PALUBA
March 29, 2024, 04:25:03 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10   Go Down
  Print  
Author Topic: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana  (Read 78978 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #120 on: December 09, 2015, 06:14:44 am »

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx
08.12.2015

Terminal u Pločama kasni gotovo 2 godine, prekoračili rokove čak 3 puta!


Prije nekoliko dana istekao je još jedan rok za završetak terminala za rasute terete, jedne od najvažnijih komponenti Projekta integracije trgovine i transporta koji se uz financiranje Svjetske banke i Vlade RH od 2005. godine provodi u Luci Ploče.

Ugovor o građenju za ovaj terminal čija je vrijednost preko 400 milijuna kuna potpisan je s poslovnom udrugom Cyes (Španjolska) i Viadukt (Hrvatska) 30. travnja 2012. godine s rokom završetka od 790 dana. Rok završetka terminala uključujući i tehnički pregled do sada je odgađan već tri puta.

Prema važećem ugovoru o građenju posljednji rok završetka terminala bio je 30. studenoga 2015. godine, ali terminal nije završen niti u ovome roku, jer radovi na gradilištu još uvijek nisu u potpunosti gotovi, što znači da je potrebno utvrditi novi rok završetka predmetnog terminala.

Na gradilištu je još potrebno obaviti određene radove na vodoopskrbi i odvodnji terminala, temeljenju tehnološke opreme kao i neke podmorske radove, nakon čega bi se trebala obaviti formalna primopredaja gradilišta između izvođača radova i nadzornog inženjera, te zatim zakazati tehnički pregled.

Iz Lučke uprave odgovorili su kako se završetak kopnenih radova na terminalu očekuje do 20. prosinca ove godine, te da će se određeni radovi manjeg obujma u maritimnom području zahvata odvijati i nakon tog vremena. Neslužbeno doznajemo da bi projekt mogao biti završen krajem siječnja iduće godine.

Brojne kontroverze

Kada se uzme u obzir da je terminal prvotno trebao biti završen 30. lipnja 2014. godine, uz pretpostavku završetka krajem siječnja 2016. godine, može se zaključiti da će ukupno kašnjenje u izgradnji ovoga terminala biti gotovo 600 dana, odnosno dvadeset mjeseci.

Koji su razlozi ovome velikome kašnjenju nije u cijelosti poznato, no sigurno je da su izgradnju ovoga terminala pratile i brojne kontroverze počevši od velikog broja izmjena glavnog projekta, velike količine nepredviđenih radova (više od 60 milijuna kuna) koji su uglavnom rađeni prema projektu izvođača što svakako nisu optimalna rješenja za investitora, naručivanje radova bez odobrenja Upravnog vijeća Lučke uprave pa sve do angažiranja vanjskog voditelja projekta na koga je do sada već potrošeno više od 1,2 milijuna kuna.

Spomenutim ugovorom o građenju predviđena je i naplata penala u slučaju kašnjenja sa završetkom radova, sukladno ugovoru penali su definirani u iznosu od 0,05 posto ugovorene cijene radova, što iznosi oko 200 tisuća kuna po danu kašnjenja.

Ostaje vidjeti kako će ova priča s terminalom završiti, tko će u konačnici kome platiti milijunske penale i hoće li netko možda i odgovarati za ovo veliko kašnjenje ili će pak sve pasti u zaborav.

Ante ŠUNJIĆ
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #121 on: February 12, 2016, 06:10:43 am »

Luka Koper je vodeča sjevernojadranska luka po pretovaru kontejnera. Prošle godine (2015.) pretovarili su više od 790.000 kontejnera.

•površina: 280 ha

•skladišta: otvoreno 24,7 ha (mogućnost upotrebe 90 ha), pokriveno : 7,6 ha

•operativna obala: 3,3 km

•broj vezova: 28

•max. dubina: 18 m

•broj zaposlenih: 1023


* Kontejnerski terminal Koper 1.jpg (92.46 KB, 1024x659 - viewed 210 times.)

* Kontejnerski terminal Koper.jpg (102.91 KB, 800x600 - viewed 205 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #122 on: February 12, 2016, 06:18:59 am »

Luka Rijeka, prošle godine (2015.) pretovarili su 200.000 kontejnera, kapacitet pretovara je 600.000kom.

•površina: 150 ha

•skladišta: 33,5 ha                                                                                            

•operativna obala: 8,65 km

•broj vezova: 58

•max. dubina : 28 m

•broj zaposlenih: 684
 


* Luka Rijeka 1.jpg (97.07 KB, 800x535 - viewed 212 times.)

* Luka Rijeka 2.jpg (86.43 KB, 1024x759 - viewed 211 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #123 on: July 01, 2016, 06:37:24 am »

Luka Koper


* Koper - Foto Blaž SamecDelo.jpg (864.77 KB, 1024x630 - viewed 190 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #124 on: July 07, 2016, 05:51:26 am »

Luka Koper


* Foto - J. Suhadolnik Delo.jpg (47.02 KB, 630x420 - viewed 192 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #125 on: July 16, 2016, 07:41:11 am »

Luka Bar


* Bar.jpg (180.34 KB, 800x533 - viewed 204 times.)

* Bar 1.jpg (168.12 KB, 900x473 - viewed 190 times.)

* Bar 2.jpg (35.54 KB, 519x316 - viewed 218 times.)

* Bar 3.jpg (57.13 KB, 900x600 - viewed 206 times.)

* Bar 4.jpg (133.25 KB, 871x432 - viewed 193 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #126 on: July 16, 2016, 07:53:56 am »

Vir: http://lukasibenik.hr/

Povijest teretne luke Šibenik:

1834. godine “Luka Šibenik” bila je vezana za eksploataciju ugljena u Drniško-Siverićkom bazenu u količini od 60.000-70.000 t/g.

Ugljen se preko “Luke Šibenik” izvozio u Trst, Siriju, Tursku i Egipat.

Izgradnjom željezničke pruge Siverić – Šibenik 1877. godine “Luka Šibenik” povezuje se sa zaleđem.

Izgradnja operativnih obala u dužini 437 m započela je 1906. godine, a dovršena je do 1921. godine.  Godine 1910. “Luka Šibenik” nabavlja prvu lučku mehanizaciju ( mosne dizalice ).

Godine 1925. godine puštena je u promet Lička pruga što je osjetno doprinosi povezanosti Šibenske Luke sa zaleđem. U ovom periodu izgrađen je gat Vrulje sa 346 m operativne obale prosječne dubine 7 – 10 m.

Početkom 1949. godine osnovana je Direkcija Luka Srednjeg Jadrana sa sjedištem u Splitu i ispostavom u Šibeniku.

Godine 1948./49.  obnovljena je obala gata Vrulje u dužini 113 m. Nakon otvaranja Unske pruge 1949. godine šibenska Luka bilježi znatno povećanje prometa pa je tako 1949 dovršena izgradnja obale Dobrika dužine 144 m , a na poluotoku Rogač započeta je izgradnja obale i skladišta za rasute terete. Do 1954. izgrađeno je 125 m obale te je sa 67 000 m2 otvorenog prostora “Luka Šibenik” postala luka rasutih tereta. Program mehanizacije “Luke Šibenik”  izvršen je 1958. godine ugradnjom portalnih i mosnih dizalica na obali Dobrika i Rogač te izgradnjom kolosiječnog spoja sa ranžirnom stanicom Ražine preko južnog dijela “Luke Šibenik” gdje je izgrađena vlastita ranžirna stanica.

Izgradnjom terminala za rasute terete 1982. godine, “Luka Šibenik” se specijalizirala za prekrcaj sirovih fosfata i umjetnog gnojiva.


* LUKA Šibenik 1.jpg (308.23 KB, 1024x711 - viewed 204 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #127 on: July 16, 2016, 08:09:12 am »

Vir: http://www.luka-zadar.hr/hr/gat1

Povijest luke Zadar:


Društvo "LUKA" ZADAR osnovano je 01.01.1953. godine. Osnovna djelatnost buduće luke razvila se iz transportno-otpremnog poduzeća "Transport" Zadar.

Sve do 1967. godine poduzeće ne proširuje svoju djelatnost, ostaje poduzeće ograničenog kapaciteta bez većeg značaja. Od 1967. godine izgradnjom željezničke pruge Zadar - Knin, počela je osnovna djelatnost buduće zadarske luke. Od tada pa do danas razvoj poduzeća može se podijeliti u tri osnovne faze.

Prva faza (traje do 1970. godine) je izgradnja nove luke "Gaženica", druga faza /1970-1979./ je nagli razvoj i porast prometa, treća faza /1979. - do danas/ je specijalizacija Društva. Od 1970. do 1990. godine Luka Zadar bilježi nagli razvoj, porast prometa te izgradnju infrastrukture i suprastrukture, a naročito dolaskom nove autoceste i rekonstrukcijom željezničkih pruga Luku Zadar očekuje novi ciklus razvoja.

Grad Zadar je kroz čitavu povijest bio pomorski i lučki grad. Tako se iz povijesnih podataka vidi da je Zadar bitranzitna luka za izvoz stoke iz Bosne i Hercegovine, te je 1711. godine izvezeno 10.148 grla za Veneciju. Razvojem trgovine izvozila se sol, riba i drvo tako da je primjerice lučki promet 1929. godine iznosio 31.700 tona.

Nakon drugog svjetskog rata, 1. srpnja 1945. godine osnovano je pomorsko poglavarstvo u Zadru sa 50 lučkih radnika, da bi 1948. godine promijenilo ime u ”Obalac” poduzeće za lučko transportni rad. Dana 1. siječnja 1953. godine osnovano je poduzeće ” Transport ” i taj datum označava početak rada današnjeg trgovačkog društva Luke Zadar d.d. Zadar.


* luka_zadar_1387381388.jpg (103.44 KB, 650x433 - viewed 195 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #128 on: July 16, 2016, 10:17:52 am »

Vir: http://muzej-rijeka.hr/rijecka-luka/povijest-luke.html

Povijest riječke luke:

Povijest luke 1578. - 1671.

Grad Rijeka i njegova luka rasli su i razvijali se zajedno dva tisućljeća. Zahvaljujući povoljnom geografskom i geoprometnom smještaju u najsjevernijem dijelu Kvarnerskog zaljeva, gdje se Jadransko more najdublje uvuklo u Europu, Rijeka je od davnina, postala sjecište kopnenih i morskih putova što je utjecalo na razvoj grada luke te, njegove sveukupne pomorske orjentacije.
Prvotna riječka luka nalazila se na utoku Rječine u more koje je nekad bilo mnogo sjevernije, duboko zavučeno između trsatskog i kozalskog brijega. Takvo je ušće bilo prirodno zaklonište za male splavi, brodice i galije Ilirima, Keltima, Rimljanima, Slavenima i drugim usputnim pomorcima i ratnicima.
Naselje koje se nalazilo uz luku do 9. se stoljeća nazivalo Tarsatika. Godine 800. n. e. Tarsatiku su razorili Franci da bi se osvetili za ubojstvo svoga vojskovođe Erika. O daljnoj sudbini grada uz Rječinu od tada do 13. stoljeća malo se zna.

Povijest luke 1689. - 1719.

Naselje uz ušće Rječine u povijesnim se vrelima ponovno javlja tek početkom 13. stoljeća, često s naznakom vodotoka u imenu; Rika, Reka, Flumen, Flumen Sancti viti, Fiume ....Grad je bio utvrđen, opasan debelim bedemima s nizom kula na istaknutim obrambenim položajima. Život se uglavnom događa uz luku u ušću Rječine, koje je sada bilo malo južnije, na mjestu današnjeg Školjića. U luci se trgovalo raznim prizvodima od drva, kožom, uljem, vinom, željezom, voskom, južnim voćem, koje su kopnom donosile karavane, a morem brodovi. Feudalni gospodari Rijeke (Devinci, Walsee, Habsburgovci) ostvarivali su znatne prihode od carine koja se ubirala od trgovine u luci.
Slobodnu trgovinu i razvoj riječke luke ometala je jedino stalna mletačka prisutnost i nadzor na Jadranu, što je često završavalo pljačkom i paležom grada.
Višestoljetnu prevlast na Jadranu prekinut će nova pomorska i trgovačka sila na Jadranu - Austrija, koja se javlja neposredno nakon potpisivanja mira sa Turskom. 1713. godine.

Povijest luke 1719. - 1726.


Od presudne je važnosti za daljnji razvoj grada i riječke luke bila povelja Cara Karlo VI. iz 1717. godine, kojom proglašava slobodnu plovidbu morem. Još je dalekosežnije značenje imala povelja iz 1719. godine, kojom je car Rijeci i Trstu dodjelio status slobodnih luka. Tim povlasticama riječka je luka postala otvoreno tržište za strance, koji se od tada slobodno nastanjuju i djeluju u gradu, a u luci slobodno trguju brodovi svih zastava.
 Uz potporu carske blagajne, uskoro se grade prva javna skladišta, lazaret, uređuje se luka u ušću Rječine i dovršava prva prometnica - Karolinška cesta koja će povezati grad i luku s njezinim prirodnim zaleđem. Počinje se razvijati manufakturna prizvodnja: radionice za preradu kože, proizvodjnja užadi, svile, svijeća, a 1754. godine počela je s radom i prva privilegirana Rafinerija šećera.

Povijest luke 1728. - 1778.

Odredbu o "slobodnoj luci", careva nasljednica; Marija Terezija proširuje 1769. godine na cijeli grad. Radi bržeg razvoja pomorstva, posebno riječke luke koja zaostaje za Trstom, Marija Terezija 1776. godine izdvaja Rijeku carskim reskriptom kao corpus separatum iz dotadašnje provincije Austrijsko primorje, teritorijalno pripaja Banskoj Hrvatskoj, upravno vezuje za ugarsku dvorsku kancelariju, a financijski za vlastitu kancelariju. To složeno pravno, političko i gospodarsko stanje carica Marija Terezija potvrđuje Diplomom 1779., čime Rijeka definitivno postaje dio zemalja Krune sv. Stjepana. Otada se Rijeka, iako slobodan grad - luka razvija u sjeni tršćanske luke, boreći se desetljećima vlastitim sredstvima za stvaranje sigurne i suvremene luke u ušću Rječine. Najveće teškoće stvarala je sama Rječina koja je od početka 16. stoljeća donosila sve veće količine kamenja, pijeska i ostalog nasipnog materijala, zatrpavajući luku i ometajući sidrenje sve većem broju brodova.

Povijest luke 1800. - 1833.

Daljnji razvoj Rijeke i njene luke uvelike je ovisio o razvoju trgovačkih putova i trgovine sa zaleđem. Godine 1803. započinje izgradnja Lujzinske ceste, treće ceste koja je, uz Karolinu i Josefinu, spajala Rijeku s Karlovcem, što je utjecalo na porast prometa riječke luke.
Čišćenja i uređenja luke u ušću Rječine sve su češća i skuplja. Posebno je teško stanje u gradu i luci bilo za vrijeme francuske uprave (1809.-1813.) i neposredno nakon toga. Zbog riječnih nanosa i neaktivnosti tijekom napoleonskih ratova, luka u ušću Rječine toliko je bila zapuštena, da je postala neupotrebljiva. Prestao je s radom i stari lazaret čiji su se djelovi za smještaj vojske. Rijetki brodovi što su uplovljavali u riječku luku, upućivani su radi karantene u susjednu Kraljevicu.
Počinje se razmišljati o izgradnji nove luke pred gradom.
Peticija od šesnaest točaka, koju su riječki građani i gospodarstvenici predali caru Franji I. na Kongresu europskih vladara u Ljubljani 1821. godine, istaknula je zahtjeve i potrebu izgradnje nove luke pred gradom te novog lazareta u Martinšćici.


* 1578-1671.jpg (37.66 KB, 286x227 - viewed 843 times.)

* 1689 - 1719.jpg (38.79 KB, 286x227 - viewed 860 times.)

* 1719 - 1726.jpg (30.94 KB, 286x227 - viewed 821 times.)

* 1728 - 1778.jpg (44.44 KB, 286x227 - viewed 906 times.)

* 1800 - 1833.jpg (32.94 KB, 286x227 - viewed 785 times.)
« Last Edit: July 16, 2016, 10:38:45 am by duje » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #129 on: July 16, 2016, 10:24:52 am »

Vir: http://muzej-rijeka.hr/rijecka-luka/povijest-luke.html

Povijest riječke luke:

Povijest luke 1835. - 1843.

Među mnogobrojnim prijedlozima za rješenje problema riječke luke, najviše je onih koji zagovaraju izgradnju nove luke pred gradom tako da se produži postojeći gat pred ribarnicom, koji se nalazio nasuprot gradskim vratima, a da se stara luka u ušću Rječine uredi za manja plovila. Redaju se planovi i prijedlozi: Rauchmüller, Bradichic, Mikocz, Balzani, Bainville, Körber....
Peštanski ekonomist Ferencz Csaszar (boravi u Rijeci između 1830. i 1840. kao profesor mađarskog jezika na Kraljevskoj gimnaziji), napisao je i objavio 1843. godine knjigu Riječka luka s planom ing. J. Bainvilla za izgradnju nove luke.
Ne čekajući odluku ugarskog palatina koji se nije mogao odlučiti između tolikih projekata i planova, Kapetansko vijeće u Rijeci naredilo je početak izgradnje luke pred gradom prema planu ing. Karla Kecskesa koji je usuglasio zbir svih prethodnih planova.

Povijest luke 1847. - 1868.

Tijekom 1847. godine , unatoč oštroj reakciji ugarskog palatina, započela je izgradnja luke pred gradom nasipanjem mora ispred grada, učvršćivanjem i produžavanjem gata pred ribarnicom i izgradnjom dijela budućeg lukobrana. Bio je to početak stvaranja umjetne luke u predjelu današnje putničke obale. Godine 1855. dovršeno je prokopavanje novog korita Rječine od mosta u lijevo preko Velike Brajde, a staro je korito od mosta do mora , tzv. Fiumara ili Mrtvi kanal, očišćeno i uređeno u luku zaštićenu od daljnih zasipavanja nanosima Rječine i morskih valova. U tako uređenoj luci uskoro se razvio živ promet, osobito jedrenjacima.
Godinu dana poslije, 1848., Rijeka je pripojena izravno Hrvatskoj kao sastavni dio Hrvatskog primorja. U prosincu mjesecu ban Jelačić imenovan je guvernerom Rijeke i Dalmacije.
S radovima na izgradnji luke pred gradom stalo se jer nije bilo potrebnih sredstava.

Povijest luke 1870. - 1890.

Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. godine Rijeka je kao corpus separatum potpala pod izravnu upravu Mađarske, čime je riječka luka potvrđena kao glavna luka za pomorski izvoz agrarnih i industrijskih proizvoda Ugarske.
U prvim godinama nagodbenog razdoblja Rijeka postaje najveće gradilište u Monarhiji. Godine 1872. počinje izgradnja moderne luke prema osnovnoj zamisli poznatog francuskog hidrotehnika i graditelja marseilleske luke, Hilariona Paskala. Luka se gradi desetljećima, a prvotne planove stalno dorađuju i dopunjavaju mađarski inženjeri na čijem je čelu kao voditelj izgradnje luke od 1878. godine Antal Hajnal.
Nova je riječka luka umjetna luka, a nastaje nasipanjem terena ispred grada, djelomično prirodnim nanosima Rječine, ali najvećim dijelom od dovezenog materijala iz mnogobrojnih kamenoloma nastalih u okolici grada, među kojima su najveći bili u Žurkovu, Martinšćici i Preluci.

Istodobno s početkom radova na izgradnji luke, grade se i dvije željezničke pruge. Željeznička pruga Rijeka - Karlovac, kojom je ostvarena veza s Budimpeštom, dovršena je 1873. godine. Iste je godine dovršen dio željezničke pruge od Pivke do Rijeke, čime je ostvaren željeznički spoj luke sa slovenskim zaleđem, te dalje do austrijskih i čeških pokrajina. Time su stvoreni potrebni preduvjeti za razvoj riječke luke u luku europskog značenja, koja je preuzela ulogu glavne luke Ugarske, kao što je Trst u to doba bio glavna luka austrijske polovice Dvojne monarhije.
Prvih godina 20. stoljeća riječku su luku tvorila tri velika gata - dva manja i jedan mali kojim se štitio ulaz u taj bazen. S mora je luka zaštićena Lukobranom Marije Terezije dugačkim 1750 metara.

Povijest luke 1890. - 1900.

Izgradnju pojedinih pristaništa i na njih okomito postavljenih gatova, pratila je izgradnja potrebnih skladišta. Tijekom mađarske uprave izgrađeno je oko šezdeset skladišta, od čega je polovica pripadala željeznici. Prema statističkim podacima, riječka je luka prije Prvoga svjetskog rata raspolagala je sa 6.300 metara obale, 62,2 hektara zaštićenog akvatorija, 61 hektarom kopnene površine; te sa zatvorenim skladištima za 19.000 vagona tereta, i otvorenima za 6.000 vagona tereta. Kroz luku je bilo izgrađeno 70 kilometara željezničke pruge sa 266 skretnica i 86 rotirajućih platforma kojima su povezana njezina tri dijela: glavna luka s tri velika i dva mala gata zaštićena Lukobranom Marije Terezije, luka Baross i Petrolejska luka. Sedamdeset posto prometa mađarskog izvoza preko riječke luke odnosilo se na izvoz šećera, drva i žita. Prije Prvog svjetskog rata promet riječke luke dostiže rekordnih dva milijuna tona, čime se svrstava među deset vodećih luka u Europi.


* 1835 - 1843.jpg (40.69 KB, 286x227 - viewed 797 times.)

* 1847 - 1868.jpg (32.9 KB, 286x227 - viewed 915 times.)

* 1870 - 1890.jpg (33.62 KB, 286x227 - viewed 802 times.)

* 1890 - 1900.jpg (32.83 KB, 286x227 - viewed 786 times.)
« Last Edit: July 16, 2016, 10:42:22 am by duje » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #130 on: July 16, 2016, 10:29:28 am »

Vir: http://muzej-rijeka.hr/rijecka-luka/povijest-luke.html

Povijest riječke luke:

Povijest luke 1900. - 1914.

Riječka je luka gotovo dva desetljeća bila polaznom lukom stotinama tisuća ljudi u potrazi za boljim životom. Ta dimenzija riječke luke osobito je došla do izražaja 1903. godine kada je britansko parobrodarsko društvo Cunard line uvelo izravnu liniju Rijeka - New York. Od 1908. godine linija je nosila naziv Hungary America Line i imala je flotu od jedanaest brodova (Slavonia, Caronia, Pannona, Ultonia,Carpatia, Carmania, Saxsonia, Ivernia, Caconia,Franconia,Laconia). Iz godine u godinu broj je putnika rastao, a rekordne 1906. godine iz riječke je luke otputovalo u Novi svijet 49.386 iseljenika, gotovo toliko koliko je Rijeka tada imala stanovnika. Početkom 1908. godine za iseljenike je otvoren trokatni hotel Emigranti, za ono doba veoma luksuzan. Brodovi s iseljenicima isplovljavali su s Rudolfova gata (današnji Orlandov gat), svakih petnaest dana, a s dobrim željama ispraćala ih je rodbina i mnoštvo znatiželjnih promatrača.

Broj stanovnika rastao je zajedno s razvojem luke; od 17.884, koliko je Rijeka brojala 1869., porastao je 1910. na 49.806.
Mađarska pomorska politika usporedno razvija i nacionalno brodarstvo koje reprezentira izgradnjom monumentalne zgrade Palazzo Adria, i zgradom Ugarske kraljevske pomorske uprave, u kojoj je i danas smještena Direkcija riječke luke. Osnovana su mnoga parobrodarska društva - Adria 1881., Oriente 1891., Levante 1897., Ungaro- croata za slobodnu plovidbu 1899.,Atlantica 1906. Uz gatove i pristaništa, pored velikih prekooceanskih trgovačkih brodova pristaju i putničko teretni brodovi, parnjaci brodara obalne plovidbe, luksuzni putnički brodovi za krstarenje ili održavanje redovnih linija u Sredozemlju. Često su se na tim brodovima našli i članovi vladajuće dinastije, po kojima su nazvani neki gatovi i pristaništa riječke luke.

Luka je bila dio grada grada u kojem je bujao život. Uz gatove i pristaništa bilo je uvijek puno brodova, kako onih prekooceanskih s tonama tereta , tako i putničkih i ribarskih te bracera i trabakula. Tu se ukrcavalo, iskrcavalo, zarađivalo za život, trgovalo, ispraćalo, dočekivalo, iščekivalo. Tu su se susretali prijatelji, igrala djeca, šetali zaljubljeni, nadvikivali nosači, a u predvečerje bi sliku upotpunile djevojke - prijateljice noći.

Povijest luke 1914. - 1924.


Uspon grada i luke zaustavit će Prvi svjetski rat. Zatvaranjem Otranskog prolaza prekinut je trgovačko-pomorski promet s prekomorskim zemljama. Gotovo cjelokupan trgovački promet bio je u službi opskrbe vojske.
Prije konačnog ishoda ratnih zbivanja pripremljen je ambiciozni plan daljnjeg proširenja riječke luke, koji potpisuje inženjer Jozsef Popp. Plan predviđa prostorno povećanje luke za 2,3 puta, s velikim nasipanjem istočno i zapadno od tadašnje luke, te odvajanje teretne luke od putničke. Raspad velike Austro-Ugarske Monarhije i daljnja diplomatska borba oko pripadnosti Rijeke, spriječit će izvedbu toga grandioznog plana.
Ratni brodovi bit će iduće četiri godine jedini gosti u riječkoj luci.

Povijest luke 1924. - 1941.


Neriješen spor oko granice i teritorijalne pripadnosti Rijeke, razriješen je Rimskim sporazumom 1924. godine. Granična crta podjelila je riječku luku između novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata, Slovenaca, (od 1929.godine Kraljevine Jugoslavije) i Kraljevine Italije. Luka je podjeljena tako da je Kraljevina Italija dobila suvremenu, dobro opremljenu, ali bez zaleđa neupotrebljivu luku, a Kraljevina Jugoslavija prostorno skromniju bivšu luku Baross bez suvremenih skladišta, te Deltu s prostranim stovarištem za drvo.
Ostavši bez luke za drvo, talijanska država 1934. godine gradi posebno pristanište scalo legnami,(današnje Zagrebačko pristanište). Između Adamićeva gata i Gata San Marco ( danas dio gata Karoline Riječke) bila je uređena obala, tzv. Idroscalo, za pristajanje hidroplana koji su se spuštali u riječku luku.
Unatoč mnogobrojnim mjerama talijanske vlade, promet riječke luke bio je u stalnom padu.

Luka Baross - sušačka luka, preuzevši promet golemog zaleđa, razvija se u najvažniju luku Kraljevine Jugoslavije i jednu od najpoznatijih sredozemnih luka za drvo. Sušačka luka gradi zatvorena Javna skladišta, podiže na Brajdici zidani gat za putničke brodove, a uz njega i novi vez za trgovačke brodove. Taj napredak zaustavit će Drugi svjetski rat, kada će Italija zauzeti i sušačku luku, a koncem 1943. godine obje će luke biti dijelom njemačke okupacijske zone Jadransko primorje.


* 1900 - 1914.jpg (32.11 KB, 286x227 - viewed 809 times.)

* 1900 - 1914 1.jpg (28.35 KB, 286x227 - viewed 804 times.)

* 1900 - 1914 2.jpg (37.29 KB, 286x227 - viewed 819 times.)

* 1914 - 1924.jpg (25.51 KB, 286x227 - viewed 837 times.)

* 1924 - 1941.jpg (34.97 KB, 286x227 - viewed 814 times.)
« Last Edit: July 16, 2016, 10:46:09 am by duje » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #131 on: July 16, 2016, 10:31:19 am »

Vir: http://muzej-rijeka.hr/rijecka-luka/povijest-luke.html

Povijest riječke luke:

Povijest luke 1945. - 1947.

Sustavnim razaranjem, od 17. travnja do 3. svibnja 1945. Nijemci su potpuno onesposobili obje luke, uništivši tako stoljetni trud. Minirana su i razorena sva pristaništa i gatovi, lučka postrojenja, skladišni prostori te željezničke i cestovne prometnice u luci. Od ukupne duljine operativne obale, koja je iznosila 8.056 metara, neoštećena su ostala tek 904 metra, od četrdeset dizalica ostale su neoštećene samo tri. Tih je dana riječka luka bila gomila kamenja, betona i željeza.
Najprije je trebalo razminirati prostor bivše luke, izvaditi potopljene brodove s morskog dna, pa tek onda započeti s obnovom.

Povijest luke 1947. - 1960.

Pariškim mirovnim ugovorom iz veljače 1947. godine, Rijeka, koja je do tada bila pod Vojnom upravom, pripala je Jugoslaviji, te sa Sušakom postaje jedinstven grad sa jedinstvenim lučkim bazenom.
Uočavajući važnost riječke luke za gospodarski razvoj Federativne Narodne Republike Jugoslavije, obnova luke dobila je prioritet u sveukupnim poratnim zadacima.
U prvoj fazi obnove popravljeni su lukobrani i manje oštećeni djelovi pristaništa i gatova, popravljeno je 29 dizalica i kupljeno 7 novih, osposobljena manje oštećena skladišta.
Već 1949. godine promet u riječkoj luci premašuje najviši promet roba, koji je postignut 1913.
Između 1950. i 1960. godine uslijedila je i rekonstrukcija zastarjelih objekata, a nabavljena je i suvremenija oprema. Riječka luka postaje glavnom uvozno-izvoznom lukom Jugoslavije, s mogućnošću prihvata velikih prekooceanskih brodova.

Povijest luke 1960. - 1990.

Godine između 1960 - 1990. smatraju se godinama najvećeg uspona riječke luke. Poboljšane su prometne veze, elektrificirana je željeznička pruga Rijeka - Zagreb, izgrađen je veliki žitni silos kapaciteta 60.000 tona i terminal za fosfate, a na Brajdici kontejnerski terminal.
Osamdesetih godina 20. stoljeća riječka je luka ostvarivala 50 % prometa svih jugoslovenskih luka na površini od 630.000 četvornih metara, s veoma intenzivnim putničkim prometom i tranzitom srenjoeuropskih zemalja. Iz Rijeke prijevozne usluge pruža 8 jugoslavenskih i 25 stranih brodarskih poduzeća, održavajući oko 50 linija za gotovo sve važnije svjetske luke.
Tako snažan rast lučkog prometa, postojeći lučki kapaciteti ne mogu više uspješno pratiti. Riješenja su pronađena u izgradnji novih prostorno -disperziranih lučkih bazena.

Izgrađen je skladišni kompleks Škrljevo te specijalizirani bazeni za pojedine vrste tereta: Bakarsko-urinjski lučki bazen s terminalom za rasute terete, Omišaljski lučki bazen s terminalom Jadranskog naftovoda i lučki bazen Raša za ukrcaj drva i terminal za stoku.
Na Brajdici je 1978. godine pušten u promet kontejnerski terminal osposobljen za prekrcaj i skladištenje kontejnera, RO-RO prikolica i drugih vozila, te rukovanje teškim koletima i kamenom.
Sukladno s izgradnjom novih lučkih bazena, rastao je i ukupan lučki promet: 1960. iznosio je oko 4 milijuna tona, 1970. porastao je na 10 milijuna tona, a 1980. premašio je 20 milijuna tona.
Sa željezničke postaje Brajdica 28. studenoga 1989. godine krenuo je prvi kontejnerski vlak Rijeka - Budimpešta.
Proglašenjem Republike Hrvatske neovisnom državom, riječka je luka postala glavnom nacionalnom lukom.
Kroz dugu povijest grada nastalog uz ušće Rječine, luka je bila i ostala bitna odrednica svekolika razvoja i vjeran pokazatelj njegovih uspona i padova.


* 1945 - 1947.jpg (32.93 KB, 286x227 - viewed 813 times.)

* 1947 - 1960.jpg (35.55 KB, 286x227 - viewed 782 times.)

* 1960 - 1990.jpg (21.61 KB, 286x227 - viewed 805 times.)

* 1960 - 1990 1.jpg (39.47 KB, 286x227 - viewed 850 times.)
« Last Edit: July 16, 2016, 10:49:31 am by duje » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #132 on: August 13, 2016, 05:51:46 am »

U Koparskoj luci - preuzimanje novih električnih (RMG) dizalica za pretovar kontejnera na vagone. Koparska luka je u prvih šest, mjeseci ove godine, pretovarila 423.265 TEU-kontejnera....


* 188-dvigalo-novo.jpg (62.14 KB, 620x349 - viewed 211 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #133 on: December 07, 2016, 11:22:11 am »

Luka Gruž, verovatno 60-tih godina. Krajnje levo na fotografiji, verovatno neki od sovjetskih putničkih brodova.

Možda će neko od naših znalaca uspeti da prepozna neke od ostalih brodova u luci.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* luka gruž.jpg (1698.06 KB, 3796x2849 - viewed 273 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #134 on: October 31, 2017, 07:07:31 pm »

Luka Rijeka, 1979 godine.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Rijeka 1979 (2).jpg (826.69 KB, 2663x1938 - viewed 163 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 22 queries.