PALUBA
March 29, 2024, 01:06:14 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3]   Go Down
  Print  
Author Topic: Kako je to nekad bilo  (Read 28896 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #30 on: November 16, 2014, 11:17:21 am »


Da te mine su i u slovenskom moru. I često jih viđam dok ronim. Puno toga sam vidio in na južnoj strani otoka Lopud  - dubrovački elafiti.

Istočni Jadran, tokom rata i njegovim završetkom, pun je bio položeni  mina. Preko 20% teritorijalnog mora je bilo "zagađeno"
minama. Polagala ih je mornarica Kraljevine Jugoslavije, Njemačka RM, Italijanska pa i Britanska RM. Samo u Riječkom zalivu bilo je
položeno oko 2500 mina. Razminiranje je bilo mukotrpan i opasan zadatak u kojem su mnogi nastradali, a izvođeno je kako
tokom rata, tako i poslije njega.

Evo šta kaže literatura o tome ko je sve polagao mine, koga tipa i u kojoj količini:


1).  RM Kraljevine Jugoslavije.......................mina C-15...............................1500 kom.
2).  Njemačka RM......................................mina SAG-3............................ 1586 kom
                                                              mina SAG-4............................1859 kom
                                                              magnetno-sidreni.....................991 kom
                                                              magnetno akustični..................182 kom
                                                              minskih zaštitnika.....................1168 kom
3).  Italijanska RM......................................mina TOOSI............................1000 kom
4).  Britanska RM.......................................mina Vickers............................27 kom
                                                              mina na dnu ležeći....................1  kom

Sve ukupno je poliženo 8500 mina. E sad koliko je i ovaj podatak striktno tačan, pitanje je, to iz razloga što za dosta toga nikad nisu ni nađeni planovi i skice o polaganju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Takva situacija u Istočnom Jadranu zahtijevala je kao primarni zadatak po svaku cijenu pristupiti razminiranjima i uništavanju mina. To ne samo, da se intezivno tome pristupilo završetkom rata, nego se provodilo i tokom rata. Tako se započelo sa razminiranjem u julu 1941 u Šibenskom arhipelagu i trajalo do 13 decembra 1942, kojom prilikom je izvađeno 105 mina. Zatim do 1944 u području severnodalmatinskih ostrva, kad je izvađeno 177 mina.

U julu 1945 u Rijeci je formiran prvi podvodni kurs u prostorijama tvornice torpeda. Predavači su bili oficiri Kraljevske mornarice: Julio Sitar, Branko Šoškić, Viktor Udovčić, Borivoje Zorić i Žarko Županski. Tokom kursa koristilo se i znanje njemačkih zarobljenika.


(Podaci iz knjige M.Đurana "Flote kojih više nema",  - zahvaljujem -.)


* Mine na palubi.jpg (89.93 KB, 733x476 - viewed 226 times.)
« Last Edit: November 16, 2014, 11:22:35 am by ORIĆAREB » Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #31 on: November 16, 2014, 11:43:49 am »

Sjecam se Žarka Županskog......
Logged
vladimir bošković
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 560



« Reply #32 on: February 21, 2016, 03:22:05 am »

U vezi gore spomenutog opisa brodova i posada, zanimljiv je zivotni put Dimitrija Omerse.
- napusta KM 1936. godine
- ucestvuje u spanjolskom gradjanskom ratu; kao clan posade republikanskog razaraca (vjerojatno "Lepanto"), nocnim torpednim udarom potapa krstaricu Baleares,
- uhapsen u Barceloni kao toboznji spijun, hospitaliziran, bjezi u Francove redove i vraca se u Jugoslaviju,
- zaposljava se 1940. u britanskom konzulatu u Zagrebu, povlaci se s osobljem u Kairo,
- stupa u KM; "Nebojsa", "Nada", komandant MTB 183, komandant "Nade" i dolazak u Jugoslaviju,
- demobiliziran, radi u britanskoj citaonici u Beogradu, pocetkom 1948. optuzen da je britanski spijun, odlezao 4 od 20 godina,
- pocetkom 50-ih odlazi u inozemstvo..........vrlo uspjesan dizajner koznih skulptura.....
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Priča o Dimitriju Omersi iz Kurira, uz još šest neobičnih sudbina zaboravljenih ličnosti: Miroslav Hubmajer, braća Novaković, akrobata Aleksić, Boško Čolić...

Slovenac koji se proslavio kao veliki ratnik na podmornici „Nebojša” opsovao je i išamarao kralja Petra II zbog njegovog govora o junaštvu

Dimitrije Omersa bio je Slovenac čijeg su oca Nemci 1917. godine u Austriji obesili kao slovenačkog nacionalistu. On sam bio je oficir u Ratnoj mornarici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Bio je u našem vojnom izaslanstvu koje je 1927. putovalo u Englesku da preuzme podmornice „Hrabri” i „Nebojša”. Neobuzdane naravi, sklon uživanju u ženama i piću, na Malti je izazvao gužvu u hotelu i veliku štetu. Nije imao novca da plati i pretio mu je skandal i moguće izbacivanje iz vojske. Tu njegovu situaciju iskoristila je engleska obaveštajna služba - ponudila mu je pomoć i novac, a on je, zauzvrat, potpisao obavezu da će sarađivati s njima.

Josip Kopinič

Krajem 1936. obreo se u Španiji kako bi se u redovima republikanaca borio protiv fašista. Ali republikancima je bio sumnjiv, pa su ga uhapsili. Streljanja ga je spasao jedan drugi špijun, Josip Kopinič, glavni Staljinov čovek za Balkan. On je sa Omersom zajedno služio na brodu i dobro ga je poznavao. U razgovoru s Milomirom Marićem za knjigu „Deca komunizma”, Kopinič je ispričao neverovatan životni put ovog avanturiste.

Kopinič, između ostalog, kaže da mu je Dimitrije Omersa predao spisak od 32 engleska špijuna u Španiji i da su ih republikanci sve pohapsili i streljali. Navodi i da je Omersa bio hapšen jer je pijan upao u jednu javnu kuću i sve prostitutke gole isterao na ulicu, ali i da je pokazao nezapamćeno junaštvo u borbama. Jednom prilikom našao se kao instruktor na jednom republikanskom razaraču. Presrele su ih dve fašističke krstarice, brodovi mnogo veći i bolje naoružani, i kapetan razarača hteo je da se preda. Omersa ga je tada pištoljem udario u glavu, onesvestio i preuzeo komandu. Ušao je u borbu i srušio komandne mostove na oba protivnička broda...

Docnije je ipak uhapšen zbog saradnje sa Englezima, ali je Kopinič uspeo da ga izbavi iz zatvora. Dao mu je novac da napusti Španiju, ali je Omersa ostao još čitavih godinu dana jer je imao ljubavnicu i dete u Madridu.

Udaranje kralja

Potom se prebacio u Beograd i 1940. zaposlio u britanskom konzulatu, a kad su Nemci 1941. napali Jugoslaviju, on je poverljivu arhivu konzulata preko Soluna i Atine preselio u Kairo.

Kao svog čoveka, Englezi su ga postavili za komandanta jugoslovenske podmornice „Nebojša”, čija je posada izbegla zarobljavanje. I kad je jednom kralj Petar Drugi došao na „Nebojšu” i održao govor o junaštvu, Omersa ga je prvo oterao u majčinu, a onda posle rasprave išamarao. Zbog skandala koji je nastao, Englezi su mu oduzeli komandovanje i prognali na Mauricijus.

Pred kraj rata vratili su ga na brod i poslali u Jadran, a on ga je napustio i opredelio se za Tita. Posle maratonskih saslušavanja Udba mu je naložila da nastavi saradnju sa Englezima, ali ovog puta kao dvostruki agent. Postavljen je na mesto šefa engleske čitaonice u Beogradu, ali je Udba 1948. posumnjala u njegovu iskrenost, pa je uhapšen po ko zna koji put. Osuđen je na 20 godina.

Kopinič kaže da je on intervenisao kod Tita da ga posle četiri godine robijanja oslobode, pa je Omersa otišao u Ljubljanu kod majke i braće. A kad mu je i tu dosadilo, 1955. pobegao je preko Austrije u Englesku. U Londonu se vrlo uspešno bavio izradom skulptura od kože, što mu je donelo slavu u umetničkim krugovima, a i bogatstvo. U Londonu je i umro.

http://www.kurir.rs/vesti/drustvo/7-neobicnih-sudbina-ko-je-isamarao-kralja-petra-ii-clanak-1895127
-----------------
Životna priča kao iz filma, mada je Marić sklon senzacionalizmu, a i penzionisani Kopinič mu je vjerovatno bio idealan sagovornik u tom pravcu. Zvanični podatci niz navedenog dovode u pitanje. Jedino izvjesno, jeste da je postao slavno dizajnersko ime čije su kožne igračka opsesija priličnog broja ljudi od ukusa i kolekcionara

http://omersa.co.uk/
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #33 on: February 21, 2016, 08:18:27 am »

Vrlo zanimljivo za citanje.  Hvala na detaljima.
Mala korekcija: Omersa se 1940 zaposlio u britanskom konzulatu - ali u Zagrebu.

1943. ukrcan je kao 2. oficir na "Nebojsu" koja se bezuspjesno popravljala u Port Saidu. Godinu dana kasnije na korveti "Nada" kao 1. oficir. Na Malti 1944/45 lpmandant PT207. (jedne ot motornih torpiljarki 1. divizije gdje je komandant Ivan Zivkovic). Postavljen za komandanta "Nade" s kojom 1945. dolazi u Jugoslaviju.
Uskoro demobiliziran i radi u britanskoj citaonici u Beogradu.

Nisam naisao na detalj o samaranju kralja i izgonu na Mauricijusu.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #34 on: February 21, 2016, 10:47:00 am »

- ucestvuje u spanjolskom gradjanskom ratu; kao clan posade republikanskog razaraca (vjerojatno "Lepanto"), nocnim torpednim udarom potapa krstaricu Baleares,

Jednom prilikom našao se kao instruktor na jednom republikanskom razaraču. Presrele su ih dve fašističke krstarice, brodovi mnogo veći i bolje naoružani, i kapetan razarača hteo je da se preda. Omersa ga je tada pištoljem udario u glavu, onesvestio i preuzeo komandu. Ušao je u borbu i srušio komandne mostove na oba protivnička broda...

Ispade da je čovek osakatio pola flote nacionalista. Cheesy

Malo sam istraživao, i pisao, o dejstvima mornarica nacionalista i republikanaca tokom ŠGR-a, ali nigde nisam pronašao podatak da je neki republikanski razarač tako oštetio dve krstarice nacionalista.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #35 on: February 21, 2016, 11:00:37 am »

- ucestvuje u spanjolskom gradjanskom ratu; kao clan posade republikanskog razaraca (vjerojatno "Lepanto"), nocnim torpednim udarom potapa krstaricu Baleares,

Jednom prilikom našao se kao instruktor na jednom republikanskom razaraču. Presrele su ih dve fašističke krstarice, brodovi mnogo veći i bolje naoružani, i kapetan razarača hteo je da se preda. Omersa ga je tada pištoljem udario u glavu, onesvestio i preuzeo komandu. Ušao je u borbu i srušio komandne mostove na oba protivnička broda...

Ispade da je čovek osakatio pola flote nacionalista. Cheesy

Malo sam istraživao, i pisao, o dejstvima mornarica nacionalista i republikanaca tokom ŠGR-a, ali nigde nisam pronašao podatak da je neki republikanski razarač tako oštetio dve krstarice nacionalista.

Ipak.....

In March 1938, Baleares—along with fellow Nationalist cruisers Canarias and Almirante Cervera—engaged the Republican cruisers Libertad and Méndez Núñez, accompanied by five destroyers, off Cartagena, in the Battle of Cape Palos. At around 02:15 am on 6 March, the Nationalist and Republican cruisers engaged in an ineffective gunnery duel. During this gunnery duel, the Republican destroyers Sánchez Barcáiztegui, Lepanto, and Almirante Antequera all fired their torpedoes. Two or three torpedoes from Lepanto hit Baleares between "A" and "B" turrets, detonating her forward magazine and sinking her. Out of her crew of 1,206, she had 765 seamen killed or missing, among them Vice-Admiral Manuel Vierna Belando, commander of the cruiser division.[1]

https://en.wikipedia.org/wiki/Spanish_cruiser_Baleares
Logged
vladimir bošković
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 560



« Reply #36 on: February 21, 2016, 03:45:21 pm »

U tekstu iz Kurira sa pozivom na Marića i Kopiniča, navodi se da je bio u "vojnom izaslanstvu koje je 1927. putovalo u Englesku da preuzme podmornice „Hrabri” i „Nebojša”...", šta god to značilo - a nije moguće jer je kao VI klasa PVA bio na školovanju 1928. - 1931. Po onome što sam našao u zvaničnim objavama, Dimitrije M. Omersa je:
- 28.06.1931. proizveden u poručnika korvete kao 15. u rangu.
- 25.07.1931. raspoređen na Kr. monitor "Vardar"
- 16.10.1931. raspoređen na Kr. brod „Dalmacija“
- 15.01.1932. raspoređen na Kr. brod „Hvar“
- 23.09.1932. rapoređen na Kr. brod „Vila“
- 24.07.1933. raspoređen na Kr. brod „Jadran“
- 28.06.1934. unaprijeđen u poručnika fregate
- 21. 09. 1935. raspoređen na Kr. brod „Hvar“
- 09.09.1935. odobreno mu je polaganje ispita za poručnika bojnog broda II klase u ispitnoj 1936.
- 08.05.1936. prihvaćena mu je ostavka i napustio je KM, bez prevođenja  u rezervu.
Ne postoji podatak, zvaničan makar, da je bio u posadi bilo koje od podmornica.
Tridesetih godina u SLV nijesu objavljivane presude oficirima, tako da nijesu dostupne takve  potvrde njegovog hirovitog temperamenta. Ali, gledano po dinamici napredovanja, išao je u korak sa svojom klasom. On redovno unaprijeđen u porulnika fregate 28.06.1934. kao i većina iz njegove klase. Ako je suditi po zvaničnim podatcima, Omersa je imao pristojnu karijeru bez ispada.
Za sve nakon 08.05.1935. do ponovnog ukazanja u zvaničnim izvorima, ostaje nam riječ Kopiničeva i još ponečija.
U Službenim novinama emigranstke Vlade, nalazim ukaz br. 1911 od 22.08.1942. kojim se "poručnik fregate u ostavci Omersa V. Dimitrije prevodi u rezervu danom 01.07.1942.” U SN nema podatka o njegovom ukrcanju na Nebojšu. U tekstu iz Kurira se navodi da su ga “kao svog čoveka, Englezi  ga postavili za komandanta jugoslovenske podmornice „Nebojša”…”. To je možda i moguće jer na vrhuncu Kairske afere odnosno sukoba "Đeneralske klike" i Lige majora u JKVvO, početkom marta 1942. kada su britanci pohapsili nekoliko stotina jugoslovenskih oficira van Otađžbine, na “Nebojši” je od njih uvedena bila prinudna uprava jer je gotovo cjelokupna njena posada stala na stranu Borivoja Mirkovića i "Đeneralske klike". Moguće da je Omersa tada, kao britanski agent, postavljen - od britanaca -  za njenog komandanta, ali o tome naravno ne postoji podatak u Službenim novinama. Krajem 1942. u SN je objavljeno da je pbb Đorđe Đorđević postavljen za komandanta “Nebojše”.
Ne postoji naravno ni podatak o mogućem šamaranju Kralja Petra i protjerivanju na Mauricijus. Karađorđevići su se kretali bez živog zida razbojnika oko sebe, tako da se takva situacija moguće dogodila.
« Last Edit: February 21, 2016, 04:04:49 pm by vladimir bošković » Logged
vladimir bošković
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 560



« Reply #37 on: February 21, 2016, 06:14:18 pm »

Ispravka, tipke opet u lijevo, "Za sve nakon 08.05.1936. do ponovnog ukazanja u zvaničnim izvorima...", kako i stoji u gore navedenom popisu zvaničnih detalja iz biografije PF Omerse.

Rang lista VI klase je na https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,27453.0.html mada ostajem u obavezi da kao zasebnu postavim temu sa rang listama proizvedenih oficira po klasama.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #38 on: February 21, 2016, 06:26:06 pm »

Pri nadopunama koristio sam se podacima gosp. Albina Ungera iz Spomenice VI Klase PVA u Dubrovniku povodom 60-godisnjice zavrsetka skolovanja
1931. -1991.g.
Logged
vladimir bošković
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 560



« Reply #39 on: February 21, 2016, 06:37:47 pm »

Znam Smiley . i to je jednako vrijedan dokument jer zvanično se nešto i ne objavi, ponešto se objavljuje pogrešno, i najbolje je sve uporediti.
PBB I klase Albin A. Unger je bokeljski zet, oženio se 1935. Anticom Pasković, kćerkom Anta Paskovića, restoratera iz Kotora.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #40 on: February 22, 2016, 08:33:59 am »

- ucestvuje u spanjolskom gradjanskom ratu; kao clan posade republikanskog razaraca (vjerojatno "Lepanto"), nocnim torpednim udarom potapa krstaricu Baleares,

Jednom prilikom našao se kao instruktor na jednom republikanskom razaraču. Presrele su ih dve fašističke krstarice, brodovi mnogo veći i bolje naoružani, i kapetan razarača hteo je da se preda. Omersa ga je tada pištoljem udario u glavu, onesvestio i preuzeo komandu. Ušao je u borbu i srušio komandne mostove na oba protivnička broda...

Ispade da je čovek osakatio pola flote nacionalista. Cheesy

Malo sam istraživao, i pisao, o dejstvima mornarica nacionalista i republikanaca tokom ŠGR-a, ali nigde nisam pronašao podatak da je neki republikanski razarač tako oštetio dve krstarice nacionalista.

Ipak.....

In March 1938, Baleares—along with fellow Nationalist cruisers Canarias and Almirante Cervera—engaged the Republican cruisers Libertad and Méndez Núñez, accompanied by five destroyers, off Cartagena, in the Battle of Cape Palos. At around 02:15 am on 6 March, the Nationalist and Republican cruisers engaged in an ineffective gunnery duel. During this gunnery duel, the Republican destroyers Sánchez Barcáiztegui, Lepanto, and Almirante Antequera all fired their torpedoes. Two or three torpedoes from Lepanto hit Baleares between "A" and "B" turrets, detonating her forward magazine and sinking her. Out of her crew of 1,206, she had 765 seamen killed or missing, among them Vice-Admiral Manuel Vierna Belando, commander of the cruiser division.[1]

https://en.wikipedia.org/wiki/Spanish_cruiser_Baleares

To za Baleares stoji, ali da je polupao mostove na dve krstarice, pa makar bile i lake, artiljerijom razarača...teško...teško...
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #41 on: February 22, 2016, 09:39:02 am »

To je legenda, lijepo zvuci..... Wink Wink Wink Cool
Logged
Pages:  1 2 [3]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 22 queries.