PALUBA
March 28, 2024, 09:51:00 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3   Go Down
  Print  
Author Topic: Brodarski institut u Zagrebu  (Read 32312 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« on: February 20, 2010, 01:41:37 pm »

Brodarski institut u Zagrebu osnovan je polovinom 1946 godine.
Na površini preko 130.000m2 izgrađeni su laboratoriji i postrojenja za eksperimentalna istraživanja na modelima brodova, djelovima brodskih konstrukcija i uređajima za opremanje brodova.
Djelatnost instituta odvij se u teoretskom, eksperimentalnom i razvojnom istraživanju za Ratnu mornaricu, brodograđevnu industriju brodarstvo i ostalu privredu na području odgovarajućih znanstvenih disciplina.
Rezultati istraživanja u području ovih disciplina, kao sinteza, nalaze svoju punu primjenu u razvoju novih tipova plovnih objekata za Ratnu i trgovačku mornaricu.
U proteklom vremenu Institut je osposobio veliki broj istraživača, projektanata i konstruktora. Dana u svom sastavu ima mnogo naučnih radnika iz oblasti brodogradnje, strojarstva, elektrotehnike, elektronike, matematike, fizike i tehnologije.
Institut uspješno i naučno surađuje s odgovarajućim naučnim i privrednim organizacijama u zemlji i inozemstvu.

Ispitivanje brodskih modela u bazenu  


* ONO0014-1.jpg (136.64 KB, 635x374 - viewed 358 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #1 on: February 20, 2010, 01:50:42 pm »

Duje, ako je to stvarnost - nema boljeg.

Cini mi se kao da je tekst iz sedamdesetih godina -- razmaha ukupne brodogradnje kod nas.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #2 on: February 20, 2010, 02:14:08 pm »

Duje, ako je to stvarnost - nema boljeg.

Cini mi se kao da je tekst iz sedamdesetih godina -- razmaha ukupne brodogradnje kod nas.

Da Jadrane, tekst je iz onih godina. Nisam posebno napomenuo, jer naslov teme "Galerija fotografija RM". Ja to razumijem iz "bivšeg sistema".
Pozdrav
Duje
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #3 on: February 20, 2010, 02:15:42 pm »

Izrada modela propelera i izrada brodskih modela


* BI0002-1.jpg (157.29 KB, 637x454 - viewed 380 times.)

* BI0004-1.jpg (128.27 KB, 621x380 - viewed 384 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #4 on: February 20, 2010, 02:17:44 pm »

Da, jasno je da je nazalost tako......
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #5 on: February 20, 2010, 02:17:57 pm »

Udarno ispitivanje opreme (prva slika)
Ispitivanje u kavitacionom tunelu (druga slika


* BI0003-1.jpg (160.64 KB, 623x436 - viewed 355 times.)

* BI0005-1.jpg (140.66 KB, 620x393 - viewed 349 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #6 on: February 20, 2010, 02:33:34 pm »

Boro, ti bi mogao malo više napisati o "kavitiaciji" u temi "pomorstvo". Sa problemom kavitacije susretali smo se uvjek pri remontovanju brodova. Dobro se sječam, da su bili korjeni listova elise (propelera) oštečeni svaki put prilikom pregleda propelera. Na TČ tipa 211, su na korjenu lista bili o otvori (rupe), da bi smanjili njen utjecaj.

Kavitacija (lat. cavus, cavitas) Isparavanje tekučine na pojedinim točkama struja kod velikih brzina okretanja elise (prpelera) ili lopatice turbine.

Duje
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #7 on: February 20, 2010, 06:28:54 pm »

Važi Duje, obećavam. Postaviću to u "Brodomašinstvo za neupućene", samo ne smem da obećam kada. Već sam dužan parne kotlove, pruge koje je držala JRM, a imam posla 10-12 sati dnevno.

Ali, obećanja držim i ne zaboravljam ih!
Logged
Minolovac
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 614


« Reply #8 on: March 05, 2010, 01:01:30 pm »

Pozdrav. Do kavitacije dolazi na mjestima naglog pada pritiska vode (to su i mjesta s najvećim uzgonom) Na tim dijelovima se stvaraju mjehurići zraka koji nagrizaju metal. To su obično mjesta oko vrhova propelera, gdje je obodna brzina najveća, na završecima krila hidrokrilaca i na neravninama nastalim kod izrade propelera ili od mehaničkih oštećenja. Propeleri torpednih čamaca su relativno mali sa jako velikim korakom kako bi prenijeli  ogromnu snagu strojeva. Rupe u korijenu propelera nisu bile zbog kavitacije (jer je u korijenu obodna brzina najmanja) nego radi rasterećenja krila zbog mehaničkih naprezanja. Na DJČ su bili ugrađeni superkavitirajući propeleri koji su imali takvu formu da je kavitacijski kolaps dolazio iza krila propelera pa nije mogao mehanički oštetiti krilo, tj zadnji dio nije imao kapljičastu formu, nego je bio oštro odsječe. Nadam se da sam malo pomogao.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #9 on: March 05, 2010, 02:25:42 pm »

Minolovac, moram ti replicirati, mada ćemo razgovor o kavitaciji nastaviti kad postavimo temu u "Brodomašinstvo za neupućene".

Torpedni čamci nisu imali pri korenu lista propelera otvore za rasterećenje, mada bi to možda bilo i pametno, već su ti otvori nastajali upravo od kavitacije. Nisi napomenu da do pojave kavitacije nastaje na zadnjoj strani lista (krila) propelera pri vožnji broda napred, tu dolazi do takvog podpritiska koji prosto "čupa" materijal krila. Kroz jedno krilo propelera na TČ mogao sam da gurnem celu šaku, rupa vrlo nepravilnog oblika, sva u malim polukružnim udubljenjima. Posmatrao sam je lupom - identična je i mikrostruktura.

Svaki propeler ima određeni broj okretaja u kojem je kavitacija najizraženija, principijelno - veći broj okretaja, veća kavitacija. Radi čuvanja propelera, obično se u tom režimu ne vozi.

Više o kavitaiji za 15-ak dana, u "Brodomašinstvu..."
Logged
kontraAdmiral1
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 292



« Reply #10 on: March 05, 2011, 01:34:43 am »

Zna li netko zašto je Brodarski institut bio osnovan baš u Zagrebu, a ne negdje na moru? (Recimo u Trogiru. Wink) Je li zbog neke infrastrukture koja je u Zagrebu već postojala?
Logged
pueblo
desetar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 132



« Reply #11 on: April 05, 2011, 05:12:35 pm »

Zna li netko zašto je Brodarski institut bio osnovan baš u Zagrebu, a ne negdje na moru? (Recimo u Trogiru. Wink) Je li zbog neke infrastrukture koja je u Zagrebu već postojala?
Прво да мало допуним историјске податке (на основу ВЕ и чланака из МГ):
1947. године бродоградња је издвојена из Министарства поморства и припојена Министарству народне одбране и формирана је Централна управа бродоградње – а на њен предлог је влада ФНРЈ 18.06.1948. донела Уредбу о формирању Бродарског научног института у Загребу. 01.09.1956. године у Сплиту су Бродарски научни институт и Морнаричкотехнички институт (формиран 08.12.1952.) обједињени под Управом за морнаричкотехничка истраживања, да би 19.12.1959. у Загребу формирана Управа морнаричкотехничких института са 3 института (за бродску хидродинамику, за морнаричко наоружање и опрему и за бродоградњу). Од њих је 27.03.1967. настао Бродарски институт у Загребу.
Објекти неопходни за рад, првенствено хидродинамичка испитивања, грађени су од 1951. године а свечано су отворени 10.09.1959. Поред прототипних радионица и моделарница изграђене су и лабораторије хидродинамике: велики базен 276,3*12,5 м и дубине воде 6,2 м, брзи базен 302*5 м дубине воде 3 м са генератором валова, мали базен 44*3 м дубине 2,5 м, округло базен пречника 32 м и дубине 2,5 м, базен за поринуће бродова, велики кавитациони тунел са две мерне секције 1*1 м и 1*2 м у коме се постижу струјања воде до 11 м/с и мали кавитациони тунел 0,5*0,5 м брзине струјања до 8 м/с. У доба отварања ове лабораторије су спадале у светски врх сличних објеката.
Осим значаја за науку и развој, БИ је и у формацијском смислу био цењен - начелник установе је формацијско место генерала.
А зашто баш Загреб не знам тачан одговор. Претпостављам да је то због Свеучилишта и његове научне базе.
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #12 on: April 05, 2011, 06:04:37 pm »

 Predpostavljam da je umesto zvezdice u tekstu trebao biti " na Kvadrat" .
A zašto ne Zagreb?
" Fakultet Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu"
 Studij Brodogradnje, Usmerenje Ratna Brodogradnja.
 
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #13 on: April 05, 2011, 09:51:32 pm »

Bio sam u BI dosta puta, tokom osamdesetih godina; tada sam čuo priču da su bazeni punjeni morskom vodom (?!), i da voda nije menjana od kada su bazeni izgrađeni ...
Mene interesuje kako su oni dovukli toliku morsku vodu u Zg, i zašto?
Logged
pigeon
mornar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 26



« Reply #14 on: April 05, 2011, 11:52:25 pm »

Mali doprinos temi...
Za vrijeme studija neka predavanja imali smo na BI, pa smo imali priliku vidjeti veći dio instituta iznutra.
Meni i danas izgleda fascinantno.
Na par fotki (snimljeno mobitelom) vidi se bazen s generatorom valova. Zanimljivo je da je voda tolko mirna da izgleda (zbog odraza plafona) kao da je prazan. Čak su i prozori izvedeni tako da sunčeve zrake nikad ne padaju direktno na površinu vode, da se zbog neravnomjernog zagrijavanja nebi uzburkala.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* BI 1 (bazen s generatorom valova).jpg (404.94 KB, 1200x1600 - viewed 430 times.)

* BI 2.jpg (296.09 KB, 1200x1600 - viewed 400 times.)

* BI 3.jpg (136.37 KB, 800x600 - viewed 378 times.)
Logged
Pages:  [1] 2 3   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.03 seconds with 24 queries.