Pomorska policija MUP-a Republike Hrvatske - ustroj, oprema, aktivnosti
leut:
23.3.2017.
POMORSKA STRAŽA ZA 21. STOLJEĆE
'MI SMO OČI I UŠI JADRANA, VIŠE NITKO NE MOŽE UĆI U NAŠE VODE A DA MI TO NE VIDIMO'
Globus prvi u najmodernijem stožeru za nadzor morske granice u EU
AUTOR: Boris Orešić
Danas je naprosto nemoguće da neko plovilo uđe u hrvatske teritorijalne vode a da policija to ne primijeti. To ne podrazumijeva da policijski brodovi moraju neprestance patrolirati duž cijele granice na moru, što bi uostalom bilo i vrlo teško izvedivo s obzirom na to da je morska granična crta duga čak 948 kilometara. Zato policija odnedavno ima sofisticiranu opremu, radare i kamere postavljene mahom na pučinskim stranama otoka kojima snima doslovce cijelu plavu granicu i bilježi sve što plovi ili pluta morskom površinom, od najvećih teretnih prekooceanskih brodova i tankera do najmanjih čamčića.
Snimke s Palagruže
U Nacionalnom pomorskom centru za prikupljanje podataka (NPCPP), središnjem mjestu za nadzor morske granice, u Zadru, policijski službenici na ekranima svojih kompjutera gledaju snimke s Palagruže, najudaljenijeg hrvatskog otoka. Kamera smještena na brdu nasuprot poznatom palagruškom svjetioniku snima i to kameno zdanje izgrađeno još u doba Austro-Ugarske, predivnu šljunčanu plažu, ali i teretni brod koji plovi prema sjeveru. Dovoljan je jedan klik na kompjuterskom ekranu da se aktivira moderna tehnologija, odnosno tzv. AIS sustav koji policiji dojavljuje da je riječ o brodu “Mary Schulte” kojemu je odredište riječka luka.
Riječ je o sustavu kojim moraju biti opremljeni svi veliki brodovi i on automatski otkriva osnovne podatke o plovilu, naprimjer odakle dolazi, pod kojom zastavom plovi, je li prošlo graničnu kontrolu... Brodove koji nemaju taj sustav policajci prate preko radara koji dojavljuju smjer i brzinu kretanja, a ako su u dometu kamere, mogu vidjeti i kako izgledaju i, po potrebi, dalje djelovati. Zahvaljujući kameri na Palagruži za vedrih se dana mogu vidjeti i obale Italije, a one postavljene na Mljetu i Srđu snimaju na udaljenost od 18,5 kilometara. S Molunta, gdje se nalazi najjužnija kamera i radar, policija sada vidi cijelu južnu granicu sve do Prevlake.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Nacionalni pomorski centar (Jure Mišković / Hanza Media)
Tako u Nacionalnom pomorskom centru, koji djeluje u sklopu Uprave za granicu Ravnateljstva policije, pričaju kako su radar i kamera s Palagruže nedavno u blizini tog otoka primijetili brod neke znanstvene ekspedicije koji je isplovio iz jedne hrvatske luke te napustio teritorijalne vode i ušao u međunarodne, a da svoj izlazak nije prijavio policiji što je po zakonu obvezan. Nakon povratka u luku policajci su to pitanje postavili šefu posade, uglednom znanstveniku, koji im je odgovorio da tako rade već nekoliko desetaka godina.
“Što se promijenilo?” pitao je policajce.
Neuspješan bijeg
“Sada vas vidimo”, glasio je njihov odgovor. A iste su palagruške kamere prošli tjedan u hrvatskim teritorijalnim vodama, oko 700 metara od granice, snimile i talijanski ribarski brod pa su iz Centra odmah obavijestili policijsku postaju u Visu, koja je na mjesto događaja poslala svoj brzi patrolni čamac. Čim je shvatio da mu se velikom brzinom netko približava, Talijan se dao u bijeg prema međunarodnim vodama i mreže bacio u more kako bi bio brži, no policija ga je sustigla i dopratila do Visa, gdje je već sutradan priveden sucu za prekršaje.
To su samo dva primjera koja su djelatnici Nacionalnog pomorskog centra prošle srijede ispričali ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću koji im je došao u posjet. Iako Centar u sklopu Uprave za granicu djeluje od 2012. godine, kada je osnovan kako bi Hrvatska implementirala europske standarde čuvanja morske granice, s prvim danima ove godine aktivirali su novu opremu – radare, kamere i termovizijske kamere – kupljenu sredstvima Europske unije.
Sredstva iz EU
Naime, hrvatska je plava granica većim dijelom i vanjska granica EU. Za implementaciju Schengenskog graničnog režima Europska je komisija tijekom proteklih nekoliko godina Hrvatskoj osigurala 120 milijuna eura, od čega je 10 milijuna eura bez PDV-a utrošeno na opremanje policije za nadzor mora.
“Malo koja zemlja na Mediteranu, a i u cijeloj Europu, ima tako dobar nadzor granice na moru kao Hrvatska”, ustvrdila je Mirna Kovač Bašić, voditeljica Centra čiji su policijski službenici ekskluzivno Globusu prvi put javno pokazali kako uz pomoć novih tehnologija prate što se događa na jadranskim morskim prostranstvima.
Nacionalni pomorski centar, ističe Kovač Bašić, koordinira rad svih postaja pomorske policije, a na raznim slučajevima surađuje i s krim policijom. Svakodnevno komunicira i usklađuje aktivnosti s Obalnom stražom koja spada pod Ministarstvo obrane, Carinom i drugim državnim službama. Koristi se i radarima MORH-a i Ministarstva mora te bazom podataka o ribarima Ministarstva poljoprivrede. Policija se priključila na Hrvatski sustav za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva mora koji je nadogradila s 19 novih dnevno noćnih kamera velikog dometa njemačke marke Flir, 7 termovizijskih kamera koje snimaju noću i u uvjetima smanjene vidljivosti te 4 radara. Uz ta 4 nova svoja radara – postavljena na Palagruži, Pelješcu, Sušcu i Moluntu - policija koristi njih još 11 Ministarstva mora.
Izbor lokacije
“Posebno smo radarima i kamerama dobro pokrili područje južnog Jadrana gdje očekujemo najveću ugrozu poput mogućih ulazaka brodova s ilegalnom robom ili imigrantima. Čim se takav brod približi hrvatskoj granici, mi ga možemo identificirati i djelovati”, ističe Ive Mustać, jedan od dvojice analitičara Centra, diplomirani inženjer strojarstva s 24 godina iskustva u zadarskoj policiji, koji je sudjelovao i u izboru lokacija za nove radare i kamere. Neki su, kaže, postavljeni na svjetionike, primjerice na Velom Ratu na Dugom otoku, a za neke su poslužili i stupovi mobilnih operatera.
Otkriva kako se pretpostavlja da su paketi marihuane koji su početkom ovoga mjeseca doplutali do više mjesta na hrvatskoj obali i otocima stigli iz Albanije nošeni morskim strujama i jakim jugom. Odredište im je vjerojatno bila Italija, prema kojoj i vodi poznata krijumčarska prekojadranska ruta iz Albanije, no more ih je nosilo prema sjeveru te su završili u Hrvatskoj. Takvih je slučajeva, dodaje Mustać, bilo i ranije pa se u suradnji s kriminalističkom policijom trenutno izrađuje analiza rizika za šverc droge morem. Ovaj put je pakete s drogom prvi uočio ribar kod otočića Glavata, nedaleko od Lastova. Na njegovu dojavu policija je kamerom detaljno pregledala cijelo to područje i primijetila da u blizini još nešto pluta. Na mjesto otkrića poslan je policijski brod, koji je utvrdio da je riječ o ostacima glisera, a ne o drogi.
Talijani u hrvatskim vodama
Diplomirana pravnica Mirna Kovač Bašić u policiji radi 22 godine, a u Zadar je 2012. došla iz Zagreba s mjesta načelnice Pomorske i aerodromske policije. Kaže kako talijanski ribari već znaju da smo jako dobro opremljeni i sve rjeđe iz međunarodnih ulaze u hrvatske teritorijalne vode. Prošle su godine zabilježena 33 slučaja talijanskih ribara u hrvatskim vodama. Kada je riječ o ilegalnim migracijama, mediteranske su krijumčarske rute, dodaje Kovač Bašić, vrlo aktivne posebice one kojima se ilegalni migranti s obala Libije pokušavaju dočepati Malte ili talijanske Lampeduse. No dovoljno im je da uđu u međunarodne vode u kojima se primjenjuje međunarodna obveza spašavanja na moru po kojoj je svaki brod dužan pomoći drugome koji je u nevolji. Druga ruta, koja je u zadnjih godinu dana nešto manje prometna, vodi s turske obale do grčkih otoka, a treća, nama najzanimljivija, iz Grčke u Italiju.
“Nas bi mogli ugroziti brodovi s migrantima koji bi stizali iz Grčke i Albanije, a koje bismo zbog međunarodne regulative spašavanja na moru mi bili dužni dopratiti do naše obale”, ističe Kovač Bašić dodajući kako od početka velike izbjegličke krize nisu imali takvih slučajeva. Zadnji put je 2012. brod Obalne straže do Dubrovnika doteglio plovilo sa 67 ilegalaca.
Procedura na granici
Otkriva kako su Centar već posjetili i predstavnici policija drugih zemalja EU i nisu krili oduševljenje spoznajom kako se Hrvatska izvrsno uskladila sa svim EU standardima, bolje od nekih drugih zemalja članica. Slobodno se može reći da je hrvatski Nacionalni pomorski centar najmoderniji u Europi. Iako je smješten u Zadru u prostorijama tamošnje policijske uprave, njegovu kompjuterski serveri su u Rijeci. Zapošljava 18 službenika – voditeljicu, dva analitičara, 5 voditelja smjene i 10 operatera za praćenje pomorskog prometa. U svakom trenutku u Centru je najmanje troje ljudi.
Za nadzor morske granice policija ima na raspolaganju 23 plovila od čega 7 velikih patrolnih brodova, izgrađenih u zadnjih nekoliko godina u hrvatskim brodogradilištima što je također financirano EU sredstvima. Prije su, kaže voditeljica Centra, policijski brodovi više preventivno patrolirali uz granicu, a sada ih se više ciljano šalje do nekog sumnjivog broda. Policijskoj se floti za nadzor granice prije mjesec dana priključio brod “Željko Raguž” dugačak 25 metara i matična luka mu je Dubrovnik. Prvi moderni ophodni brod “Sveti Mihovil” koji je policija dobila 1999. godine te je tada bio čudo tehnike, još je u funkciji, a trenutno je na remontu. Ovih sedam novih su neusporedivo bolje opremljeni i svi imaju termovizijske kamere.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Ive Mustać u Nacionalnom pomorskom centru (Jure Mišković / Hanza Media)
Službenici Nacionalnog centra kažu kako je plovilima koja ulaze u Hrvatsku tijekom ljetne turističke sezone na raspolaganju 25 graničnih prijelaza na moru. Brod koji doplovi na hrvatski morski teritorij ne smije se na njemu zaustavljati prije nego što se javi u najbližu postaju, no mnogi ne poštuju to pravilo pa tako primjerice iz Crne Gore doplove do Molunta i tamo se kupaju ili jedu u restoranu prije nego što u Cavtatu prođu graničnu kontrolu. Prošle je godine na cijelom hrvatskom Jadranu evidentirano 650 takvih slučajeva. Policija ih je i do sada kažnjavala kada bi ih zatekla u prekršaju, a sada će ih i mnogo lakše otkrivati. Tko poželi kršiti zakone na hrvatskom moru, neka zna da se krenuo s rogatim bosti.
Globus
leut:
Quote from: leut on March 24, 2017, 02:58:43 pm
POMORSKA STRAŽA ZA 21. STOLJEĆE
'MI SMO OČI I UŠI JADRANA, VIŠE NITKO NE MOŽE UĆI U NAŠE VODE A DA MI TO NE VIDIMO'
Globus prvi u najmodernijem stožeru za nadzor morske granice u EU
Dvije slike sa mup.hr:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
leut:
Jedna slika iz Slobodne, P-12 "Smjeli" i plovilo Specijalne policije MUP RH (?). Ne znam iz koje godine je slika, ali ako se ne varam, P-12 već par godina nije u sastavu MUP-a RH.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
O ovoj klasi maxo je napisao slijedeće:
Quote from: maxo on March 20, 2012, 05:17:19 pm
P-11, P-12, P-13, P-14, P-15 Brzi, P-16
Šest patrolnih drvenih brodova je građeno 1985.-86., u brodogradilištu „Punat“ na Krku. Težina im je oko 20 tona, dužina 13,50 m, sa dva Mercedesova motora od 550 konja, najveća brzina 21 nm. Ovo su jedini brodovi koji su bili naoružani sa DŠK 12,7 mm.
To su među najčudnijim brodovima ikada građeni za Jadran, brodovi su projektirani da bi mogli izglisirati, čak imaju flapsove, ali niti jedan nikada nije izglisirao, jedva da su postigli 18. Stalni problemi sa motorima, nisu imali grijanje, a nisi smio zatvoriti vrata jer bi maglilo prozore, u kabini po lijeti i do 50 stupnjeva, a ima i dobre osobine - nije bilo bure ili juga koje nije mogao probiti, jednostavno je sve prorovao.
P-16 je možda ostao u PP Senj i P-15 Brzi u Zadru, ali za njega nisam siguran.
leut:
Pomorska policija MUP RH
Policijski brod 14m
Solaris:
Koja je šteta da ona četiri broda propadaju dolje u Grebenu.
Mogla ih je država uzeti na ime duga i završiti u Kraljevici.
Dobro, nisu morali završiti u policiji, mogli su poslužiti i u OS kao patrolci.
poz.
Navigation
[0] Message Index
[#] Next page
[*] Previous page