Teretne luke na istočnoj strani Jadrana

[duje]

Možda bi ova tema zainteresirala mlađe generacije, koje nisu plovile i pristajale, po nekada zajedničkom djelu Jadrana. U civilnim lukama su pristajali i vojni brodovi sa različitim namjenama. (predstavljanje RM, demonstracija sile, zainteresiranje mladih za službu u RM, snabdjevanje vojnih brodova, prisustvo i uveličavanje praznika, itd)
Temu sam zamislio kao predstavljanje luke, ne ulazeči puno u infrastrukturu, nešto o povjesti  i slično. Podteme su otvorene za priloge članova foruma, koji je mogu prilozima obogatiti.
Krenimo sa lukom Bar.

Luka Bar nalazi se na istočnom djelu Jadrana,ispod planine Rumija. Barski zaljev zaščiten je prirodnim gatom od otvorenog mora (rt Volujica). Kao luka za Skadar,služio je več prije nego što su ga zauzeli Turci 1571. godine. Kada je Crna Gora oslobodila Bar od Turaka 1878.godine, nekadašnju tursku luku širila je i održavala.

Formalni početak radova na izgradnji luke bio je 23.03.1905 godine, kada ja kralj Nikola sa jahte "Rumija" postavio (gurnuo u more) kamen temeljac sa svojim inicijalima i datumom. Zvanični početak radova je 27.06.1906 godine. Od planiranog je završeno samo 250met dugačak lukobran, pušten u upotrebu 23.10.1909 godine. U periodu od 1918-1941 luka nije bila proširivana (nedostatak sredstava), 1944 uništili su je prilikom povlačenja Njemci.

Obnova luke počela je tek 1950.godine. Prva faza završena je 1965.godine. 1976. povezana je željzničkom prugom sa unutrašnjošču (BG-Bar). 1979. godine razorena je u katastrofalnom potresu. Obnavljana je od 1981 -1983 kada je osposobljena za pretovar 5 milijona tona tereta.

[duje]

Moderna postrojenja današnje luke

[duje]

pogled iz drugog kuta

[duje]

Luka Ploče

Nalazi se na istočnoj obali  srednjeg Jadrana, ima povoljan prirodni položaj. Smještena u zaljevu sjevero-zapadno od ušča Neretve. Sa južne strane zaljev zatvara poluotok Pelješac.

Odluka o izgradni luke donesena je u kraljevini Jugoslaviji 1936. godine. Preduslov izgradnje bilo je povezivanje Metkoviča sa Pločama uskotračnom prugom, koja bi luku povezivala sa unutrašnjošču. Izgradnja pruge počela je 1937. godine,  završena je tokom drugog svj. rata, 1942. godine. Izgradnja luke trajala od 1939. godine, radilo se tokom rata, do 1943 godine (Italijani), radi izvoza drva i ugljena u Italiju.
U Jugoslaviji je luka počela raditi 15.07.1945.godine. Poticaj razvitku  luke dala je pruga normalnog kolosijeka, koja je povezala Sarajevo i Ploče 1966. godine (elektrificirana 1969.godine). Od 1966-1990. trajala je izgradnja novih operativnih obala i sadržaja.

Položaj Ploča, utovar uglja i drva za vrijeme II. svj. rata u Italiju

[duje]

Razvitak luke Ploče u Jugoslaviji

[duje]

Današnja luka Ploče. Možda bi bilo zanimljivo, da grad dva puta mjenjao ime (Ploče, Kardeljevo, Ploče, Kardeljevo i konačno Ploče)

[duje]

Slika luke Ploče iz ranih 80-tih godine

[Boro Prodanic]

Bravo Duje!  Čekamo nastavak...

[duje]

Luka Split

Njena izgradnja počela (današnji položaj) je poslije II sv. rata. Do tada bila je u sklopu danšnje gradske luke. Do izgradnje triju tzv. "republičkih" luka (Kopar-Slovenija, Bar-Crna Gora i Ploče-namjenjena za BIH iako na teritiriju HR) splitska luka bila je druga po veličino prekrcanog tereta, 1,5-2mil.t, (iz luke Rijeka). Nakon toga gubi veči dio tereta, kao i luke Šibenik i Dubrovnik, pa se specijalizira za pretovar umjetnih gnojiva i gradi RO-RO terminal. Pretovar se stabilizirao na cca 850.000t.
Izbijanjem rata, 1991, ponovo gubi veči dio tereta, pa tako 1995 prekrca samo 6.326t tereta. Period rata preživljava sa iznjmljivanjem prostora i vezova snagama UN i SFOR. Površina koju zauzima luka je 198.072m2, operativna obala je duga 881m, max dubina 10,3m.
Luka je smještena u kaštelanskom zaljevu, dobro zaštičena (jedino bura!!!).

-Smještaj luke u zaljevu
-idejni nacrt luke
-skica luke
 

[duje]

operativna obala

[duje]

Operativna obal. slika iz 80-tih godina

[duje]

Luka Šibenik

Jedna od najstarijih i najbolje zašćitenih luka na hrvatskoj obali Jadrana. Smještena je u potopljenom ušću rijeka Krke. Salinitet u luci 18-20 promila, na površini, na dubini 4-35,4 promila. Luka je prirodno zašćitena od utjecaja valova i vjetra. U nju se ulazi kroz kanal sv. Ante (dug 2700m, širok od 120-300m, brzina struje od 0,5-2,5čv), to omogućava uplovljenje brodova do 50.000DWT. Površina luke je 430ha (morska 348ha).
Izgradnja operativne obale počela je 1906 godine, završena 1921 godine u dužini od 437m. 1919 godine montirana je prva mostna dizalica. Poslije 1925 godine izgrađen je gat Vrulje (346m), dubine od 7-10m.
Specijalizirana je za rasute terete do 2mil tona.

-položaj
-skica operativne obale
-kanal sv. Ante

[duje]

Detalji iz luke Šibenik

[duje]

luka Šibenik

[brodarski]

Dobre su ti slike Duje. Vidi se da si utrošija vrimena i truda za slikati luku.