Patrolni čamci klase C 80 (1xx) - Stari graničari

[barba]

I jos da dodamo ljude koji su zapovjedali brodovima:
Komandanti u periodu o kojem pricas 1984. do 1986. godine:
PC 132 Bojan Kostomaj, zamjenik Stjepan Biro (1986.)
PC 133 Mladen Persic, zamjenik Dalibor Grego (1986. godine primio komandu na PC 135 kada je Pavic otisao na skolovanje)
PC 134 Predrag Kustec, pa nakon njega Naser Sejdini, pomocnik Bjelanovic
PC 135 Zdenko Pavic / Dalibor Grego, pomocnik Marko Valencic (1987. primio komandu PC 133 kada se Persic skinuo iz mornarice)
PC 136 Martin Zgubic. pomocnik Stjepan Biro (1985.)

Na 134 je do proleća 1984. komandant bio Naser. Peđa je došao na zamenu kada je Naser otišao u političku školu. Naser se sa školovanja vratio u leto 1985. Peđa Kustec je od zime 1986. i 1987. bio oficir za bezbednost. Ne znam da li je Peđa Kustec zatim primio komandu na nekom od brodova.

U pravu si. Peđa je primio "dvojku" tamo negdje 1989. Naser je presao u Mornaricki Nastavni Centar, a od njega je primio Zdenko Pavic koji se vratio sa skolovanja za kapetana korvete. Pavic je bio komandant do skidanja u ljeto 1991. Bjelanovic je svo vrijeme bio pomocnik.
Nadam se da sada imas potpuni pregled na tvoju "cetvorku".
Inace ljudi svasta pricaju sto se s njom dogodilo. Cinjenica je da je ostala u Crnoj Gori, a ostali su prodani. Da li je isjecena ili je ocerupana i potopljena?
Zna li netko sto se dogodilo sa "sedmicom" i "nulom"?  Svida gledamo olupine TC, RC, Rtop, VPBR, DJC, pomocnih brodova razne namjene, a ovih malih i ponosnih brodova nigdje nema.

[Istria 052]

Nula i danas radi u Grckoj kao brod za brzi transport ribe sa ribarica do obale, cak je i jedan bivsi MT starjesnina zapovjednik...

Nula je bila fenomenalno odrzavan brod.. ni jedan se iz flote Mirni nije mogao usporediti sa njom (ima dosta i subjektivnog ali ako netko ima podataka za potvrdu i opovrgavanje neka se javi??!!!)

[kumbor]

Barba, pisao je neko o sudbini 134 na ovom topicu ovog leta i jeseni. Navodno je nadgrađe negde u Tivtu.

Sećam se da su u leto 1991. brodovi 11GMO bili vezani u Kumboru, ustvari u Đenoviću, u uvali kod ispitne stanice.

Postujem mesto poslednjeg veza 11GMO.

Slika je od letos. Brodovi su bili vezani gde je LR.

[marinero]

Momci, nadgradje od 134 vam je i dan danas u Baru na sekundarnom lukobranu marine. Trup je dugo godina lezao u tamosnjoj marini, mislim da su ga negdje lani isjekli u staro zeljezo. Ima li nacina da dodjemo do slike kako danas izgleda Nula u Grckoj ili makar kako se danas zove, pa da je trazimo na druge nacine ?

[Istria 052]

Momci, nadgradje od 134 vam je i dan danas u Baru na sekundarnom lukobranu marine. Trup je dugo godina lezao u tamosnjoj marini, mislim da su ga negdje lani isjekli u staro zeljezo. Ima li nacina da dodjemo do slike kako danas izgleda Nula u Grckoj ili makar kako se danas zove, pa da je trazimo na druge nacine ?

Sjetiti cu se imena MT zastavnika u penziji koji i dans zivi u Herceg Novom, a radi(o) (je) na Nuli poslije prodaje Grcima. Moze se pozvati telefonom i pitati. Javljam..

[barba]

Jos jedan mali osvrt na Kumborov komentar

Mislim da je taj problem sa viskozitetom ulja na nižim temperaturama, kao i srazmerno velika količina ulja bio ozbiljna mana kormilarskog sistema u celini.

Na zalost po nas na brodovima, MT sluzba i budget su se sukobljavali na putu rjesenja tog problema. Postoje ulja sa visim i nizim viskozitetom, ulja otporna na zimske uvjete i ona koja su predvidjena samo za tople klimatske uvjete. Uz to postoje sistemi za zagrijavanje ulja na potrebitu radu temperaturu.
Kormilarenje bi bilo puno lakse da se ulje u sistemu mijenjalo zimi ili da su mu se dodavali potrebiti aditivi. Medjutim to je bilo skupo i komplicirano. Jedino sto se sa uljem redovito radilo je bila provjera kolicine (vidi na slici onaj cep kod kola kormila) i po potrebi nadoljevalo.
Ja sam puno navigavao po Kanadi i veoma teskim uvjetima, naravno zimi, sa hidraulicnim winch-evima, dizalicama, poklopcima itd... I sve je funkcioniralo jer je bilo pripremljeno za takve uvjete. Sistemi su nekada i po potrebi stalno radili da bi ulje bilo dovoljno zagrijano.
Na PC doduse i po najzescoj buri i zimi, ulje bi se nakon nekog vremena dovoljno zagrijalo, pa se nekako i moglo kormilariti. Po buri i sama navigacija, pa i kormilarenje je bilo lakse nego po jugu (pogotovu u kvartir krme), zbog kracih i ucestalijih valova. Vjetra je bilo koliko u prici, ali bi se patrolac malo nagnuo i tako je islo.
Teze od zagrijavanja ulja bilo je zagrijavanje stambenih prostora. Nije bilo pravog rjesenja za grijanje. Samo male elektricne grijalice koje nisu bile dovoljne ni za kabine komandanta ili pomocnika, a da ne govorimo kako je bilo podoficirima u krmi ili mornarima u provi. Svi znamo kakve su bure na sjevernom Jadranu.

[Istria 052]

Momci, nadgradje od 134 vam je i dan danas u Baru na sekundarnom lukobranu marine. Trup je dugo godina lezao u tamosnjoj marini, mislim da su ga negdje lani isjekli u staro zeljezo. Ima li nacina da dodjemo do slike kako danas izgleda Nula u Grckoj ili makar kako se danas zove, pa da je trazimo na druge nacine ?

Marinero,

molim te pronadji u telefonskom imeniku CG, Herceg Novi, Delisimunovic Stjepan, on je radio na Nuli po prodaji Grcima, znati ce i sudbinu sedmice sigurno..

[Istria 052]

Priča o rezervnom kormilarenju na starom graničaru vraća nas u vrijeme jednostavnijih riješenja, romantike u pomorstvu, u doba jedrenjaka, ali samo za one koji u toj romantici nisu bili aktivni učesnici. Plovidba na jedrenjaku je najljepša na TV-u, na školskome brodu “Jadran”, kada jedrenjak ima motor, da se ima prepričavati nešto potomcima, mornar na srednjevjekovnom jedrenjaku nije bilo neko atraktivno zanimanje, zato su i  mreže na jedrenjacima služile više za izlov mornara nego ribe, kada nakon dugog plovljenja treba nadoknaditi gubitke. Mogu samo misliti, popiješ po koju više u području luke, probudiš se, kada ono brod jedri nekuda ili je čamcima na vesla izvučen iz luke da bi sačekao povoljan vjetar. Ili agent posada ili crewing manager viri sa mrežom iza nekog kantuna.. Kako svijest o potrebi da se uči plivanje nije bila usađena tada, mornaru-ruskom dobrovoljcu nije preostalo ništa drugo nego da poput pobunjenika sa Bounty-a sačeka neki egzotični otok i prepusti se uživanjima,  ali nisu svi stizali do Polinezije, mnogi su ostavljeni u lavirintima skorbuta, treniranja strogoće i štošta još..

Bilo kako bilo, dah prošlosti mornari na “starim graničarima” mogli su osjetiti kod sprovođenja brodskog borbenog rasporeda “prelazak na rezervno kormilirenje”.

Konstrukcija je bila “engleski” jednostavna da je izazivala podsmejh kod “tehnološki naprednije” mornarice sa drugih brodova. Semafori su u svijesti nadvladali jednostavnije kružne tokove.

Kormilarski prenosnik su bile dve osovine kormila produžene tako da su završavale na glavnoj palubi sa profilima oblika zavrtnja koji su se u vožnji pokrivali mesinganim čepovima i time tvorili ležišta za polužje rezervnog kormilarenja. Na izdanak osovina kormila na glavnoj palubi nastavljale su se kraće poluge koje su bile spojene sa dužom polugom tvoreći metalni jaram.  Polužje možemo jednostavnije zamisliti kao dvije rude kormila povezane zajedno čvrstom pokretnom vezom.

Uređaj za transmisiju se sastojao od:
-   Dvije kolabrice -koloturnik sastavljen od dvije dvostruke žabe (ostavljam mogućnost da su bile dvije kolabre) na čiji su  krajevi  bili spojeni škopcima (gambetima) sa jedne strane na krajeve kraćih poluga, a drugi krajevi na prstenove zavarene na bokovima paluba

Slobodnim krajem konopca koloturnika baratala je veoma važna komponenta rezervnog kormilarenja, pravi kormilarski stroj u obliku mornara podjeljenih u dvije grupe (livi i desni bok) koje je zla sudbina brodskih borbenih rasporeda (grupa BOB-a) i uputstava dovela u situaciju da se nose sa “nevoljom” rezervnog kormilarenja u dijelu koji je zahtijevao najviše “umnih” sposobnosti.

Ulogu kormilarskog kotača preuzimao je oficir palubne straže u vožnji koji je zviždaljkom ili pokretima ruku davao “wireless” nalog transmisiji ostvariti silu na prenosnik, putem živog posrednika u liku i djelu komandira grupe BOB-a koji se svojski trudio da poput goniča robova da kormila zauzmu određeni položaj obilježen na palubi  mesinganom lajsnom koja je u slobodno vrijeme obožavala Purol i vredne ruke mornara po sitemu “u P*M kuda mene zapade taj borbeni broj.. kormilar op.a).

Ako bi živi kormilarski točak zahtijevao okret u desno, komandu je izdavana sa mosta, komadir grupe BOB-a bi je ponavljao, desna grupa mornara bi prikupljala koloturnike, lijeva popuštala,  po zauzimanju položaja izvještavan je most. Najaveći je problem bio održavanje zadanog kursa, ali se to upornim vježbanjem dovodilo u potreban red..

Rezervo polužje i koloturnici čuvali us se u krmenom piku, brodski raspored “pripremi brod za borbu i plovljenje” zahtjevao je montažu polužja i vezivanje koloturnika za brodsku ogradu radi brže dostupnosti u slučaju nužde.

Rijeđi su Komadanti brodova uplovljavali i isplovljavali sistemom rezervnog kormilarenja, a koliko mene pamćenje služi, samo je jednom rezervno kormilarenje upotrebljeno u njegovoj pravoj namjeni, pod rukovodstvom zamjenika komandata Šilj Zvonka koji se u toj situaciji pokazao izuzetno trezven i staložen koristeći prostu tehnologiju, izbjegao veće nevolje.

[lovac]

Istra,

Delišimunović Stjepan je bio moj komšija iz zgrade, skoro 20 godina. Umro je pre dve godine od karcinoma pluća.

Znam da je po penzionisanju radio na bivšem patrolcu, u Grčkoj, na istom brodu gde je bio u aktivnoj službi. Prema njegovim rečima, brod je modifikovan u hladnjaču i prevozio je ribu iz Libije u Grčku. Stjepan mi je svojevremeno pričao da su najčešće krcali ribu u Benghaziju, a da su na brodu njih trojica činili celu posadu.
Retko je dolazio kući u Herceg Novi, gazda grk im je davao malo odmora (i malo para).
Kada je boravio kod kuće stalno je pričao o tome da će odmah napustiti posao čim ga gazda isplati.
Nažalost, morao se iskrcati zbog bolesti ......

[MORNAR]

Nije čudo što je Petrič danas admiral.....

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Bozo13]

Odlična slika, Mornar!

Nisam još video od blizu "brodsko" postolje za PAT 20/3.

LPB

[Istria 052]

Prenosim PP koju sam dobio danas:

"Pročitao sam Vaš opis plovidbe "Nule" od Dubrovnika do Boke po orkanskom jugu. Ako je to bilo 1989., onda sam ja kormilario tom plovidbom. Bio je to doista veličan pothvat; prava avantura na rubu mogućeg, a bilo je i još sličnih živopisnih  događaja. Od tada se puno mora izvaljalo svijetom. Nažalost, nemam nikakvih saznanja ni o sudbini broda sljedećih godina, ni o njegovoj posadi (oficirima i mornarima) iz te davne 1988./89. Ako imate kakvih podataka o brodu i tadašnjoj posadi, bio bih Vam zahvalan. "

[barba]

Zahvaljujem odgovornima sto su ovaj post prebacili u gornji, vazniji dio. Zasluzili smo sa brojem komentara i kvalitetom diskusija

[Istria 052]

Zahvaljujem odgovornima sto su ovaj post prebacili u gornji, vazniji dio. Zasluzili smo sa brojem komentara i kvalitetom diskusija

 

Podrzavam

[Rade]

Gruž i PČ-137
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]