PALUBA
April 19, 2024, 06:08:27 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 [33] 34 35 36 37   Go Down
  Print  
Author Topic: MTRZ "Sava Kovačević" Tivat  (Read 217479 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #480 on: May 18, 2014, 09:45:01 pm »

Taj dok me je bunio. Hvala ti Marinero.
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #481 on: July 01, 2014, 11:05:19 am »

Jedan novinski zapis par mjeseci poslije zavrsetka Drugog svjetskog rata...

„Pobjeda", br. 33, str. 4, 01.07.1945.g.
Primjeran rad Arsenala u Tivtu
Radnici Arsenala dali su u korist države 52.203 radnih dana
Oslobođenjem Tivta, naša vojska je zatekla Pomorski arsenal u vrlo lošem stanju. Njemačka soldateska i u ovom kraju naše zemlje pokazala je svoje varvarstvo. Radionice raznih otsjeka Arsenala pretvorene su bile u hrpe željeza i srušenih krovova, a luka, bila je puna potopljenih brodova. Čitav bokeljski zaliv od Oštre do Tivta Njemci su bili zasijali minama da bi onemogućili svaku plovidbu željeznim brodovima po Boki. Čišćenje svega toga oduzelo je mnogo truda. Mobilisanjem u Armiju otišlo je mnogo naših pomorskih stručnjaka, te je i tim bilo otežano osposobljavanje tivatske luke i tivatskog Arsenala. Od razlupanih djelova mašina često puta vrijedne ruke naših radnika kombinovale su razne djelove, a ponekad i čitave mašine. Zato je bila potrebna umješnost i neumorni rad.


Udarničkim radom dovedene su mašine u ispravno stanje, te je tako od njih 224 preko 80 % osposobljeno za rad. Pored tehničkog rada, radništvo Arsenala koraknulo je u kulturno-prosvjetnom polju naprijed i slobodno se može reći da ni na tom polju ne zaostaju sa sličnim ustanovama u našoj zemlji.
Šestoga juna ove godine održana je sindikalna konferencija u Radničkom domu. Na zboru je bilo oko 700 članova, koji su zaposleni u Arsenalu. U toku dnevnog reda, pored ostalih pitanja, bilo je postavljeno i pitanje prekovremenog rada u korist države. Radnici su jednoglasno pristali da svi prekovremeni časovi, kao i rad nedjeljom od pet časova, idu u korist države. Na taj način radnici su radili za državu 52,203 sata u toku prošlog mjeseca. Isto tako radnici su izrazili želju da žele ubuduće raditi devet časova, time da im se plati samo osam časova, a deveti čas da ide za državu. Stalni dnevni rad od oko 700 časova rada ponikao je iz njihove svijesti. Značajnost toga, tim je veća, jer su većinom ti radnici oženjeni ili su članovi porodica, čija je zarada jedini imetak. Ta odluka radnika i namještenika u Tivtu pruža nesebičan primjer požrtvovanosti, kao i odanosti prema najvišim – zajedničkim ciljevima.
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #482 on: July 05, 2014, 11:42:56 am »

„Pobjeda", br. 41, str. 3, 05.07.1947.g.

Organizacija rada i uvođenje radnih normi u Arsenalu u Tivtu treba da posluži za primjer svim preduzećima naše Republike
Već od prvih dana oformljenja sindikalne organizacije brodogradilišnih radnika u Tivtu radni kolektiv je pokazao mnogo volje i ljubavi za rad uloživši maksimum napora da što prije osposobi brodogradilište, koje je bilo samo gomila ruševina, čije je mašine i instalaciju uništio okupator. Trebalo je mnogo muke probiti se kroz razlupane mašine a kamoli osposobiti ih i staviti džinovski mehanizam u pokret. U toj borbi za obnovu preduzeća radnici su pokazali visoku klasnu svijest dajući desetine hiljada dobrovoljnih radnih sati i radeći neumorno na osposobljavanju brodogradilišta.  Osposobljene su mašine, izvađeni dokovi i brodovi iz mora, popravljeni i spušteni u saobraćaj. Tako su volja, snaga i vještina radnih ruku malo po malo pobijedili sve teškoće koje su stajale na puru radnom kolektivu u borbi za osposobljenje brodogradilišta za njegove važne zadaće. Od gomile ruševina kroz tri perioda takmičenja vrijedne ruke radnog kolektiva stvorile su danas moderno preduzeće u kome se vrše najkomplikovaniji i najprecizniji radovi. Usavršavanje mašina djelo je najvrijednijih sinova radnog kolektiva – novatora. Za takav samoprijegorni i požrtvovani rad, za zasluge na polju povećanja proizvodnje radni kolektiv brodogradilišnih radnika postaje i po treći put dobitnik prelazne zastavice Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata Crne Gore kao znak velikog priznanja u borbi za obnovu i izgradnju zemlje. Time su radnici brodogradilišta uspjeli da kroz sva takmičenja zadrže počasno ime najboljeg radnog kolektiva.

...
U cilju što boljeg otklanjanja neodstataka iz prošlosti i da bi se ovo takmičenje oplodilo stečenim iskustvom, kolektiv i uprava Arsenala organizovali su Biro za norme. Da bi birou bio olakšan posao za što bolje uspjehe, zadužen je u svakoj radionici, otsjeku i tako dalje po jedan drug sa tim radom. Taj biro izdaje svakodnevni pregled rada po normama. Grafikoni daju potpuno jasan pregled radova obuhvaćenih normama u procentima. Osim toga u svakoj radionici postoji njen grafikon iz kojega se vidi kretanje i razvitak norma, a isto tako bilježi se norma pojedinca za koliko je procenata prevazišao.
Na taj način je dobro organizovana kontrola i evidencija rada pojedinaca i čitavog kolektiva, što do sada – a kod nekih kolektiva još ni danas – nije sprovedeno, a što pretstavlja krupan propust sindikalnih kolektiva u prošlosti, jer se time gubi kontrola toka takmičenja i što se komisija za takmičenje umjesto da postane živi i radni organ za pravilno sprovođenje takmičenja i prikupljanja i blagovremenog dostavljanja izvještaja o postignutim rezultatima – pretvara u mrtvo tijelo. Taj nedostatak moraju odstraniti naše sindikalne organizacije.
...
A da bi naši kolektivi u snažno zatalasanoj borbi za ispunjenje Plana mogli sa sigurnošću ostvariti svoje proizvodne zadatke, apsolutno je nužno da se prihvate organizovanja rada brodogradilišnih radnika u Tivtu, dodajući tome još i uvođenje prelazne zastavice radnog kolektiva po ugledu na kolektive u Lepetanima i Perastu.
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #483 on: July 08, 2014, 12:18:28 pm »

„Pobjeda", br. 161, str. 4, 08.07.1950.g.
Još jedno pomorsko- brodarsko društvo
U Tivtu je održana osnivačka skupština pomorsko-brodarskog društva „Arsenal". Pored članova, skupštini je prisustvovao i delegat Glavnog odbora Narodne tehnike Crne Gore Ivo Glibota. Referat o značaju i zadacima pomorskog brodarstva podnio je Jozo Nikolić. U društvo je već do sada učlanjeno oko 100 članova, većinom mladih radnika iz brodoremontnog zavoda u Tivtu. Broj ženske omladine, obuhvaćene u društvu, je zadovoljavajući. Kod članova vlada veliko interesovanje, naročito za jedrenje, gradnju modela, veslanje itd. Uskoro će društvo povećati plovni park sa još pet jedrilica raznih tipova kao što su „L 5", „Jola slobodne građe" itd. ...
Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #484 on: August 21, 2014, 02:27:17 pm »

Jadranka na navozu sinhrolifta bivšeg MTRZ


* Jadranka.jpg (439.55 KB, 2829x1173 - viewed 137 times.)
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #485 on: September 21, 2014, 06:02:46 pm »

 http://www.vijesti.me/forum/destruktivna-stvar-796618

Destruktivna stvar

Žalim što je Premijer Crnu Goru od države PONOSNIH RADNIKA- PROIZVOĐAČA i zemlje FABRIKA i INDUSTRIJE, pretvorio u vilajet UCIJENJENIH SLUGA, PROSJAKA, NAPLATNIH PARKIRALIŠTA, STANOVA ZA PRODAJU NA TRŽIŠTU i FENSI-ŠMENSI MJESTA ZA PROVODE Premijera, njegove ekipe i strateških partnera

Zašto nerviram premijera i njegove "strateške investitore"

Osjećam se počastvovano što je Premijer Milo Đukanović na Miločerskom razvojnom forumu, mene i moje tekstove u Vijestima o Arsenalu, Porto Montenegru i Qatari Diaru označio kao glavni problem inače, izuzetno uspješne ekonomije Crne Gore pod njegovom upravom. Ni slova ne reče Premijer o KAP-u, štrajkovima, padu državnih garancija, stečajevima. Neki mediji koji ne vide opšte blagostanje u Crnoj Gori, glavni su izvor problema - kako reče, “unutrašnje destrukcije“ koja Premijeru rastjeruje renomirane investitore.

I dok se on tako žestoko i uspješno nosi sa zlim novinarima, četnicima iz Beograda, svjetskom ekonomskom krizom, Sunčevim pjegama, crnim rupama u univerzumu i ostalim pošastima koje pokušavaju da mu rastjeraju investitore, problem je što se neko usudi da se pita i piše da li je baš moralo biti ovako kako je Premijer napravio da bude i da li je baš sve tako kako on želi da prikaže da jeste.

Odmah priznajem - kriv sam što žalim za Arsenalom i pored ovakvog Porto Montenegra kojim se Premijer diči. Žalim za najkompleksnijim, najskupljim i najstarijim INDUSTRIJSKIM PREDUZEĆEM u Crnoj Gori koje je zapošljavalo 490 radnika i par stotina kooperanata u doba kada ga je Premijer zatvorio, za firmom koje je POSLOVALA POZITIVNO u vrijeme kada joj je On zakucavao posljednji ekser u mrtvački sanduk, koja je imala milionski vrijedne poslove u inostranstvu onda kada je On prodao za otprilike toliki iznos kao građevinski plac Piteru Manku.

Žalim i što je račun za remont posljednjeg sovjetskog ratnog broda u Arsenalu iznosio 32 miliona dolara, a Premijerova Vlada je od ostataka tog novca koje su Rusi ostali dužni Asenalu, prije nekoliko godina od Moskve kupovala školsku opremu, traktore i opremu za TE „Pljevlja“. Žalim i zbog toga što moj standard danas ne iznosi ni 30 odsto standarda kojeg su imali moji roditelji 1990. kada se pojavio mlad, lijep i pamentan On i usrećio CG ekonomiju i njene građane, po modelu spaljene zemlje. Smeta mi što smo umjesto državne  fime koja je poštovala zakon i plaćala sve dadžbine, dobili povlašćenog investitora koji krši zakone, planske dokumente, nepoštuje preuzete obaveze, mulja sa preprodajom struje bez licence i izvlači dobit u inostranstvo.

Žalim za vremenom kada je Tivat, prevashodno zahvaljujući Arsenalu, bio druga opština u SFRJ u dohotku per capita, osmah nakon slovenačkog Velenja i žalim za propuštenom prilikom da se sačuva firma sa tradicijom dugom 120 godina, koja je osim brodoremonta, bila i PROIZVOĐAČ koji je pravio patrolne čamce, drvene barke, topove, morske mine, protivgradne i rakete za osvjetljavanje, višecjevni bacač raketa, pontonske mostove.... To se prije dolaska na vlast Premijera, nalazilo na  impozantnom spisku PROIZVODA što su se pravili u Crnoj Gori, zemlji gdje je sada najkompleksnija roba što je njene fabrike prave, aluminijski ingot, svježe posječeni drveni trupac, boca piva, rakije i vina.

Žalim što je Premijer Crnu Goru od države PONOSNIH RADNIKA- PROIZVOĐAČA i zemlje FABRIKA i INDUSTRIJE, pretvorio u vilajet UCIJENJENIH SLUGA, PROSJAKA, NAPLATNIH PARKIRALIŠTA, STANOVA ZA PRODAJU NA TRŽIŠTU i FENSI-ŠMENSI MJESTA ZA PROVODE Premijera, njegove ekipe i strateških partnera.

A mogao je, On baš, na primjeru Porto Montenegra drugačije  - natjerati Manka da marinu i stanove za prodaju na tržištu radi kao pravu greenfield investiciju - na pustim kamenim hridima i makiji Luštice kao što to sada radi Orascom, a ne da uništi Arsenal da bi svom partneru na srebrnom poslužavniku servirao najvrijednije - obalnu infrastrukturu građenu duže od vijeka.

Mogao je Premijer poštedjeti Arsenal, te dobiti u dijelu njegovih kapaciteta, željeni servisni centar za jahte zbog kojeg On sada namjerava da uništi brodogradilište Bijela. Mogli su se u Tivtu i Boki i dalje školovati i zapošljavati inženjeri, ekonomisti, pravnici, vrhunski majstori i zanatlije, a ne kao danas da je ovdašnja mladost osuđena na „krpu i metlu“  - poslove stražara, čistača, sobarica i konobara u Porto Montenegru, jer su sve vrijednije menažerske pozicije zauzeli kadrovi od Podgorice, Nikšića, Beograda, preko Londona i Kejptauna, do Toronta i Sidneja. Mogao je tako „ubiti i geopolitičku muvu“, pa bi imao i nešto ozbiljno ponuditi partnerima iz NATO.

Umjesto što je u Porto Montenegro dobio najveće rusko naselje na Jadranu, mogao se Premijer možda danas hvaliti da je Tivat poput Rote u Španiji, baza ratnih brodova SAD koji su dio interkontinentalnog balističkog raketnog štita i ne bi morao „grebati“ na  vrata NATO-a da ga puste unutra i tako sačuvaju postojanje države koju on vodi. Ovako, ostalo je pljuvanje po Arsenalu kao „crnoj ekološkoj tački“ Jadrana zbog 8.400 kubika grita i teškim metalima zagađenog sedimenta na dnu mora, a koji se i dan-danas, sedam godina nakon što je Premijer uspješno zatvorio tu „crnu tačku“ nalaze na istom tom mjestu - na dnu akvatorijuma blještave Mankove marine. Žalim i što moj Premijer, vrsni ekonomista momišićke škole, kada je već odlučio da uništi Arsenal, nije svom omiljenom poslovnom partneru rekao:

OK, čika Peter, evo tebi cijeli Arsenal, zemlja, zgrade, oprema i mašine, sve što vidiš. Nosi, prodaj, sruši, rasturi, radi što hoćeš i sve to dobijaš za džabe. Daćeš zauzvrat, državi Crnoj Gori nepromjenljiv vlasnički udio od recimo, 34 odsto u tvojoj kompaniji Adriatic Marinas, pa će i nama u državnu kasu, srazmjerno kapati od uspjeha Porto Montenegra.“

Ovako, Premijer je sve to trsio za simboličnu cifru, a država Crna Gora nije došla u situaciju da i sama osjeti blagodeti “podsticajnog investicionog ambijenta“ koji je za zaradu svojih poslovnih partnera kreirao Premijer, pa da i njoj malo kapne od prodaje goriva oslobođenog carine i PDV-a, stanova čiju gradnju unapred finansiraju njihovi kupci, rente poslovnih prostora, iznajmljivanja vezova. Patriota Premijer ni ne pomišlja da država kao vlasnik brodogradilišta Bijela uloži u njega i napravi remontni centar za jahte, već i to servira Manku sa istom spin pričom koju je 2005-2006. imao za Arsenal.

Para imamo, pa prošle smo godine iz cuga platili 100 i kusur miliona garancija za Premijerovog partnera u KAP-u, neki dan smo dali 5 miliona za njegov „brend“ Pobjedu! Arsenal koji je osnovan 1889. i Bijela koja posluje od 1927. nisu, je li, brendovi koje je trebalo sačuvati, a KAP i Pobjeda jesu, kao i Premijerova obiteljska Prva banka „osnovana 1901“. Izvinjavam se Premijeru, ali ja ću se toga sjećati i dalje, ma kako to „destruktivno“ djelovalo.
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 176


« Reply #486 on: September 22, 2014, 04:32:21 pm »

@marinero, cestitam na tekstu, djelu slobodnog novinarsta koje jos u rudimentima (valjda iz tog naziva potjece i prezime Rudan) pronalazimo na ovim prostorima. 
Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #487 on: December 17, 2014, 04:18:46 pm »

 Wink


* Šk.jpg (68.55 KB, 824x486 - viewed 122 times.)
Logged
mandalina
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 152

bilo nekad i nevratilo se


« Reply #488 on: December 17, 2014, 07:46:37 pm »


Koji je ovo stroj. Vjerovatno još iz Kraljevine SHS. Jeli je još u upotrebi ?
Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #489 on: December 17, 2014, 08:50:37 pm »

Statra bušilica, vjerovatno nije više u upotrebi....  :'(
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #490 on: April 30, 2015, 09:48:10 pm »

Molim pomoc pod hitno. U Crnoj gori sam i htio bi posjetiti  P-821 i muzej u Portomontenegru. Bio sam danas tamo ali zakasnio sam, na vratima je radno vreme 9. do 18. i nedjelja zatvoreno. Nista ne pise za praznike. A samo sam jos sutra i preksutra tu - 1. i 2.  05. Dali radi muzej za praznike ? 
Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #491 on: April 30, 2015, 11:24:07 pm »

Rade za praznike. Ipak čuvaj se osoblja u tom sumnjivom muzeju, pogotovo onog lika sa velikim nosom...zna da bude jako neugodan...
Ko ne zna broj peniša u JKRM ili bar imena svih brodova koje je potopio Von Trapp osuđen je na njegovu dugačku i tešku priču.
Onima koji baš ništa ne znaju ponekada zna da skuva kafu i uvede ih u svoj mračni brlog, koji samo on i iz samo njemu znanih razloga zove kancelarijom i tu počinje pravo mučenje...
Mada je u duši "duša od čovjeka"...tako bar tvrde djevojke uzrasta od 20-e do 26-e godine. Kažu da im se sviđa "njegova podmornica"...
Ja, kad god mogu, izbjegavam da idem tamo, uvijek ga sretnem....  Wink
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #492 on: May 01, 2015, 08:36:05 am »

Rade za praznike. Ipak čuvaj se osoblja u tom sumnjivom muzeju, pogotovo onog lika sa velikim nosom...zna da bude jako neugodan...
Ko ne zna broj peniša u JKRM ili bar imena svih brodova koje je potopio Von Trapp osuđen je na njegovu dugačku i tešku priču.
Onima koji baš ništa ne znaju ponekada zna da skuva kafu i uvede ih u svoj mračni brlog, koji samo on i iz samo njemu znanih razloga zove kancelarijom i tu počinje pravo mučenje...
Mada je u duši "duša od čovjeka"...tako bar tvrde djevojke uzrasta od 20-e do 26-e godine. Kažu da im se sviđa "njegova podmornica"...
Ja, kad god mogu, izbjegavam da idem tamo, uvijek ga sretnem....  Wink
  Aaaaaaaa mali, puno ti hvala, osrecio si me. Da sam vec jucer vidio ovo, bolje bih spavao.
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #493 on: May 04, 2015, 09:35:34 pm »

Čekao sam taj dan, kad dodjem u Tivat i udjem u P-821. Onda napokon, 26.04. odlazak za Crnu goru. Kad sam prošli put tu bio, još nije bilo Portomontenegra. I onda 30.04. bio na Lovćenu, pa u Kotoru.....kako sam i mozak stavio potpuno na odmor, nisam računao, da bih trebao ići prvo u Tivat, pa onda u Kotor. I tako došli mi posle 18. kod muzeja, kad je već zatvoren bio i odmah mala panika: samo imam još 2 dana, a to so praznici, dali će raditi Huh? Ne bih si oprostio, da sam bio dole a ne vidio muzeja i 821. Ali barem sam vidio "Heroja" onakvog, u živo, ispred mene, onog mirnog, tihog večera u Tivtu. I da vam kažem: to treba vidjet u živo. Vidio sam mnogo slika ali barem meni je sasvim drugi utisak ostavilo, kad sam stajao ispred njega i onda kad sam ulazio. Znao sam već, i na Palubi sam rekao:  mogli smo, znali smo, mnogo smo toga izgradili, proizvodili u ondašnjoj zemlji. Ali kad sam bio u Heroju, kad sam gledao to "čudo", napravljeno već 60-ih godina, u domaćem brodogradilištu, kako da kažem ?........radovao se i istovremeno i  , kad se zna šta smo, gde smo sad.
     Na večer pitao na "Palubi" i ujutro vidoh odgovor od "maloga", koji me jako obradovao. U subotu obilazio muzej i 821 unutra. Mali od palube je bio meni i ženi dragi ugostitelj, baš ugodno i ja mu se na ovom mjestu još jednom zahvaljujem.
   A moja mala pohvala za sve, koji su doprinjeli, da 821 tamo stoji i da ga mogu ljudi vidjeti. Ovo je dosta vrijedno. A i muzej je lijep, može i da se nadopuni zbirka ali je već ovako vrlo dobro.
« Last Edit: May 04, 2015, 09:40:48 pm by galeb » Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #494 on: May 04, 2015, 11:42:22 pm »

Čekao sam taj dan, kad dodjem u Tivat i udjem u P-821. Onda napokon, 26.04. odlazak za Crnu goru. Kad sam prošli put tu bio, još nije bilo Portomontenegra. I onda 30.04. bio na Lovćenu, pa u Kotoru.....kako sam i mozak stavio potpuno na odmor, nisam računao, da bih trebao ići prvo u Tivat, pa onda u Kotor. I tako došli mi posle 18. kod muzeja, kad je već zatvoren bio i odmah mala panika: samo imam još 2 dana, a to so praznici, dali će raditi Huh? Ne bih si oprostio, da sam bio dole a ne vidio muzeja i 821. Ali barem sam vidio "Heroja" onakvog, u živo, ispred mene, onog mirnog, tihog večera u Tivtu. I da vam kažem: to treba vidjet u živo. Vidio sam mnogo slika ali barem meni je sasvim drugi utisak ostavilo, kad sam stajao ispred njega i onda kad sam ulazio. Znao sam već, i na Palubi sam rekao:  mogli smo, znali smo, mnogo smo toga izgradili, proizvodili u ondašnjoj zemlji. Ali kad sam bio u Heroju, kad sam gledao to "čudo", napravljeno već 60-ih godina, u domaćem brodogradilištu, kako da kažem ?........radovao se i istovremeno i  , kad se zna šta smo, gde smo sad.
     Na večer pitao na "Palubi" i ujutro vidoh odgovor od "maloga", koji me jako obradovao. U subotu obilazio muzej i 821 unutra. Mali od palube je bio meni i ženi dragi ugostitelj, baš ugodno i ja mu se na ovom mjestu još jednom zahvaljujem.
   A moja mala pohvala za sve, koji su doprinjeli, da 821 tamo stoji i da ga mogu ljudi vidjeti. Ovo je dosta vrijedno. A i muzej je lijep, može i da se nadopuni zbirka ali je već ovako vrlo dobro.
Živ je Heroj (i) Sava...umro nije.... Wink
Logged
Pages:  1 ... 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 [33] 34 35 36 37   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 24 queries.