Svetozar Borojević von Bojna

[chombe]

Dobro pitanje  . A šta ako je rođen u Evropi ?

[Milan (longtrip)]

Ovde je pitanje lingvističke prirode kao i mnogo puta do sada.Prostije rečeno u obrnutom slučaju od ovog, rekli bi da je car Konstantin nišlija   , i tu nema ništa sporno po mestu rođenja iako se u njegovo vreme grad zvao Nais.Borojević je imao austrougarsko državljanstvo kao i Tesla uostalom. Sa današnjeg stanovišta, možda bi bilo svrsishodnije da se u novokomponovanom hrvatskom jeziku konačno ustoliči postojeća reč Hrvaćanin , koja bi objedinila pod jednim imenom sve građane koji poseduju hrvatsko državljanstvo ili su rođeni na tlu današnje Hrvatske kroz istoriju.Tada ne bi bilo zabune po etničkoj osnovi , ko je Hrvat a ko nije.Kao što su u Srbiji svi Srbijanci pre svega po državljanstvu a zatim su Srbi, Mađari,Hrvati,....U Rusiji su to Rusijani, i jasno se daje do znanja da je u pitanju građanin RF bilo koje nacionalnosti ili veroispovesti.

[ML]

Hajde da smirimo loptu i pišemo o feldmaršalu, činjenice koje postoje, meni je normalno da ih svako može tumačiti kako hoće. Od države se dobije državljanstvo a ne narodnost. Potpadanjem pod Italiju postoječi narodi su se održali pored neviđenog terora, nisu postali italijani. Ja sam rođen u tadašnjoj zoni B, pa ne znam šta bi po toj logici bio.
Jeste Džumba on je bio A-U feldmaršal i do kraja lojalan toj državi, nije želio da ide na srpski front, a to što je bio na drugoj strani nimalo ne umanjuje njegov doprinos i spasavanje zapadnog dijela zemlje od pustošenja. O tome nisu vodili računa ni Jugoslovenski odbor ni država SHS, koji su smatrali da pređe na stranu atlante, što bi značilo tragediju za ove krajeve, daleko veću nego što ih je ionako stigla okupacijom Italije. Ne samo Slovence i Hrvate već i Njemce i Furlane, koji nikako nisu Italjani i Živjeli su u suživotu sa Slovencima. Teško je razumjeti nekom ko nije sa ovih prostora šta se tu dešavalo, odnosno koliko je Borojević zadužio ove krajeve.
Pored zatiranja za vremena fašizma na nekim djelovima su danas četverojezični natpisi.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Milan (longtrip)]

Hajde da smirimo loptu i pišemo o feldmaršalu, činjenice koje postoje, meni je normalno da ih svako može tumačiti kako hoće. Od države se dobije državljanstvo a ne narodnost.

Poštovani ML,

Nije mi bila namera da ulazim u brojanje krvnih zrnaca, daleko od toga, ipak ti si zapodenuo to pitanje. Jednom zauvek treba prelomiti i staviti tačku na takve polemike pravilnim imenicama ili oslovljavanjem.U današnje vreme na prvom mestu postoji državljanstvo po kome se neka osoba deklariše, zatim nacionalna pripadnost a potom veroispovest ako je tako zakonom regulisano. Narodnost je izraz korišten u SFRJ za označavanje nacionalnih manjina, jer se taj izraz smatrao političkim.Kod Borojevića se dovodi u pitanje njegova nacionalna pripadnost odnosno da li je on etnički Srbin bez obzira gde rođen ,ili je Hrvat po regionalnoj pripadnosti. Pre će biti da je Banijac  ....Ako idemo u istoriju,ranije su se na popisima ljudi prvenstveno izjašnjavali po veroispovesti , ili su pripadnost nekom nacionu postizali prelaskom u drugu veru.

[ML]

@Milane ono što sam napisao nije se odnosilo na tebe. Što se tiče terminologije ja koristim važeću terminologiji, možda najbolje razliku pokazuje Izvještaj čuvara ljudskih prava, slovenski, koji objašnjava razliku između državljanstva i narodnosti. mislim da je tekst svakom razumljiv. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Dreadnought]

Upravo sedim na terasi apartmana u Poreču, pijem neki makijato. Pre podne bilo divno i sunčano, more toplo. Sada pljušti kiša i grmi. Čitam junski broj "Vojne Povjesti" i u njemu nalazim reči kojima je general Svetozar Borojević 1916. godine opisivao srpskog vojnika.

"Srbin se bori do besvjestice, on je divan borac, agresivniji je, divlji, energičniji od Rusa, a imade i više samostalnosti i inicijative."

[proxy1969]

Ako je netko rođen na teritriju Hrvatske onda je on Hrvat

A ako je rodjen na teritoriji Austro-Ugarske?

Kraljevina Hrvatska bila je sastavni dio Habsburške monarhije, kao i
Kosovo Srbije.

[proxy1969]

U doba kad su rođeni Borojević, Preradović ili Uzelac nacionalnost se drugčije određivala, prvo po jeziku kojim se govorili, a potom po vjeri, sva trojica su rođeni u Kraljevini Hrvatskoj, govorili su i pisali hrvatskim, a službom u vojsci AU carstva iz pragmatičnih razloga su prešli s pravoslavlja na katoličanstvo... nitko nikad od njih nije ni vidio ni služio Kralevini Srbiji...ENDE........

[wermez]

Čekajte, a zar nije Hrvatska tada bila deo Mađarske (a Szent Korona Országai")?

Nama Borojević i ne znači preterano. Ne ložimo se na generale austrijskog cara.

[proxy1969]

Čekajte, a zar nije Hrvatska tada bila deo Mađarske (a Szent Korona Országai")?

Nama Borojević i ne znači preterano. Ne ložimo se na generale austrijskog cara.

Postoji nešto što se zove Hrvatsko - ugarska nagodba, pa bili neki Arpadovići, ali to nije bit ove teme već vojna karijera S.B. von Bojne.. ili se varam?

[dzumba]

Дакле, тема је генерал Боројевић и његово дело, пре свега војничка каријера. Хајде мало о томе.

[ML]

Svako ima svoje mišljenje, pa neka svako sam presudi. samo nekoliko citata, pa nastavljam o Borojeviću bez upuštanja u diskusije. Pametan može i sam zaključiti i donjeti svoje zaključke.Par citata dr Snježane Kordić., priznate naučnice širom Evrope i dalje. (rječ je o hrvatskoj naučnici)
Nacija i jezik
“Stav da zaseban jezik legitimira postojanje zasebne nacije i dr`ave odavno je napu{ten u zapadnim demokracijama, najkasnije nakon ru{enja Hitlera s vlasti. Naime, »koncepciju o jedinstvu jezika, naroda i nacije zastupalo je jezikoslovlje Tre}eg Rajha pozivaju}i se na ’narodski pojam jezika’« (Koller 2000: 568) i propagiraju}i »Hitlerov ideal jedne nacije, jednog teritorija, jednog jezika« (Ager 2001: 180). Nacisti~ka teza da »odnos prema materinskom jeziku je klju~ za opstanak ljudi kao rasne ili etni~ke zajednice« (Hutton 1999: 5) zvu~i danas sasvim poznato na ju`noslavenskim prostorima. I shva}anje nacista: »ako izgubi{ svoj jezik, glasio je argument, izgubio si svoj identitet« (ibid.: , op}eprisutno je danas u novim Nacija, identitet, kultura, povijest 173 173 Composite Default screen ju`noslavenskim dr`avama. U njima vlada »kult nacionalnog jezika, kao jedan od najva`nijih kultova nacionalizma, koji je opet jedna vrsta sekularne, odnosno politi~ke religije. U vreme raspada Jugoslavije i formiranja novih dr`ava–nacija na njenom tlu, nacionalni jezik postao je predmet pravog obo`avanja. Krenulo se u potragu za misti~nom supstancom nacije, za njenim duhom, odnosno — kako se to danas zove — za identitetom nacije koji se navodno krije u jeziku. Ulogu sve{tenika tog nacionalno–verskog kulta dobili su pisci i lingvisti« (^olovi} 2009). Zato se kod kroatista i drugih ju`noslavenskih filologa mo`e govoriti kao {to se govorilo kod nacista o »religiji materinskog jezika, uro|enim obrascima razmi{ljanja, nacionalnim i etni~kim jezicima i partikularisti~kim eti~kim sistemima i vrijednostima« (Hutton 1999: 5).
Nacija, identitet, kultura povijest.
Istra`ivanja pokazuju da »religija, jezik, obi~aji i kultura po sebi ne ~ine etni~ki identitet«, nego »dru{tvene elite manipuliraju i instrumentaliziraju te simbole« (ibid.: 48). Nacionalisti {ire krivu predod`bu o etni~kom identitetu jer po njihovome »se taj identitet smatra ne- ~im osnovnim, ~vrstim, trajnim — ne~im {to je postojalo davno prije nacionalnih pokreta i {to je dovelo do njih. Drevno porijeklo vlastite nacije i postojanost njenog identiteta kroz stolje}a zaista je stvar vjere me|u nacionalistima  . Ali izvje{taji iz povijesti govore da etni~ki identitet nije inertna i stabilna stvar. Kroz stolje}a se pokazalo da se lako oblikuje i da je podlo`an velikim promjenama i preokretima. On je u velikoj mjeri stvar toga kako pojedinac sam sebe gleda« (Kedourie 1993: 141). Stoga »je pogre{no suvremene debate oko identiteta projicirati u pro{la stolje}a. Do kraja 18. st. i dijelom jo{ u 19. st. stanovni{tvo u Evropi se identificiralo u prvom redu s lokalnom regijom i s religijskom zajednicom. Suvremeni nacionalni osje}aj je zahvatio mase tek krajem 19. st.« (Altermatt 1996: 32). To zna~i da je znanstveno neutemeljeno npr. katolike iz 15., 16., 17., 18. stolje}a u Slavoniji, Dalmaciji, Bosni itd. naknadno progla{avati Hrvatima kad hrvatska nacija u ono doba jo{ nije bila oformljena, i katoli~ko stanovni{tvo npr. u 17. st. u Bosni, Slavoniji ili Dalmaciji nije sebe nazivalo Hrvatima. Ne mo`emo mi u njihovo ime progla{avati ih ~lanovima hrvatske nacije kad je nacionalnost najve}im dijelom stvar samoodre|enja, npr. dubrova~ki katolici poput Matije Bana i Mede Puci}a su sebe odre|ivali kao ~lanove srpske nacije (Kilian 1995: 378), katolik Ivo Andri} ili katolik Ivo ]ipiko tako|er, itd. Zato pojmove nacionalne pripadnosti nije ispravno prenositi na stolje}a u kojima nacionalna pripadnost jo{ nije postojala. Kako je ve} re~eno, »osje}aj pripadnosti i eventualna lojalnost nekoj, bez obzira kako definiranoj grupi uvijek je subjektivna i individualna odluka« (Blum 2002: 5)

Ova interesantna knjiga se nalazi na :
http://www.znaci.net/00002/420.pdf

[brodarski]

Svetozar Borojević imao je nadimak '' mesar sa Soče ''. Barem Fric Krleža tako kaže u svojim dnevnicima.

[Boro Prodanic]

Ja razmišljam vrlo jednostavno - Ako je netko rođen na teritriju Hrvatske onda je on Hrvat. To naravno vrijedi i za sve druge države i narode.

Tema je već debelo u offtopiku pa će i ovo verovatno biti obrisano.

Zato, evo jednog pitanja: momak i devojka iz Čada, oboje crne kože, studiraju u, na primer, Budimpešti. Zavole se i dobiju dete koje se tu i rodi. Da li je to dete Mađar jer se rodilo u Mađarskoj?

Davno, 1985. u Puli prijavljivao sam u matični ured mlađeg sina - jedva sam uspeo da ubedim službenicu (kad sam tražio da dođe i načelnica i svađao se 10-15 minuta...) da ga upiše kao Srbina a ne kao Hrvata.

Ovo govori da je princip u navodu odavno prisutan, ali ja mislim da je debelo pogrešan. Dete iz prvog pasusa može da bude državljanin Mađarske, ali Mađar nikako. Barem ja tako vidim ovo pitanje, a pri tome nemam nameru da ikoga provociram, učim ili bilo šta slićno.

[chombe]

Apslutno se slažem da smo se debelo odmakl od teme. Otišli smo od Austro - Ugarske Monarhije sve do Čada   .Možemo mi ovako palamuditi još deset dana i svatko će ostati pri svom mišljenju i naći milion razloga za to. Kao što rekoh - Feldmaršala su se odrekli i Srbi i Hrvati. Najtužnije je to što je ovakav veliki vojnik umro napušten i zaboravljen od svih osim od mladog cara ( Karla ) za koga se borio i koji mu je u konačnici platio i sprovod.