PALUBA
March 28, 2024, 01:17:00 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: 9. april  (Read 10505 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 879


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« on: April 09, 2008, 07:48:54 pm »

1683. Francuski istraživač Rober Kavalije de la Sal proglasio je deo teritorije u Americi francuskim posedom i nazvao je Luizijana, u čast kralja Luja XIV.

1807. Austrijska vojska savladala je Ticanovu bunu, ustanak sremskih seljaka, koji je počeo 3. aprila pod vođstvom Teodora Avramovića Ticana. U pobuni je učestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela. Tican je uhvaćen i pogubljen krajem 1807. godine.

1865. Završen je četvorogodišnji građanski rat u SAD, nakon što se general konfederalnih snaga Robert Li predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu. U ratu je poginulo više od 600.000 ljudi.

1906. Velika Britanija i Francuska potpisale su konvenciju o nezavisnosti Sijama (Tajland).

1940. Nemačke trupe napale su Dansku i Norvešku u Drugom svetskom ratu.

1948. Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na području današnjeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.

1969. Francusko-britanski supersonični putnički avion "Konkord" obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.

1974. Indija, Pakistan i Bangladeš potpisali su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.

1991. Gruzija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.

1991. Savet bezbednosti UN doneo je odluku o slanju 1.440 pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iračko-kuvajtske granice i povlačenja američkih snaga iz južnog Iraka.

1999. Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru.

2002. Pod snažnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbegličkom kampu u Đenini, na Zapadnoj Obali.

2003. Američke snage su ušle u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1 on: April 09, 2015, 01:18:22 pm »

Na današnji dan ukinuta Jugoslavija
I.D.   09.04.2015.

Na današnji dan 2002. godine Skupštine Srbije i Crne Gore prihvatili su sporazum o ukidanju Savezne Republike Jugoslavije i stvaranju - Državne zajednice Srbija i Crna Gora, čime je ime Jugoslavija izašlo iz upotrebe. Ali kako je sve počelo i kako je do ovoga došlo?

Ideja o stvaranju zajedničke države svih južnoslovenskih naroda razvijala se kroz XIX i početak XX veka. Slabost Turske i jačanje Srbije, Bugarske i Grčke posle Berlinskog kongresa podstakle su ovu ideju kod slovenskih naroda. Međutim, kako to obično biva, glavni protivnici stvaranja države Južnih Slovena bili su spoljni činioci.

Stvaranje nove države

Preduslov za stvaranje jugoslovenske države bilo je izbijanje Prvog svetskog rata. Narodna skupština je u Nišu 7. decembra 1914. godine usvojila Nišku deklaraciju kojom se zalaže za "oslobođenje i ujedinjenje sve neoslobođene braće". U Parizu je u proleće 1915. godine formiran Jugoslovenski odbor od strane austrougarskih emigranata. Saveznici su sa Srbijom nezvanično pregovarali, nudeći Bosnu i Hercegovinu, Slavoniju, Srem, Bačku, južnu Dalmaciju i severnu Albaniju, ali bez Makedonije i dela Banata. Srbija je odbacila ovakav dogovor pošto nije bila spremna da se odrekne Makedonije. Kompromis između stavova srpske vlade na čelu sa Nikolom Pašićem i Jugoslovenskog odbora činila je Krfska deklaracija od 20. jula 1917. godine. Dogovoreno je da ime buduće države bude Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, da će biti ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija na čelu sa dinastijom Karađorđević i da su Srbi, Hrvati i Slovenci jedan narod sa tri imena. U oktobru 1918. godine u Zagrebu je stvoreno Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba sa ciljem da se obrazuje nezavisna država na južnoslovenskim prostorima Austrougarske - nazvana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba. Velika narodna skupština u Podgorici je 26. novembra odlučila da se Petrović-Njegoši zbace sa prestola te da se prisajedini Srbiji, a istu odluku je dva dana kasnije donelo Vijeće narodnih prvaka i poslanika Bosne i Hercegovine. Narodno vijeće iz Zagreba je 25. novembra donelo odluku da se jugoslovensko područje Austrougarske (Država Slovenaca, Hrvata i Srba) ujedini sa Srbijom u novu državu. 1. decembra 1918. godine osnovana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Kraljevina SHS i Kraljevina Jugoslavija

Dana 20. decembra 1918. godine formirana je prva vlada na čelu sa radikalom Stojanom Protićem. Najveće stranke su bile Narodna radikalna (NRS) i Demokratska (DS). Takođe su delovale i Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS) Stjepana Radića, Slovenačka narodna stranka (SNS) Antona Korošeca i Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO). Država je bila podeljena na 33 oblasti, okruge, srezove i opštine. Na čelu oblasti je bio veliki župan koga je postavljao kralj. Vrh države je počeo da sprovodi politiku pomirenja.

Jugoslavija od 1918. do 1941.

Međutim, neprestana polemika između radikala i hrvatskih poslanika je došla do kritične tačke. Posle uvreda koje je izneo na račun Srba, radikalski poslanik Puniša Račić je ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka i teško ranio Stjepana Radića, koji je kasnije podlegao povredama. Novi vođa HSS je postao Vlatko Maček. Kralj je razmišljao o mirnom razilaženju Srba i Hrvata. Linija razgraničenja bi bila: Virovitica, Pakrac, Una, Krka, Šibenik i Zadar. Kralj Aleksandar je zaveo diktaturu 6. januara 1929. godine. 3. oktobra je preimenovao državu u Kraljevina Jugoslavija.

Pad Kraljevine Jugoslavije

Mađarske, hrvatske ustaše i Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija su izvršili atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića u Marselju, u Francuskoj, 9. oktobra 1934. godine. Umesto maloletnog kraljevića Petra II, državom je upravljalo trojno namesništvo, čiji je najistaknutiji član bio knez Pavle. Na izborima maja 1935. godine je pobedio Milan Stojadinović, osnivač Srpske radikalne stranke. Međutim, pod britanskim uticajem Stojadinović je dao ostavku, novi predsednik vlade je postao Dragiša Cvetković, a potpredsednik Vlatko Maček. Sporazumom Cvetković-Maček stvorena je Banovina Hrvatska 26. avgusta 1939. godine.

Jugoslavija u Drugom svetskom ratu

Vlada Cvetković-Maček je 25. marta 1941. godine, u zamku Belvedere u Beču, potisala protokol o pristupanju Trojnom paktu. 26. i 27. marta je izvršen državni udar, svrgnuta je vlada i namesništvo. U jutro 27. marta je postavljena nova vlada na čelu sa generalom Dušanom Simovićem. U Beogradu su održane velike demostracije protiv savezništva sa Nemačkom. Hitler je izdao direktivu da se Jugoslavija žestoko napadne. Bombardovanjem Beograda 6. aprila, Jugoslavija se našla u Drugom svetskom ratu. Kraljevska vojska je kapitulirala 17. aprila.

Jugoslavija od 1945. do 1992.

U Drugom svetskom ratu, u srpskom narodu, su postojala dva pokreta otpora. 11. maja 1941. godine je na Ravnoj gori osnovana Jugoslovenska vojska u otadžbini (četnici) pukovnika, potom generala, Dragoljub Mihailović. 27. juna je osnovan Partizanski odred Jugoslavije, Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, komandanta Josipa Broza Tita. Osnovne razlike ova dva pokreta se ogledaju u državnom uređenju nove Jugoslavije. Pred kraj rata pod pritiskom Britanaca kralj Petar II je pozvao Srbe, Hrvate i Slovence da pristupe u NOVJ Josipa Broza Tita. Jugoslavija je oslobođena probijanjem Sremskog fronta 12. aprila 1945. godine.
  
Druga Jugoslavija

Novi ustav je donet 31. januara 1946. godine, kada država menja ime u Demokratska Federativna Jugoslavija. Ustav je imenovao pet nacija, šest republika i dve autonomne pokrajine. Iako federalna, Jugoslavijom je vladala centralizovana KPJ na čelu sa Josipom Brozom Titom. Nakon zahlađenja odnosa sa SSSR 1948. godine i uveđenja radničkog samoupravljanjea 1950, zemlja 1953. menja naziv u Narodna Federalna Republika Jugoslavija.

Raspad Jugoslavije

Posle Titove smrti 4. maja 1980. godine, počinje jugoslovenski sunovrat, prvo u privrednom pa političkom smislu. 25. juna 1991. godine Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. Nezavisnost su proglasile i Bosna i Hercegovina (1.3.1992.) i Makedonija.

Savezna Republika Jugoslavija

Srbija i Crna Gora su ostale da žive zajedno. Stvorena je Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) 27. aprila 1992. godine. Prvi predsednik je bio Dobrica Ćosić.

Jugoslavija od 1992. do 2003.

Ona se smatrala sukcesorom SFRJ, ali je 2001. godine potpisan sporazum kojim su za sukcesora određene bivše jugoslovenske republike. Odlukom Generalne skupštine Organizacija ujedinjenih nacija uvedene su opšte sankcije SRJ pod optužbom da je kriva za rat u Bosni i Hercegovini. Najveća inflacija na svetu obeležila je 1993. godinu u SRJ. 24. septembra 2000. godine su održani izbori. Na izborima za predsednika SRJ izabran je kandidat koalicije Demokratske opozicije Srbije (DOS) Vojislav Koštunica. Na parlamentarnim izborima u Srbiji pobedio je DOS, a novi predsednik vlade Srbije je postao Zoran Đinđić. Na današnji dan 2002. godine Skupštine Srbije i Crne Gore prihvatili su sporazum o ukidanju Savezne Republike Jugoslavije i stvaranju - Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Jugoslavija je trajala od 1. decembra 1918. do 4. februara 2003. godine.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #2 on: April 09, 2016, 06:05:28 am »

-1241. Mongoli v bitci kod Legnice pobjedili udruženu poljsko-njemačko češku vojsku

-1918. Letonija proglašava nezavisnost

-1928. U Turskoj islam prestaje biti državna religija - nakon reformi Kemala Ataturka

-1942. Japan zauzme Filipine

-1945. Crvena armija zauzme Königsberg (danajšnji Kaliningrad)

-1945. Počne velika njemačko-domobranska ofanziva protiv partizana u Suhoj Krajini i Kočevskom Rogu (SLO)

-1957. Prolaz Sueskim kanalom proglašen slobodnim i otvorenim za sve države

-1961. Umre albanski kralj Ahmet Zogu
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.023 seconds with 24 queries.