PALUBA
March 19, 2024, 07:43:13 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Telegram kanal Paluba.Info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4   Go Down
  Print  
Author Topic: DOK (suhi i plutajući)  (Read 43847 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« on: April 01, 2010, 07:44:26 am »

1. Suhi dok je (armiranobetonski) bazen (s vratima) iz kojeg se voda moze ispumpati, a sluzi za istu svrhu kao i plutajuci dok, tj. da se u njemu brod postavi na suho i na njemu izvedu potrebni popravci.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Znatne su prednosti suhog doka; prije svega on nije toliko ovisan o vremenskim prilikama kao plutajuci dok, jer nepogode nisu toliko pogibeljne ni za dok ni za brod koji je u njemu.

Nije, nadalje, potrebna tolika dubina dna kao kod plutajuceg doka. U podrucju gdje leze plutajuci dok, dubina mora mora biti barem tolika, koliko iznosi gaz broda vise visina pontona i potklada na njemu, a pred vratima suhog doka potrebno je samo nesto vise vode od brodskog gaza.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Znatno su manji troskovi odrzavanja, trajnost mu je prakticki neogranicena, a plutajuci dok traje obicno oko 50 godina.

Uz ove prednosti, suhi dok u odnosu na plutajuci ima i neke nedostatke - dulje trajanje gradnje, visi troskovi investicije koja mogu biti 2-3 puta visi, veci trosak energije za ispumpavanje, osobito ako je u suhom doku brod koji ne iskoristava sasvim kapacitet doka.

Na istocnoj obali Jadrana (ex YU), suhi dok se nalazi u Puli.


2. Plutajuci dok

Plutajuci dok je je plovni objekt osobita oblika, koji se plavljenjem svojih nepropusnih odjeljaka moze toliko spustiti ispod razine vode, da u nj moze uci brod. Kada se zatim iz odjeljaka izbaci voda, dok se uzdigne i na sebi digne brod iz vode.

Kada je brod usao u dok, mora se najprije dovesti na odredjeno mjesto u uzduznom smjeru doka. Zatim se brod centrira tako da se njegova sredisnjica podudara sa sredisnjicom potklada.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  



* suhi dok.jpg (62.03 KB, 1034x426 - viewed 329 times.)

* suhi dok1.jpg (79.06 KB, 793x585 - viewed 378 times.)

* plutajuci dok1.jpg (153.9 KB, 520x303 - viewed 483 times.)

* plutajuci dok.jpg (158.11 KB, 868x1234 - viewed 456 times.)
« Last Edit: April 01, 2010, 07:58:28 am by jadran2 » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #1 on: April 01, 2010, 01:26:29 pm »

To Jadrane2 triba objasniti pojmove koje se koristi u pomorstvu (naravno i pojmove koje kristi avijacija i kopnena vojska). Primječujem, da novinari i ostali koji pišu o pomorstvu često neznaju prave izraze. Nije sramota ne znati, sramota je ne pitati kada nešto neznamo. Vjerujem, da mnogo ljudi nezna, a htjeli bi znati, šta je to špring, kontrašpring, izba, bokobran itd.
Duje
Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #2 on: April 01, 2010, 03:27:27 pm »

Jedno pitanjce, jel je ex-Ju imala plutajuce dokove, i koje su velicine bili ??
Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #3 on: April 01, 2010, 04:47:49 pm »

Imalo ih je bezmalo svako iole ozbiljno brodogradilište, a takvih je bilo mnogo.

Veliki dok nekada u RMTZ "Sava Kovačević" Tivat:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* ArsenalTivat.jpg (154.2 KB, 640x480 - viewed 481 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #4 on: April 02, 2010, 07:14:19 am »

Buduci se javlja potreba za brzim (mobilnim) intervencijama, izvedena je kombinacija broda i plutajuceg doka; nize nekoliko fotografija prilikom spasavanja americkog razaraca "Cole"

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na fotografiji je brod "Blue Marlin" jedan od najvecih te vrste - spada u kategoriju tzv.  Float-On / Float-Off [ FLO-FLO] brodova


* USS_Cole04.jpg (25.86 KB, 534x400 - viewed 386 times.)

* USS_Cole05.jpg (18.77 KB, 534x400 - viewed 378 times.)

* USS_Cole08.jpg (27.48 KB, 534x400 - viewed 329 times.)
« Last Edit: April 02, 2010, 07:19:30 am by jadran2 » Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 743


« Reply #5 on: April 02, 2010, 01:24:08 pm »

Jedno pitanjce, jel je ex-Ju imala plutajuce dokove, i koje su velicine bili ??

Trpe, u tivatskom MTRZ "Sava Kovačević" bila su dva doka - mali, nosivosti 3000 tona i veliki - nosivosti 11000 tona. Osim njih bio je i sinhro lift (mislim da je on i danas u funkciji) nosivosti 1000 ili 1100 tona (nisam 100 % siguran). Obzirom da je MTRZ praktično ugašen i srušen, ne znam šta je sada sa dokovima - možda FF zna?

Slične dokove imao je i MTRZ "Velimir Škorpik" u Šibeniku, ali tu će nam Brodarski sigurno pomoći sa preciznim podacima.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #6 on: April 02, 2010, 10:39:11 pm »

Plovni dok u Izoli
Dužina doka je 140m
Širina unutrašnja 23,6
Visina 14 m
Godina izrade 1975
Nosivost 10 000t
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na palubi doka se nalaze šine za dizalice, sa svake strane po jedna zavisno od istegnutosti ruke mosivosti od 2-15 tona, na sredini doka negdje oko 5 tona.
Na palubi ima za manipulaciju sa brodom pri uvođenju u dok i centriranju 6 vinčeva.
Dok se upravlja iz komandne kabine, gdje se otvaraju,zatvaraju ventili pojedinih tankova i pale, pojedine pumpe.Tu se upravlja sa trimom broda i pazi da dok nema bočni nagib.
Svaki plovni dok je sa jedne ili obe strane usidren sa dva ili četiri sidra. sa obalom se komunicira preko pokretne rampe. Da dok nebi imao previše slobodnog hoda to je u Izoli rješeno sa dva bočna pilota oko okojih se nalaze pstenovi spojeni sa dokom, tako da dok prilikom dizanja,spuštanja klizi po tim pilotima.
Dok za svoje napajanje i napajanje broda ima dva pomočna motora.
Prednost plovnog doka nad suhim dokom je mogučnost postizanja trima tako da i oštečen brod koji ne može da smanji odnosno reguliše trim može biti dokovan, manja su i naprezanja brodskog trupa, mobilan je i lako se može promjeniti postavište doka.Još se največi problemi javlaju kod brodova koji imaju nisku petu kormila na kojuu se nikako ne smiju naslonit jer dolazi do deformacija, to se u suhom doku teško može izbječi.
Dizanje spuštanje je relativno brzo i obično se kod Izolskog doka, koji je nosivosti 10000T kreče oko 0,5-1sata. Sve to zavisi od težine broda sa balastom. Ako težina prelazi limite doka  još se prilikom dizanja doka vrši i debalastiranje broda u sinnhronizaciji sa komandom doka.
Prva stvar je kod dokiranja napaviti doking plan sa  tačnim naljeganjem broda,tako da su slobodni svi otvori tankova i da ne trpi sama konstrukcija broda i doka. Duljina broda može da prelazi duljinu doka za približno 15%.
Što se tiče samog održavanja dok i nije posebno problematičan, odnosno skoro sve opravke se vrše isto kao kod suhog doka na licu mjesta.
Najviše problema je sa usisnim odnosno ventilima za izbacivanje balasta na trupu doka ali i oni se mogu raditi, jer se rupe začepe sa gumenim čepovima na naduvavanje, odnosno ppostoji mogučnost trimovanja dignutog doka tako da se određeni otvori dignu iznad površine. Sama unutrašnja održavanja cjevovoda su kao i kod brodova.
Treba napomenuti i da obično, što je slučaj i u Izoli je donji dio doka betonski tako da treba posebnu antikoorozivnu zaštitu, manje popravke se vrše brzovezujučim cementom. Što se tiče vegetacije i školjki na podvodnom djelu to se povremeno može očistiti i roniocima ili u pojasu gaza iz čamca sa rašketom.
Inače se tretira kao brod i tako i ima periodične preglede od strane registra.
Toliko samo ukratko.


* dok.jpg (39.42 KB, 640x480 - viewed 368 times.)

* DSCF3039.JPG (43.73 KB, 640x480 - viewed 332 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #7 on: April 02, 2010, 10:52:01 pm »

Imalo ih je bezmalo svako iole ozbiljno brodogradilište, a takvih je bilo mnogo.

Veliki dok nekada u RMTZ "Sava Kovačević" Tivat:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
To je tipičan Ruski dok,kakvih je bilo večina, i sudeči po srednjim podkladama kojih manjka polovina, ovo nije slika iz boljih dana, izgleda da u dok ulaze samo manji brodići. Inače srednje se podklade nikad ne demontiraju u tom broju jer je to popriličan posao.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #8 on: April 03, 2010, 07:08:52 am »

Brod u dok dolazi uglavnom radi radova na podvodnim djelovima broda, bojadisanje, zamjena cink protektora, radovi na podvodnim ventilima,kontrole osovinskog voda, kontrole rude kormila, zamjeni pojedinih dotrajalih limova na podvodnom dijelu broda.
Naročito pjeskanje broda i bojadisanje predstavlja veliko ekološko opterečenje za akvatorij gdje se dok nalazi, radi toga se sve više radi na sistemima pjeskanja brez prašine odnosno pokrivanje kompletnog broda u doku.
Izvlačenje osovine pitch propelera. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Propeler Triglava (Croatia line) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3450.JPG (139.93 KB, 800x593 - viewed 234 times.)

* DSCF3449.JPG (94.81 KB, 800x563 - viewed 282 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #9 on: April 03, 2010, 07:22:58 am »

Još jedna slika intervencije za vrijeme požara broda na doku 2001 g. U doku je brod za prevoz banana Atlantic Star.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Dok je brod u doku veoma važna postavka je protupožarna zaštita broda i doka. Mora postojati sudjelovanje broda i posade doka.
U konkretnom slučaju došlo je do manjeg požara u skladištu tijekom noči.Na dvodnu su bili tehnološki otvori. Posada je reagovala ispuštajuči kompletnu bateriju CO2, koji preko tehnoloških otvora izcurio, što se moglo izbječi spuštanjem doka tako da bi bili tehnološki otvori ispod vode.
Tako je zakašnjen najbolji momenat da se požar pogasi u samom početku.


* DSCF3452.JPG (78.52 KB, 800x525 - viewed 236 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #10 on: April 03, 2010, 08:57:03 am »

Sinhrolift
Namjena sinhrolifta je da diže brodove iz vode vertikalno na platformi. Sihrolift je naziv koji bi značio ravnomjerno dizanje.Osnovni djelovi sinhrolifta su: [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
1.obala male visine,obično betonska na pilotima 2.brodska kolica 3.vitla 4.uže 5.platforma 6.piloti
Platforma ,na kojoj su postavljena kolica prilagođena brodu koji če se dizati, spušta se do svoje donje tačke, gdje je zaustavljaju automatski motori koji pokreču vitla.Brod ulazi u prostor iznad platforme i centrira se.Platforma se diže do kobilice broda, što se očitava na kontrolnoj tabli sa koje se upravlja rad lifta.Tu se dizanje zaustavlja i ronilac provjerava naljeganje i podbija bočne podklade.Kada ronilac javi da je sve spremno platforma se diže do njene radne visine.Elektromotori vitala se automatski sami zaustavljaju.Na platformi su ugrađene šine za pomicanje kolica, sa kojim se brod odvlači sa sinhrolifta.
Platforma se diže pomoču čeličnih užadi koja se nalaze na bubnjevima koje pokreču vitla, a sam broj zavisi od mogučnosti dizanja platforme.
Koliko se sječam u Velimiru Škorpiku je bila nosivost sinhrolifta 1000t i imao je 6 vitala sa svake strane. Na njemu su se mogli dizati osim VPBR-a svi brodovi i podmornice.
Sa sinhrolifta se brodovi razvoze na šinama na pozicije gdje če biti remontovani, kapacitet zavisi od razgranatosti mreže šina na kopnu.
Največa prednost sinhrolifta je da njegovi kapaciteti nisu popunjeni dizanjem jednog broda. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3456.JPG (95.04 KB, 800x495 - viewed 246 times.)

* DSCF3457.JPG (156.32 KB, 800x697 - viewed 300 times.)
Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #11 on: April 03, 2010, 04:01:09 pm »

E sada sledi pitanje.
Do koje tezine brodova mogu da podignu suhu dokovi (u ex-Ju i svetu), i do koje tezne brodova mogu da podignu sinhro liftovi.
Znam da su se popravke u drugom svetskom ratu na najvecim brodovima radili u suvim dokovima, pa za to necu da pitam. Grin
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #12 on: April 03, 2010, 06:37:50 pm »

Največi brodovi se remontuju i u suhim i u plovnim dokovima. U ratu je bitna zaštita brodova i teže je oštetiti suhi dok od plovnog doka a oštečenja se reflektuju na sigurnost broda. Odluka zavisi i od vremana koji se predviđa za boravak u doku i radova koji če se vršiti.
Suhi dokovi se i pokrivaju tako da služe za gradnje koje moraju ostati tajna (izviđanje satelitima). Njemci su koristili za izgradnju i popravak podmornica suhe dokove sa betonskim svodom, radi zaštite od napaada avijacije. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kao što vidiš u doku je ogroman brod.
Prevedeno na trgovačku mornaricu brod te dužine bi imao oko 20000-25000t
U Bjeli je ja mislim bio dok od 30000t, govorim po sječanju bar ja sam se mučio da ispumpam brod da bi ga mogao dok dignuti pa mi je tako ostalo u sječanju, inače balasne vode se ispuštaju i za vreme dizanja broda praktično da on u konačnoj fazi diže težinu broda i zaliha.
Nisu uopšte upitne veličine plovnih dokova.
Sinhroliftovi se grade negde do 10000t, ali tu je upitana sama mašinerija potrebna za transport i samo mjesto na kome če se brodovi remontovati, znači broj brodova koji se može posložit po suhom djelu brodogradilišta. Podmornice odnosno brodovi kod kojih su tajna radovi se odvode u zatvorene hale sa portalnim  dizalicama.


* DSCF3476.JPG (190.83 KB, 800x598 - viewed 374 times.)
« Last Edit: April 05, 2010, 10:15:20 pm by ML » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #13 on: April 03, 2010, 06:39:09 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3477.JPG (137.48 KB, 800x600 - viewed 243 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #14 on: April 03, 2010, 06:40:53 pm »

Distribucija brodova kod dizanja sinhroliftom [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3478.JPG (182.45 KB, 800x600 - viewed 254 times.)
Logged
Pages:  [1] 2 3 4   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.029 seconds with 22 queries.