PALUBA
March 29, 2024, 04:40:22 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Oružje iz „alpskog trougla”  (Read 3169 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« on: August 30, 2010, 07:44:58 am »

30.08.2010.
www.politika.rs

Ilegalna trgovina oružjem na koju se usredsređuju austrijski organi u istrazi finansijskih malverzacija preminulog šefa tamošnjih ultradesničara Jerga Hajdera i njegovih naslednika (reč je o sistemu popunjavanja tajnih stranačkih fondova) podstakla je raspravu širokih, evropskih razmera. Da li austrijski oružari i agenti prodaje, uz švajcarske „kolege” i bankare Lihtenštajna – pod zaštitom neutralnosti – trguju rekvizitima koji donose smrt?

Prema podacima za 2009. Austrija zauzima 24. mesto na svetskoj listi izvoznika oružja. Švajcarska nije objavila podatke, ali se pretpostavlja da se nalazi među trideset najvećih namenskih izvoznika. Dodatkom „tajnih pošiljki” (reč je i o oružju trećih država koje preko alpskih zemalja stižu na odredišta) dve države dobijaju na značaju kao svetski igrači. Stavke o ilegalnom izvozu oružja preko Alpa u krizne regione sveta mahom su poznate struci. Donekle i javnosti. U Beču i Cirihu se, tim povodom, odomaćila krilatica: „oružje iz alpskog trougla” – parafraza na tajnovita događanja u „Bermudskom trouglu”.

Prema rezultatima brojnih istraživanja, više od polovine ispitanika odobrava ovakvu praksu. Anketirani su skloni tumačenju da je ilegalna trgovina oružjem usredsređena na regione u kojima se vode „prljavi” ratovi: „Ko vodi ratove, kupuje oružje. Ratovaće, opremili ih mi ili neko drugi.”

Pitanje morala

Najviša kvota odobravanja trgovine oružjem zabeležena je u Švajcarskoj. Na referendumu 2009. godine 77 odsto Švajcaraca glasalo je protiv uvođenja kontrole proizvodnje i zabrane prodaje naoružanja zaraćenim stranama. Odlučila je činjenica da bi restriktivna politika izvoza oružja ugrozila desetine hiljada radnih mesta.

Postotak odobravanja opada ako se postavi pitanje moralne prihvatljivosti. Tako je afera „SOKOM” izazvala žestoke reakcije u Švajcarskoj. Kada je Amnesti internešenel 2009. obelodanio podatak da su švajcarski proizvođači Žorej Marijus iz Laufena i BT internacional u Bernu isporučivali protivtenkovsko oruđe i jurišne i mašinske puške za potrebe američke komande za specijalne operacije u Iraku (SpecialOperationsCommand – SOCOM), organizovani su javni protesti. SOKOM je bila zadužena za likvidaciju protivnika mimo svih odredbi o vođenju rata i načela o zaštiti ljudskih prava.

Sa druge strane, afera „Majka Tereza” naišla je na razumevanje. U vreme NATO operacija na Kosovu, italijanski carinici u Brindiziju zaustavili su konvoj švajcarskih vojnih kamiona upućen u albanski Kukeš. Transport humanitarnih dobara ispostavio se kao pošiljka oružja, finansirana iz fonda „Majka Tereza” u Cirihu. Profesor ciriškog Politehnikuma dr. Albert Štel zabeležio je u časopisu „Bezbednosna politika”: „Lavovski deo donacija dali su Švajcarci koji nisu imali nikakve veze sa Albanijom, ili sa Kosovarima.”

Štel je pokušao da ukaže na visok nivo moralne svesti javnosti. Pitanje morala, ipak, nije uticalo na obim švajcarske trgovine oružjem. Snabdevani su i prijatelj i neprijatelj. Davne 1968, švajcarski namenski koncern „Erlikon” (danas „Rajnmetal er difens”) opremio je Libijsku korvetu „Asad” u to vreme najsavremenijim protivavionskim topovima „kontraves”. Saradnja sa Libijom je nastavljena do današnjih dana.

Švajcarci su isporučivali naoružanje i zaraćenim stranama u Bijafri. Krivci, menadžeri koncerna „Birle” osuđeni su na uslovne kazne – zbog falsifikovanja otpremnih lista.

Stara praksa

Slična situacija vlada u Austriji, koja se, zvanično, odrekla trgovine teškim naoružanjem. Austrijska namenska industrija usredsređena je na prodaju lakog naoružanja.

Ipak, nova orijentacija ne isključuje staru praksu. Na ratištima Iraka i Avganistana snage međunarodne zajednice redovno od protivnika plene austrijsko oružje. U Iraku je 2007. pronađeno oko 80.000 pištolja marke „glok”, iz fabrike Hajderovog ličnog prijatelja Gastona Gloka. Amerikanci su zaplenili desetine specijalnih „Štajerovih” snajpera... Ovog proleća, u Avganistanu su trupe ISAFA otkrile skladište minobacača kalibra 82 mm. Reč je o proizvodu fabrike „Hirtenberger” u blizini Viner Nojštata...

Podsećanja radi, Beč je u više navrata bio upleten u velike oružarske afere. Najveći skandal izbio je kada je otkrivena prodaja 346 dalekometnih topova „Norikum” zaraćenom Iraku i Iranu, Siriji i Libiji. Uz ostavke čelnih političara, ministra unutrašnjih poslova Karla Blehe, bivšeg predsednika grada Beča i kasnijeg predsednika parlamenta Leopolda Graca, zabeleženi su i tragični smrtni slučajevi. Afera se dovodi u vezu sa samoubistvom nekadašnjeg ministra odbrane Karla Litgendorfa. Među žrtvama je i austrijski ambasador u Grčkoj Herbert Amri. Kada je ušao u trag trgovini haubicama, naprasno je umro, pod nerazjašnjenim okolnostima. Sličnu sudbinu doživela su tri direktora austrijskog koncerna Fest, koji je proizveo haubice, i švedskog inicijatora posla sa Irakom i Iranom – svi su pretrpeli srčane udare, neposredno pred pojavljivanje na sudu.

U aktuelnoj raspravi sve se češće čuje argument: „Trebalo bi razmotriti da li je malim zemljama (poput Austrije i Švajcarske) potrebna namenska industrija. Ako je odgovor potvrdan, moralo bi se prihvatiti da se to oružje prodaje širom sveta. U suprotnom, proizvođači ne bi mogli da opstanu.”
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.025 seconds with 24 queries.