PALUBA
March 29, 2024, 08:46:45 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 25   Go Down
  Print  
Author Topic: Morske mine  (Read 219728 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #15 on: February 01, 2010, 07:03:07 pm »

Idemo na sledeću minu. To ne znači da smo zaključili diskusiju na prethodne teme.

Mornarička sidrena automatska galvano – udarna antenska mina SAGA-M.74 je namenjena za borbu protiv podmornica u zaronjenom stanju, te protiv podmornica na površini i površinskih brodova. Mina je razvijena od kontaktne mine SAG-1, doopremanjem te mine sa žičanim antenama i antenskim paljbenim uređajem.
Polaže se sa površinskih brodova koji su opremljeni odgovarajućim minskim tračnicama i krmenim nastavcima.
Mina SAGA – M.74 je sidrena, sa automatskim uređajem za sidrenje na principu prethodnog utega, sa plavljenim sidrom. (To znači da se sidreni uređaj, kada se mina položi u more, puni morskom vodom i to mu obezbeđuje dodatnu težinu). Postavljenu položajnu dubinu zauzima sa morske površine, na isti način kao SAG-2.

Mina SAGA – M.74 ispoljava sigurno dejstvo na brod ili podmornicu ako je pravilno usidrena i ako nakon isteka potrebnog vremena od 30 ± 15 minuta brod ili podmornica udari u minu, savije jedan ili više olovnih rogova, ili pak podmornica u zaronjenom stanju ostvari kontakt sa jednom od antena (gornjom ili donjom), i zadrži kontakt potrebno vreme za aktiviranje antenskog paljbenog uređaja.

Topiva (šećerna) osiguranja (ista su kao kod SAG-2) i elektronski osigurač drže minu u bezopasnom stanju 30 ± 15 min nakon polaganja u vodu. U tom vremenu mina se ne može aktivirati. Šećerna osiguranja se postavljaju u slipni štrop i u hidrostatski osigurač. Otapanjem šećernog osigurača u slipnom štropu koji obezbeđuje zaštitu olovnih rogova, odbacuju se zaštitne kape olovnih rogova (olovni rogovi su isti kao kod mine SAG-2). Otapanjem šećernog osiguranja u hidrostatskom osiguraču otpočinje rad elektronskog osigurača. Nakon isteka vremena osiguranja (oko 12 min) elektronski osigurač priključuje minsku bateriju na elektronski antenski paljbeni uređaj i time mina postaje opasna.

Mina eksplodira ako:
- telo podmornice ostvari kontakt sa jednom od antena (gornja i donja) u trajanju od oko 3 sek. I ako tako generisani električni signal u antenama sa svojim karakteristikama zadovoljava parametre ulaznog sklopa, odnosno, dovoljno je jak da pobudi ulazna kola antenskog paljbenog uređaja, koji izaziva eksploziju mine.
- nailaskom broda ili podmornice savije se jedan ili više olovnih rogova. U njima se lome staklene ampule sa elektrolitom. Elektrolit dospeva u galvanski članak gde se razvija napon od oko 1,8V, što je dovoljno da dovede do eksplozije mine.

Osnovni TT podaci mine:

- položajna dubina mine sa donjom antenom i bandažom  .................   4 – 9 m;
- položajna dubina mine sa gornjom i donjom antenom  ....................   40, 73, i 90 m;
- dubina mora za polaganje mine  .......................................................      10 – 430 m;
- potreban pritisak za ukopčavanje hidrostata  ....................................   4,32 ± 1 bar;
- potrebno vreme da se mina dovede u ošto stanje  .............................   30 ± 15 min;
- granični minski interval ....................................................................   80 – 100 m;
- maksimalna brzina broda prilikom polaganja  ..................................           15 čvorova;
- trajnost položene mine u moru  ........................................................   1 godina;
- težina kompletno opremljene mine  .................................................   1000 кг;
- težina eksplozivnog punjenja  ..........................................................   240 kg (TNT)
- dužina sidrenog konopa ....................................................................   395 m;
- dužina konopa za odmeravanje položajne dubine  ...........................   91,5 m;
- dužina gornje antene  ........................................................................   30 m;
- dužina donje antene  .........................................................................   30 m;
- dužina bandaža  .................................................................................   25 m;

Sudbina ovih mina je ista kao i SAG-2: rashodovane su i delaborisane. Eksplozivno punjenje je prerađeno u privredni eksploziv, a minske posude i sidra su na gomili u krugu železare Nikšić, čekaju na red da budu istopljeni.
Na žalost nije ostala ni jedna mina – čak ni za izložbu.

Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #16 on: February 02, 2010, 11:37:35 am »

Naredne dve fotografije prikazuju kompletnu minu SAGA-M.74, spremnu za polaganje u more.
Na prvoj slici, na minskoj posudi vidi se plovak sa namotanom antenom. Nakon polaganja u more plovak isplivava prema površini mora i  stalno drži nategnutu antenu.
Na drugoj slici je vidljivo minsko sidro. Uočljiv je prethodni uteg, čija je sajla namotana na malom bubnju, na vanjskom zidu sidra. Debela sajla koja se uočava unutar sidra je namenjena za sidrenje mine.
Vidi se da je minsko sidro šuplje – nakon polaganja u more, puni se morskom vodom.


* 1.jpg (125.46 KB, 800x568 - viewed 495 times.)

* 2.jpg (261.6 KB, 940x900 - viewed 460 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #17 on: February 02, 2010, 11:39:34 am »

Mina SAG koristi isti detonator kao i mina SAM-M.80, ali podsticajni meci se donekle razlikuju, mada su međusobno zamenjivi. Na sledećim slikama je prikazano pakovanje podsticajnih metaka.


* 3.jpg (214.72 KB, 768x1024 - viewed 489 times.)

* 4.jpg (201.05 KB, 1024x768 - viewed 458 times.)

* 5.jpg (204.78 KB, 1229x922 - viewed 404 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #18 on: February 02, 2010, 12:31:12 pm »

Sledeća mina iz arsenala JRM je indukciona, na dnu ležeća mina GMI-100 ''Rockan''. Radi se veoma savremenoj mini, švedske proizvodnje. Mornarica bivše Yuge se opremila ovim minama tokom osamdesetih godina, i ova mina je najsavremenije podvodno oružje koje smo ikada imali u naoružanju.
Mina je prvenstveno namenjena za zaprečavanje obalnog ruba i luka protiv manjih brodova (desantnih), što znači da joj je osnovna namena zaprečavanja protiv desanata u očekujućem rejonu,  a može se upotrebiti i za zaprečavanje protiv podmornica (do 100 m dubine).

Mina se može polagati sa brodova opremljenih tračnicama za polaganje mina i sa neopremljenih brodova uz pomoć dizalice, a i sa obale, uz pomoć dizalice.

Mina GMI-100 je po svojoj konstrukciji dvokanalna mina – paljbeni uređaj je tako konstruisan da na njega mogu biti priključena dva različita senzorska uređaja. Kod nas je koršćena kao jednokanalna indukciona mina, za čije aktiviranje je potrebno promenljivo – dinamičko magnetsko polje određenih karakteristika. Paljbeni uređaj je tako konstruisan, da se na njega bez ikakve dorade može priključiti i drugi kanal (akustički). Prilikom upotrebe akustičkog kanala dodatni senzor se smešta u već unapred pripremljeno mesto, u telu mine, umesto balastnog utega, i na taj način paljbeni uređaj postaje dvokanalni: akustičko – indukcioni.

Mine koje smo posedovali u JRM nisu imale senzor za akustični kanal, već samo indukcioni, tako da se jedan kanal paljbenog uređaja nije korisito. Umesto akustičnog senzora u ležište je bio postavljen balastni uteg, radi stabilnosti mine prilikom polaganja u more.

Paljbeni uređaj se može porgramirati pre polaganja mine i mogu se postaviti sledeći taktički parametri:

-   vreme početne neaktivnosti;
-   period neprekidne aktivnosti u toku 24 sata;
-   periodična aktivnost u određenim vremenskim intervalima;
-   vreme sterilizacije ili likvidacije;
-   uključenje ili isključenje zaštite protiv dizanja mine;
-   uključen ili isključen brojač prelaza brodova.

Sve te različite mogućnosti programiranja i praktično amagnetično telo mine onemogućavaju bezbedno razminiranje.
Paljbeni uređaj mine se napaja električnom energijom iz baterijskog bloka sa 8 litijumskih baterija od po 3,7V.

Telo mine je specijalne konstrukcije i oblika, koja omogućava nekoliko načina polaganja (sa opremeljenog ili neopremljenog broda ili sa obale), a određuje joj i putanju kroz vodu, odnosno ''planiranje''. Putanja mine kroz vodu zavisi od ugla pod kojim se polaže. Da bi mina pravilno ''planirala'' i dostigla maksimalnu udaljenost od mesta polaganja (približno dve dužine od dubine mora na mestu polaganja) potrebno je da ugao polaganja bude u granicama od 300 do 600.

 Osnovni TT podaci:

- masa mine sa pakovanjem  ...............................................................   oko 250 kg;
- masa opremljene mine za polaganje  ................................................   192 kg;
- masa eksplozivnog punjenja (liveni heksotonal)  ............................   104 kg;
- masa prenosnog punjenja (heksogen)  ..............................................   1,2 kg;
- masa inicijalnog punjenja (heksogen)  .............................................   0,38g;
- dubina mora za polaganje   ...............................................................   5 – 100 m;
- granični minski interval ....................................................................   25 m;
- vreme rada početnog hidrostatskog – pirotehničkog osigurača  .......   25 – 60 min;
- vreme početne neaktivnosti  ..............................................................   32 ili 64 min;
- maksimalna dozvoljena visina za polaganje  ....................................   3 m
- brzina tonjenja  ..................................................................................   oko 2 m/s
- temperatura sredine za ispravan rad paljbenog uređaja .....................    +4 do +300C;
- trajnost položene mine u moru  ..........................................................   1 god;   



U skladištima RM CG još uvek ima 100 kom ovih mina, obzirom na sastav eksplozivnog punjenja, koji zahteva poseban tehnološki pristup da bi se delaborisalo. Najlakši i najjednostavniji metod delaboracije – uništavanja ove vrste eksploziva je detoniranje. Zbog poznatih problema u CG – ne postojanje adekvatnog poligona za uništavanje, za sada se ne zna kakva će biti sudbina ovih mina.
Odluka je doneta: moraju se uništiti, ali kako – ne zna se?
Činjenica je da su sve mine prevedene u ’’bezopasno stanje’’, tj. razoružane su – povađeni inicijalni elementi iz njih i čeka se odluka.



* Dijagram putanje mine prilikom polaganja.jpg (270.23 KB, 1161x850 - viewed 357 times.)

* Eksplozivno punjenje mine.jpg (239.07 KB, 1124x682 - viewed 296 times.)

* Mina Rockan - otvoreni poklopac.jpg (111.21 KB, 550x735 - viewed 386 times.)

* Mine rockan u ambalaži.jpg (192.62 KB, 844x905 - viewed 300 times.)

* Polaganje mine sa broda.jpg (279.53 KB, 1216x923 - viewed 417 times.)

* Polaganje mine sa obale.jpg (229.39 KB, 818x865 - viewed 406 times.)

* Sastavni delovi mine.jpg (259.88 KB, 1193x975 - viewed 360 times.)

* Sastavni delovi mine 1.jpg (218.36 KB, 845x1126 - viewed 425 times.)

* Upadni ugao pri polaganju mine.jpg (287.17 KB, 1935x1388 - viewed 355 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #19 on: February 04, 2010, 08:09:03 pm »

Sledeća slika prikazuje opremu za kontrolu i podešavanje paljbenog uređaja mine Rockan
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #20 on: February 04, 2010, 08:10:36 pm »

Ode mi malopredjašni post bez slike


* Oprema za proveru Rokan.jpg (77.28 KB, 800x472 - viewed 306 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #21 on: February 04, 2010, 10:51:02 pm »

Sledeće mine, koje želim predstaviti jesu akustične – indukcione na dnu ležeće mine AIM-M.70 i AIM-M.82.
Ove mine su savremeni naslednici mina KMD. Kad kažem savremeni, prvenstveno mislim na elektronski paljbeni uređaj kojim su snabdevene. Paljbeni uređaj ovih mina je na osnovu Sovjetskog prototipa razvijen i proizveden u bivšoj Yugi. Konkretno, svu elektroniku za ove mine je proizvodio i sklapao RIZ.

U naoružanje je prvo uvedena mina AIM-M.70, krajem sedamdesetih godina. Eksplozivno punjenje mine je bio čisti TNT, a sama mina je bila izuzetno velika, sa eksplozivnim punjenjem od preko 700 kg.
Kasnije je razvijena novija verzija AIM-M.82, koja se od prethodne razlikovala samo po eksplozivnom  punjenju: umesto čistog TNT korišten je TAH-76. Iako je eksplozivno punjenje ove mine bilo skoro upola lakše nego kod prethodne, po snazi je ono bilo moćnije.

Osnovna namena akustično – indukcionih na dnu ležećih mina AIM – M.70 i AIM – M.82 je borba protiv površinskih brodova i podmornica (u površinskoj vožnji ili zaronjenih).
Mogu se upotrebiti i kao tempirne mine u moru i na kopnu. Mine se mogu polagati sa površinskih brodova i podmornica (kroz torpedne cevi kalibra 533mm).

Kada se polaže sa površinskih minopolagača mina je upakovana u drvenu ambalažu i smeštena je na minska kolica.
Da bi se polagala iz torpednih cevi mina se posebno oprema. U jednu standardnu torpednu cev kalibra 533mm stanu dve mine. Lansiranje mina se vrši pojedinačno.

Paljbeni uređaj mina je pasivni, akustično – indukcionog tipa. Kao kanal paljbe korsti se indukcioni kanal, dok akustični kanal služi kao dežurni.

Osiguranje pri rukovanju i polaganju mine ostvareno je pomoću dva hidrostata koji se aktiviraju prilikom polaganja, kada mina dođe na dubinu veću od 3,5 m.

Mina je opremljena sklopom za sterilizaciju – likvidaciju mine, koji ima zadatak da izvrši sterilizaciju odnosno samouništenje mine nakon postavljenog broja dana, na brojaču.   

Mina je opremljena sa brojačem prolaza brodova, koji ima zadatak da izvrši selektivno aktiviranje.

Sklop za regulaciju zakašnjenja paljbe namenjen je za aktiviranje mine u najpovoljnijem momentu – da bi se brodu koji plovi iznad mine nanela što veća oštećenja.

Zaštitni kanal štiti paljbeni uređaj mine od nepravilnog funkcionisanja usled smetnji koje nastaju prilikom uključivanja u rad, bliskih eksplozija i od višestrukog odbrojavanja brojača prolaza brodova.

Osnovni TT podaci za AIM – M.70

- dubina mora za polaganje (protiv površinskih brodova)   ................    6 dо 50 m
- dubina mora za polaganje (protiv podmornica) ...............................     dо 150 m
- težina kompletno opremljene mine za polaganje sa broda ...............    1300 kg;
- težina kompletno opremljene mine za polaganje sa podmornice  ....           1100 kg;
- težina eksplozivnog punjenja  ...........................................................   725 kg (ТNТ)
- paljbeni uređaj: dvokanalni akustično – indukcioni (dežurni, bojevi i zaštitni kanal)
- početna neaktivnost, kao i vreme sterilizacije i likvidacije ....od 2 časa do 12 meseci;
- zakašnjenje paljbe   ...................................................        0, 1.5, 3, 5, 7, i 10 sekundi;
- brojač prolaza brodova ...................................................................     od 0 do 899
   prelaza;
- granični minski interval  ................................................................   150 m;

Radni vek položene mine u moru zavisi od kapaciteta minske baterije. Proizvođač te baterije je garantovao da mina može izdržati 12 meseci u moru ....
 
Za minu AIM – М.82 sve isto, osim:

- težina kompletno opremljene mine za polaganje sa broda ..............           950 kg;
- težina kompletno opremljene mine za polaganje sa podmornice  ...           800 kg;
- težina eksplozivnog punjenja  ..........................................................   480 kg
  (ТАH-76: TNT + aluminijumski prah + heksogen)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #22 on: February 05, 2010, 08:54:06 pm »

Sudbina na dnu ležećih mina AIM-M.70 i M.80 je identična prethodno opisanim minama:

AIM-M.70 čije je eksplozivno punjenje čisti TNT su delaborisane, međutim sa mlađim minama iz ove porodice je zapelo, zbog nemogućnosti delaboracije kompozitnog eksplozivnog punjenja. Tako da ove mine još uvek predstavljaju veliku opasnost po okolinu. Veliki broj mina (blizu 200 komada) je razasut i obrastao travom i drugim rastinjem u krugu nekadašnjeg vojnog kompleksa Opatovo. Tamo stoje još od 1999. godine. Ako bi sada ušli u objekat malo koju minu bi odmah opazili - dobro su maskirane vegetacijom. Preostala količina (oko 100 komada) nalazi se na Pristanu, u skladištu, skoro bez ikakvog nadzora.
Problem Kod AIM-M.82 je isti kao kod svih do sada opisanih oružja sa ovakvim tipom eksplozivnog punjenja: kako ih delaborisati i šta sa produktima delaboracije?
Nemam nikakvu noviju informaciju o tome kako su tehnološki razvijene zemlje rešile problem uništavanja bojevih glava, granata, bombi, mina i sl. koje imaju u sebi takvo eksplozivno punjenje.
Navodno, kod njih se takva sredstva specijalnim alatom seku u sitne delove, koji se mogu bez bojazni po okolinu bezbedno detonirati.

U prilogu postavljam nekoliko slika o minama AIM [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* AIM-M.70.jpg (93.14 KB, 800x325 - viewed 454 times.)

* AIM-M.70 i M.82.jpg (192.39 KB, 950x653 - viewed 332 times.)

* Detonator AIM 1.jpg (165.81 KB, 1024x768 - viewed 309 times.)

* Detonatori AIM u fabrickoj ambalazi.jpg (221.31 KB, 1024x768 - viewed 303 times.)

* Prenosna punjenja i inicijalni metak AIM u ambalazi.jpg (180.99 KB, 1024x768 - viewed 276 times.)

* Prenosna punjenja i inicijalni metak AIM.jpg (164.07 KB, 1024x768 - viewed 290 times.)

* Oprema za proveru paljbenog uredjaja AIM.jpg (50.57 KB, 800x334 - viewed 303 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #23 on: February 05, 2010, 09:13:15 pm »

Još jedna interesantne priča za AIM mine. Naglašavam da je u pitanju priča, pošto zvaničnu informaciju o zbivanjima koja ću opisati nemam. Samo sam ih čuo od pouzdanog prijatelja.

Početkom devedesetih u akvatoriju CG planirana je i realizovana vežba miniranja i razminiranja sa na dnu ležećim minama. Jedna naša podmornica je položila nekoliko školskih mina AIM-M.82, gradeći tako ''minsko polje''. Zatim su minolovci imali zadatak razminiranja, tj. da otkriju i da ''onesposobe'' položene mine.

Elem, podmornica je uspešno obavila zadatak, položila je mine u planirano''minsko polje''. Zatim su minolovci krenuli na zadatak i posle dugotrajne potrage priznali su da nisu pronašli ni jednu položenu minu.

Mine i dan danas leže u mulju na dnu Jadranskog mora!

Zaključak izvucite sami: iako je bila poznata tačna pozicija svake mine koja je iz zaronjene podmornice položena na dno mora, ni jedna nije nađena!
 
Ovu priču sam ispričao sa ciljem da ukažem na to koliko su morske mine opasno oružje i kako je veliki problem razminiranje nepoznatog područja, gde je neprijatelj položio minsko polje.....     
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #24 on: February 10, 2010, 09:09:39 pm »

Fizička polja broda

Za bar približno razumijevanje djelovanja minskog i protuminskog naoružanja potrebno je prvo poznavanj fizičkih polja broda na čemu su i zasnovani ti oružni sistemi, pa imam osječaj da o tome na forumu vlada prilična praznina.
Svi koji smo bili u mornarici sječamo se periodičnih mijerenja, kontrole magnetskog polja broda kod Galiole(podmornice) i stanice za razmagnetisanje brodova podno Marjana.
Tematika je dosta opširna ja bih napisao samo par istočnica.
Fizička polja broda proučavaju sve savremene mornarice i o njima je dosta napisano.
Fizičko polje broda je područje koje se može izmjeriti i izraziti u nekoj jedinici polja (pritisak,frekvencije...).
Polja mogu biti:magnetska, akustička,hidrodinamčka,toplinska,gravitacijska....
Kod minskog oružja i ostalih sistema oružja največu primenu je našlo magnetsko, akustičko i hidrodinamičko polje.
Prema rasprostiranju mogu biti:
 bliža, primjenjuju se kod bojevih kanala
 dalja, kod dežurnih kanala,sistema za otkrivanje i samovođenje
Tablica rasprostiranja polja (pom.enc.) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Magnetsko polje broda.
Prvo se je upotrebljavalo kod nekontaktnih mina.Polje je sastavljeno od dve komponente, permanentnog i promenljivog(induciranog)magnetizma.
Polje se može razložiti u tri komponente po X,Y,Z osi. S udaljacanjem od broda polje opada sa kvadratom udaljenosti, a od udaljenosti večoj od 1,5 širine broda kubom udaljenosti.
Takođe treba praviti razliku između promene magnetskih upaljača (kod njih je potrebno samo magnetsko polje) i indukcjonih upaljača gdje je potrebna promena magnetskog polja po vremenu H/dT. Magnetsko polje (H) je vrloo šaroliko obzirom na vrstu broda, a dT promena po vremenu u fukciji je brzine broda.(kod elektromagnetske minolovke se postiže simulacija puštanjem određenog profila struje)
Magnetno polje broda(ratnih)se kontroliše, razmagnetiše, a mnogi imaju avtomatski uređaj za kontrolu i smanjenje magnetskog  polja tzv degausa.
Za dodati je da magnetsko polje broda stvaraju i korozivne struje, sistemi aktivne i pasivne zaštite, turbulencija vode oko broda, rad električnih uređaja... [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Akustičko polje broda.
Svako kretanje broda kroz vodu izaziva titraje različitih frekvencija koji zajedno čine akustičko polje broda
Veličina ovisi o amplitudi i frekvenciji osnovnih komponenti:
  Vibracijske, to je osnovni šum broda koji nastaje udarom vode u trup broda,nastaje na postoljima glavnnih i pomočnih strojeva, hidrodinamičke sile koje nastaju radom propelera...On je obično niskofrekventni do 16Hz
 Hidrodinamički, koji nastaje trenjem čestica o oplatu broda,
 Šum propelera,rad propelera ne izaziva samo vibracijske šumove več i kavitacijske šumove

Hidrodinamičko polje broda.
je prostor oko broda u kome se može izmeriti promena hidrodinamičkog tlaka
Olik, dimenzije i vrednosti ovise o geometrijskim proporcijama broda, obliku podvodnog dijela i brzini.
Hidrodinamičko polje je našlo uglavnom primenu kod minskih oružnih sistema pre svega  jer nije konstruisana minolovka za borbu protiv takih mina.

Još jedna pokretna stanica za mijerenje polja mornarice Novog Zelanda [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U okviru se nalaze senzori za mijerenje raznih polja i signal se prenosi na plutaču koja ima instrumente za daljinsko oćitavanje







* DSCF2780.JPG (37.52 KB, 412x480 - viewed 534 times.)

* DSCF2776.JPG (45.69 KB, 640x480 - viewed 614 times.)

* 8kay.pdf - Adobe Reader.jpg (30.38 KB, 640x290 - viewed 491 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #25 on: February 10, 2010, 10:30:40 pm »

ML, čestitam, odličan dodatak uz prikaz minskog oružja raznih tipova i principa dejstva!
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #26 on: February 13, 2010, 11:40:27 am »

Lovac i tebi svaka čast za iscrpne podatke o minskom oružju RM.

Dejstvo podvodne eksplozije mine
Proučavajuči iskustva iz djelovanja  podvodnih oružja u I sv.ratu, došlo se do zaključaka da je rušilački efekt veči za jednaku količinu eksploziva , ako se aktivira na određenoj daljini od trupa broda  a ne direktno na trupu. Između dva rata vrše se obsežna istraživanja podvodnih eksplozija i to rezultira tačnijim podacima prema kojim su konstruisane nekontaktne mine upotrebljene u II svetskom ratu.

Kod podvodne eksploozije stvaraju se visoke temperature i tlakovi koji rezultiraju udarnim valom i plinskim kuglama i mjehurima.
plinski mjehur se širi i postepeno penje prema površini predajuči energiju vodi koja ga obkružuje tokom nekoliko pulsacija.(kada se pritisak u plinskom mjehuru izjednači sa pritiskom vode ekspanzija se nastavlja i stvara se manji pritisak u plinskom mjehuru,pritisak vode se prenosi ponovo na plinski mjehur u kojem pritisak raste dok radi inercije ne postane veči od pritiska vode, tada opet prenosi energiju na vodu...)To se odnosi na eksploziju u neograničenoj sredini, gdje nemamo uticaja površina vode i  morsko dno.
Kod eksplozije u ograničenoj srediniimamo dva slučaja:
 Eksplozija na površini vode: plinski mjehur brzo dolazi do površi vode i u dodiru sa površinom naglo opada njegova energija, nema nni pulsiranja,
 Eksplozija na dnu(na dnu ležeče nekontaktne mine): kod nje se ukupna energija za rušenje povečava odbojem od dna sve do 35%, u zavisnosti od sastava dna. Zavisno od dubine postoje i pulsacije.
 Da pogledamo  uticaj udarnog vala na oplatu broda pri kontaktnoj eksploziji, odnosno u neposrednoj blizini oplate broda.Plin je elastičniji i stisljiv samo dejstvo na oplatu je amortizovano u odnosu na udarni efekat vode koja je nestisljiva. Pri eksploziji na oplati broda i prodoru oplate plin kroz rupu brzo ekspandira i gubi se  energija  udarnog vala, oštečenje je relativno ograničen otvor, po površini malen ali veliki po dubini.
Kod nekontaktnih eksplozija nosilac udarnog vala je energija vode.Otvor na brodskoj oplati je veči ali je manji po dubini.
 Oštečenja broda zavise od količine i vrste eksploziva, o razmaku od centra eksplozije ,pritiska udarnog vala o dubini centra eksplozije, njezinom mjestu i konstrukciji broda.
 Povečanjem količine eksploziva  dolazi se do jedne granice kada odnos količina eksploziva -radius rušenja ne teče linearno več se pojavljuje zasičenje i to kod približno 1500kg. Govori se o klasičnom eksplozivu TNT. Radi toga se na dnu ležeče mine izrađuju sa maksimalno 1000kg eksploziva.

Da spomenemo još iskustvenu metoda, eksperimentalna metoda dobijena na osnovu proučavanja oštečenja i podataka iz dosadašnjih ratova

Q-potrebna količina eksploziva
C-koeficjent oštečenja broda (iskustveni)
r-radius od centra eksplozije

                                          Q = C  X  r3(r na treču)


   uvjeti za eksploziju                karakter vrsta oštečenja                                                             koeficjent  C
___________________________________________________________________________________________________

 Eksplozija po boku                   ulegnuče oplate i prodor vode                                                       0.09
                                            probijanje vanjske oplate                                                              0.5
                                            probijanje pregrade dvodna                                                           2.0
                                            prebijanje druge pregrade dvodna                                                   4.0
___________________________________________________________________________________________________

Eksplozija ispod broda               ulegnuče i prodor vode u dvodno                                                    0.005
                                            proboj dvodna                                                                             0.009
                                            proboj pregrade dvostrukog dna                                                      0.09

Vidi se da je brod dosta osetljiviji za eksplozije koje se dešavaju ispod broda

Ako se u gornju formulu unesu realne vrjednosti dobija se max dubina polaganja na dnu ležečih mina.
Treba uzeti u obzir da se energija udarnog vala eksplozije na dnu zavisno od dna(mulj,pjesak,kamen) poveča za 10-35%
Eksplozivi koji se upotrebljavaju u savremenim minskim oružjima su za 1.5-2 puta jači od TNT-a





« Last Edit: December 30, 2011, 08:04:59 pm by ML » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #27 on: February 17, 2010, 10:01:45 pm »

Još jedna interesantne priča za AIM mine. Naglašavam da je u pitanju priča, pošto zvaničnu informaciju o zbivanjima koja ću opisati nemam. Samo sam ih čuo od pouzdanog prijatelja.

Početkom devedesetih u akvatoriju CG planirana je i realizovana vežba miniranja i razminiranja sa na dnu ležećim minama. Jedna naša podmornica je položila nekoliko školskih mina AIM-M.82, gradeći tako ''minsko polje''. Zatim su minolovci imali zadatak razminiranja, tj. da otkriju i da ''onesposobe'' položene mine.

Elem, podmornica je uspešno obavila zadatak, položila je mine u planirano''minsko polje''. Zatim su minolovci krenuli na zadatak i posle dugotrajne potrage priznali su da nisu pronašli ni jednu položenu minu.

Mine i dan danas leže u mulju na dnu Jadranskog mora!

Zaključak izvucite sami: iako je bila poznata tačna pozicija svake mine koja je iz zaronjene podmornice položena na dno mora, ni jedna nije nađena!
 
Ovu priču sam ispričao sa ciljem da ukažem na to koliko su morske mine opasno oružje i kako je veliki problem razminiranje nepoznatog područja, gde je neprijatelj položio minsko polje.....     

Za vreme mog služenja bila je planirana slična vežba, ali nije održana iz ko zna kojih razloga. Veliki problem u borbi protiv ležećih mina pretstavlja nepoznavanje područja na kojem se vrši razminiranje. Zbog toga je uvek potrebno vršiti "snimanje" morskog dna sonarom pre takve akcije, jer jedino tako se mogu zapaziti položene na dnu ležeće mine. Sam lov mina je spor i naporan proces ( za Peliste pogotovo), a sonar ne razlikuje minu od starog bojlera. A koliko su opasne ležeće mine, video sam na snimku kada je potopljen jedan od minolovaca ( mislim da je u pitanju bio tip 111), kada ga je mina izbacila 2 m iznad površine, a on se raspao i potonuo za bukvalno 2 minuta.
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #28 on: February 18, 2010, 08:21:55 am »

Na temi Razarač HMS Småland klase »Halland« postavio sam slike Švedskih mina F103 i F14
Na netu ne mogu dobiti podatke o tim minama, pa se moramo zadovoljiti samo slikama.

LPB

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Svedska mina F103 01.JPG (128.8 KB, 1350x1800 - viewed 516 times.)

* Svedska mina F14 01.JPG (153.36 KB, 1350x1800 - viewed 326 times.)

* Svedska mina F14 02.JPG (184.03 KB, 1350x1800 - viewed 500 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #29 on: March 15, 2010, 07:38:10 pm »

Minske prepreke
to je naziv za skup mina položen po nekim pravilima u sve tri dimenzije akvatorija.
Djele se prema obliku i veličini kao i prema taktičkooperatvnoj upotrebi.
Elementi minske prepreke:
-Položajna dubina mine , to je dubina od gornjeg djela mine do površine mora. Ona kod kontaktnih mina iznosi 0,4 d0 0,8 brodskog gaza, a kod influentnih zavisi od radiusa reagovanja i rušilačkog dejstva
-Minski interval(im) je udaljenost između dvije susjedne mine.
-Granični minski interval je najmanji razmak između dvije susjedne mine da kod eksplozije jedne ne dođe do oštečenja i aktivacije druge.Kod kontaktnih mina je aproksimativno 30-100m, a kod influentnih 100-200m.
-Minski pomak(em) razmak između dve mine dveju susjednih minskih linija.
-Vertikalni minski interval(im) jeste razlika između položajnih dubina susednih redova u vertikalnoj minskoj zavjesi.
-Interval minskih redova(ir) jeste razmak između dva susedna reda u višerednoj minskoj prepreci.On ns smije biti manji od graničnog minskog materjala ni prevelik, tako da ne dozvoli manevrisanje brodom u cilju izbjegavanja.
-Udarni ugao(Q) jeste ugao između procjenjenog kursa nailaska broda i minske prepreke.
-Ugao cik caka jeste unutreašnji ugao između smjerova protezanja dviju susjednih dijelova cik caka minske linije.
-Širina minske prepreke(Š) jeste veličina mjerena po fronti minske prepreke između krajnjih mina te prepreke.
-Dužina (D) je dubina minske prepreke u smjeru osi očekivanig nailaska cilja.
-Visina(H) jeste veličina vertikalnog zaprećavanja minskom preprekom
-Opasni prostor(OP).Radi sigurnosti plovidbe granice minskog polja se povečavaju za 0.2-2 milje i taj prostor se zove opasni prostor.
-Opasna zona(OZ) opasan prostor oglašen kao opasan za plovidbu po odredbama Osme haške konvencije.
Minske prepreke prema obliku i veličini.
-jedinična mina mina koja se polaže u protivničke vode s ciljem razvlačenja i opterečivanja snaga protivminske odbarane
-Minski banak prepreka sa manjim brojem mina na užem prostoru, maksimalni razmak krajnjih mina je 1000m [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
-Minska linija je prepreka od niza postavljenih mina u dužini večoj od 1000m
  -prema broju redova mogu biti jednoredne i višeredne 
  -s nastavkom i bez nastavka
  -Prema dužini kratke 0.5-1 NM, srednje 1-3NM i duge >3NM
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 -Minska zavjesa jeste vertikalana prepreka u kojoj su mine položene u redovima u kaskadi, postavljaju se kao protivpodmornička varijanta. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* DSCF3187.JPG (32.48 KB, 800x369 - viewed 294 times.)

* DSCF3186.JPG (86.93 KB, 708x800 - viewed 310 times.)

* DSCF3189.JPG (91.83 KB, 800x755 - viewed 261 times.)
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 25   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.04 seconds with 23 queries.