvanske mine, za koje ja predpostavljam da su njemačkog porijekla.Dole je jedna slika mine koja je krštena kao A-U mina. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* MIME tip austrijska na talijanskom brodu.jpg (98.97 KB, 557x439 - viewed 191 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #50 on: March 23, 2010, 08:38:13 pm »

A-U mornarica je na jadranskom moru položila uglavnom defanzivno za odbranu od napada neprijateljske flote oko 6000 mina u područjima svojih vojnih baza (Pule,Šibenika,Boke Kotorske….), a u ofanzivne svrhe samo mali broj pred Italijanskom obalom.
Na njima je protivnička flota izgubila 1 oklopni krstaš,1 pomočnu krstaricu, 4 razarača, i 2 podmornice.
Italijani su upotrjebili 8000 mina za odbranu svojih baza u Jadranskom,Jonskom i Tirenskom moru, a oko 4000 mina izvan svog područja naročito u sjevernom Jadranu.
Britanci su u Jadranu postavili oko 1000. Mine je postavljala i Francuska flota.
Postojali su planovi sila Antante za postavljanje antenskih mina kao pojačanja Otrantskog baraža ali radi završetka rata nisu ostvarani. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* DSCF3176.JPG (51.08 KB, 640x620 - viewed 95 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #51 on: March 25, 2010, 09:39:48 pm »

Elia mine,prve generacije, iz slika se može zaključiti da imaju mehanički upaljač, jedna slika je brez zaštitnog poklopca tako da se vidi sistem djelovanja, kada brod udari u metalnu šipku ona zakreče centralnu osovinu koja oslobađa vjerojatno udarnu iglu, moguče i zateže udarnu oprugu koja se oslobađa kada pritisak prestane. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* mina-elia.jpg (17.84 KB, 188x250 - viewed 593 times.)

* mina-elia2.jpg (12.5 KB, 188x250 - viewed 597 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #52 on: March 25, 2010, 10:41:01 pm »

ML - mina na tal. brodu vise lici na njemacku? A-U C-mine su redom bile cilindricnog i cak konusnog oblika. Ali, trebaju fotografije. 
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #53 on: March 25, 2010, 10:59:47 pm »

Jadran i ja mislim da je njemačka.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #54 on: March 26, 2010, 07:12:35 pm »

Talijanska je, kopija UC. Nažalost mojih karata minskih polja na stranici više nema Sad
« Last Edit: March 26, 2010, 07:19:41 pm by brodarski » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #55 on: March 26, 2010, 10:43:02 pm »

UC mine ili engleska koda Type II, mine polagane iz podmornica. Podmornice polagači su imali početna slova UC . UC12- UC-15 bile  su prebačene u Pulu u sastav mediteranske podmorničke esk. To su bile obalske podmornice naoružane sa po 12 mina, smještene u 6 vertikalnih otvora po dvije u svakom. Polagale su se gravitacijom prvo donja pa posle gornja.Po uputstvima je bilo preporučljivo položiti sve donje mine pa kasnije sve gornje. Izgubljenu težinu su odmah nadopunjavali balastom po tablicama. otvori za smještaj mina bili su na pramčanom dielu palube.
Minama se manipulisalo sa ugrađenim sohama. Mine su bile sferične, radiusa 80cm sa 131kg eksploziva. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3240.JPG (127.27 KB, 800x600 - viewed 105 times.)

* ww1-seemine.jpg (33.98 KB, 329x480 - viewed 124 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #56 on: March 27, 2010, 11:04:08 pm »

Polagač mina UC-5, zarobljen od strane Engleza. Na slici se vidi način polaganja kontahtnih mina iz podmorničkih vertikalnih šahtova.(I SR) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Engelska morn.zarobila UC-5.jpg (282.69 KB, 1400x875 - viewed 106 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #57 on: March 27, 2010, 11:09:59 pm »

Podmornička mina (II SR) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* mines_manual_typet_plate1.jpg (147.86 KB, 1533x987 - viewed 116 times.)

* mines_manual_typetmkiiit_plate3.jpg (200.74 KB, 996x1528 - viewed 109 times.)

* mines_manual_typetmkiiit_plate2.jpg (187.69 KB, 1552x996 - viewed 107 times.)
« Last Edit: March 28, 2010, 07:14:10 am by ML » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #58 on: March 28, 2010, 07:54:55 pm »

Morske mine od 1918 do 1945
Posle I SR u večini mornarica du usvojene galvano-električne mine, kojimaa su poboljšane TT osobine. Povečano je eksolozivno punjenje do 350kg sa jačim eksplozivom (TNT sa tetrilom ili heksogenom). Pojačava se kučište mine pa se može sidriti na večim položajnim dubinama(do 100m), dubina sidrenja je kvalitetnijim čeličnim užetom i amortizerima povečana do 700m, a u nekim slučajevima i 1500m.
Sva  konstruktivna poboljšanja  na kontaktnoj mini nisu mogla da izmjene njene osnovne nedostatke.Osnovna slabost je lako razminiranje, a to je onemogučavalo njenu ofenzivnu upotrebu u vodama pod kontrolom protivnika. Zauzeti su stavovi da se kontaktne mine mogu upotrebljavati jedino u kontroliranim područjima u defanzivne svrhe.
Težnja za konstrukcijom mine koja bi se teško pronašla i uništila, samim tim učinila jih pogodnim za ofanzivno miniranje dovela je do pojave i razvoja nekontaktnih mina.
Još jedan razlog je išao na ruku nekontaktnim minama, naime iz iskustava  iz I SR i eksperimentima posle vidjelo se da jednaka količina eksploziva ima veči učinak ako se aktivira na određenom razmaku.
Proučavaju se polja broda i radi se na konstrukciji nekontaktnih upaljača. Vodeči su Njemci i Englezi.
Njemci rade na magnetnim upaljačima, pa iako je Engleska mornarica več krajem I SR radila na tome nije imala osobitih uspjeha u konstrukciji. Englezi su počeli da razvijaju magnetno indukcijski upljač  od 1931-.
Magnetski upaljač djeluje na magnetno polje broda. Senzor se sastoji od magnetske igle horizontalno smještene u kardanskom sistemu. Na nju djeluje vertikalna komponente brodskog magnetskog polja i nastoji da iglo okrene oko njene osovine zavarajuči pri tom kontakte strujnog kruga. Upaljač je usavršen 30-tih godina i uspešno primjenjen 1939 godine.On je djelovao na pojačavanje i smanjivanje magnetskog polja. Strujno kolo detonatora bilo je spojeno direktno na magnetnu iglu.
Upaljač je bio prilično neosjetljiv, a trebalo ga je prethodno regulisati na georafsku širinu jer se vertikalna komponenta mag. polja mijenja sa geografskom širinom. Kasnije su uveli uređaj koji je kompenzirao uticaj Zemaljskog magnetizma i automatski postavljao upaljač na određenu osjetljivost. Kako su Englezi počeli razmagnetisanje brodova  osjetljivost upaljača se povečava za 10 puta. Da bi se učinile mine žilavijim  u strujno kolo detonatora uključuju vremenski pribor, regulator za zakašnjenje paljenja i brojač prolaza brodova (do 18), hidrostatski osigurač koji se aktivira tek na određenoj dubini  i sprečava da se mina fizički izvadi. Trajnost mine je zavisila od baterije i iznosila je 2-3godine. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Magnetsko-indukcijone upaljače su razvijali Englezi. Uređaj za paljenje je sličan kao kod magnetskih upaljača.senzorski dio je elktromagnetna zavojnica u kojoj se prelazom broda indukuje struja koja zatvara preko releja krug detonatora. Za horizontalnu komponentu je postavljana (zavojnica)horizontalno a za vertikalnu vertikalno. Prednost indukcijskog upaljača je jer je nezavisan od polariteta magnetskog polja i dejstvuje več na samu promjenu polja. Zemaljsko polje nema nikakvog uticaja. Najviše su se koristili na avionskim minama. Pred kraj rata uveli su relejni uređaj koji se aktivirao satni mehanizam i ukoliko u određenom intervalu(6-16 sekundi) nije primio drugi impuls do eksplozije ne bi došlo. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* DSCF3416.JPG (88.4 KB, 800x596 - viewed 106 times.)

* DSCF3417.JPG (97.56 KB, 800x401 - viewed 104 times.)

* DSCF3418.JPG (78.74 KB, 670x800 - viewed 101 times.)

* DSCF3416.JPG (88.4 KB, 800x596 - viewed 89 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #59 on: March 28, 2010, 08:03:08 pm »

Njemačka magnetska avionska mina bi se aktivirala nakon 22 sekunde ukoliko bi pala na obalu odnosno na malu dubinu. Još jedna slika iz ratnih novina, tekst je dopisan. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slika Engleske indukcijske mine. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3397.JPG (72.19 KB, 800x275 - viewed 127 times.)

* DSCF3421.JPG (71.17 KB, 800x260 - viewed 119 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... 25   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.03 seconds with 22 queries.