PALUBA
March 28, 2024, 10:37:50 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3   Go Down
  Print  
Author Topic: Opšte o jedrenju  (Read 40547 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #15 on: May 04, 2010, 06:54:07 pm »

Vrste flokova regatne jahte. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Čađavku možemo isto uvrstiti u flokove, ona je flok za krmeni vijetar, a postavlja se među jarbolima jola, keča i škune. Vrlo je velika i pogodna kod laganih vijetrova.
Ime potiče od jedra koje se razapinjalo na jedrenjacima između jarbola, pod njom se nalazio dimnjak i bila je uvijek čađava.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3759.JPG (114.1 KB, 800x570 - viewed 614 times.)

* DSCF3755.JPG (74.62 KB, 533x400 - viewed 342 times.)
Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #16 on: May 04, 2010, 07:27:57 pm »

Evo i jedno laičko pitanje jedriličara u pokušaju. Grin
Naime, nekoliko puta nam je "odleteo" spinaker, čim smo ga malo jače zategli, kako bi izgledalo bolje za slikanje, i, što je još važnije, kako ne bi spao pod jedrilicu. Interesuje me, kako ga kontrolisati, tj. kako ga zatezati na vreme? pošto ne može da bude više nas na pramcu, zbog veoma uskog prostora, što bi zahtevalo prilično uvežbanu posadu, a "ekipa" sa kojom (pokušavam) da jedrim, uključujući i mene, to nije. Koliko je otprilike potrebno vremena od pada brzine vetra, ili od promene smera, da se trimuje spinaker?
Inače, odličan post! Smiley
 
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #17 on: May 04, 2010, 08:15:02 pm »

Upoterba spinakera uslovljava izvježbanu posadu. Sa njim je najbolje počet jedriti kod vjetra nešto iznad 2 bofora, ispod te jačine se ne može pravilno razviti i pada a niko ne zna zašto pada. načini postavljanja su različiti i zavisni od vrste plovila. Pravilno postavljanje špinakera je uslovljeno uglom tanguna,koji mora sa vjetrom zatvarati pravi kut. Škotu u zavjetrini je treba popuštati toliko da se u privjetrini počinje malo povijati, tu škotu mora odnosno dobro je da trimer stalno kontroliše. Znači da se špinaker ne smije pretezati jer onda ne hvata vijetar kako treba. Treba voditi računa i o glavnom jedru, koje ne smije biti previše pritegnuto, najbolje je da je na prednjem kraju malo ispražnjeno jer može da dovede do nekontrolisanog  nagibanja i špinaker zahvati vodu.
Najteže je kod kruženja kad treba promijeni uzde da se ne isprazni.Jedan član posade pazi na pritegu tanguna i oba  barbera.Bowman stoji na pramcu i spreman je da otkači tangun, kad kormilar počne manevar, potrebno je pritegu tanguna i stari barber u privetrini popustiti.Trimeri škota love špinaker da ne padne.Škotu u zavjetrini je potrebno prilično popustit, tako da je špinaker dosta prije prednje pripone.Bowman otkači tangun sa jarbola  i prikači ga na novu škotu u privjetrini.Posle otkači škotu u zavjetrini i tangun ponovo upne u jarbol. Istovremeno trimer glavnog jedra sa njim kruži, dok član posade zadužen za barbera i pritegu tanguna te pritegne i nakon toga pritegne i nov barber u privjetrini. kormilar je več u novom kursu.
Ma kako ovo bilo jednostavno shvatiti u praksi je puno problema i pomaže pre svega uviježbanost i praksa posade.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #18 on: May 04, 2010, 08:31:10 pm »

Par pravila
Kod jakog vijetra nikad se  ne diže do vrha. Tako je udaljeniji od jarbola i na njemu su manje turbulencije.
Pri jačem vijetru se može pritegnuti barber i sa tim se smanji njihane spinakera.
Kok vožnje z vijetrom u po krme dobro je imati hvatište škote u zavjetrini što više pozadi i što više na vanskoj starni. Sa tim se se sprječava zatvaranje zadnjeg dijela jedra i pretjerano naginjanje jedrilice.
Dobro je imati označene dužine škota sa lijeve i desne strane za jedrenje i za kruženje.
Za dobar iskoristak potrebno je stalno upravljati špinakerom i držati ga na granici pada prednjeg ruba u privjetrini
Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #19 on: May 04, 2010, 08:48:09 pm »

Hvala! Smiley
Drugim rečima, za trimovanje spinakera je potrebno barem dvoje? Možda ovo izgleda kao glupo pitanje, ipak sam totalni amater, ali, kako održavati špinaker na granici pada? Kako da je odredim?
Vidim ja da će meni trebati još dosta vremena i prakse. Grin

Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #20 on: May 04, 2010, 09:32:35 pm »

Mora se  paziti na ugao tanguna , a jedro se drži na granici padanja ruba u privjetrini koje traba da vjetar lagano otvara i zatvara. Ako nije preslab vijetar spinaker ne bi smio pasti. Dobro je da su dva trimera škota, govorimo o krstašu.
Treba znati da se uptrebljava kod vjetra za spinaker zvijezdu od 105 do 150 stupnjeva, a za radialni i triradialni spinaker od 75 do 180 stup.
Za spinaker zvijezdu je povoljan malo jači vijetar 4-7 Bf, a za druga dva radialni i triradialni slabiji do 4 odnosno do 6 Bf.
« Last Edit: May 04, 2010, 09:39:32 pm by ML » Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #21 on: May 04, 2010, 09:55:02 pm »

@Zastavniče
Ob takvim mentorima, i ja bi se usudio jedriti.

ML, da se ne ponavljam, odlično!
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #22 on: May 05, 2010, 06:38:54 pm »

Spinaker i genaker
Spinaker je najzahtjevnije jedro na jedrilici i zahtjeva za sigurnu plovidbu posadu sa iskustvom i dobrog kormilara.
To je jedro za plovidbu niz vijetar koji se u prošlosti najviše upotrebljavao, sada se sve više upotrebljava genaker, koji je miješavina između genove i spinakera.
Izrađuju se od lakog najlona ali i poliesterskih tkanina, koji imaju različitu težinu,zavisno od namjene.
Nekada se mislilo da spinaker bolje radi i ima največe iskorištenje pri jedrenje s vjetrom kada vijetar puše pravokutno u jedro. Tome je sljedila logika izrade što trbušastijih spinakera. Danas se zna da jedro dijeluje bolje oko vjetar teče po jedru od privjetrine prema zavjetrini, zato su i današnji spinakeri mnogo plići.
Spinakeri se rade uglanom u tri kroja, najviše triradialni kroj, koi omogučava bolje jedrenje prema vijetru, bolje nego radialni, a zvjezda je bolja u jedrenju od vijetra.
Pošto se oko spinakera javlja jaka turbulenca to je jako nemirno jedro.Mirnije stajanje spinakera se nekad postizalo vertikalnim nizom od 4-6 rupa koje su smanjiivale turbulencu ali je i gubitak porivne sile bio od 4-5%.
Povečanjem brzine jedrilica  jedrari su ustanovili da se s novom oblikom jedra koja je mješavina spinakera i genove, koja je lakša za rukovanje može nadomijestiti špinaker. Jedro je krojeno asimetrično, radialno i triradialno. Sa njim se može jedriti oštrije u vijetar, a jednostavnije je od spinakera jer nema upotrebe tanguna nego se jedan kraj kači na prednji kosnik.
Genaker se muglavnom upotrebljava kod vijetra  od 60-135 stepeni do jačine od 6 Bf.
Oprema za spinaker [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Oprema za genaker [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kosnik na izvlačenje [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Nevolje sa spinakerom:
<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/gbXMJm1h740?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/ApCk50ZEUE0?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>



* DSCF3763.JPG (60.6 KB, 600x800 - viewed 369 times.)

* DSCF3784.JPG (53.55 KB, 600x800 - viewed 324 times.)

* DSCF3768.JPG (105.49 KB, 800x655 - viewed 276 times.)
« Last Edit: May 05, 2010, 07:04:32 pm by bozo13 » Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #23 on: May 05, 2010, 10:23:11 pm »

Šta reći, osim HVALA! Smiley
Što se video-snimaka tiče, pa mi smo špinaker uvek pustili, tako da nije pretila opasnost od prevrtanja, ali treba napomenuti da smo jedrili na Dunavu, pa da vidiš miline kombinacije muka po špinakeru sa rekom. Grin Tongue
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #24 on: May 06, 2010, 06:05:02 pm »

Drifter
To je jedro napraljeno za lagan vijetar negdje do 10čv koji dolazi na jedrilicu pod uglom 40-75 stepeni.
Materjali za izradu su lake tkanine iz umijetnih vlakana(najlon,poliester). Od lakih materjala moraju biti da jih slab vijetar može napeti i držati u idealnoj poziciji.
Kroje se radialno i poprečno. Radialni su bolji ali i skuplji.
Umesto driftera se može upotrebljavati i laka genova koja se razlokuje od obične po materjalu koji je  obično isti kao kod driftera.
To su jedra koja pri pojačanju vijetra treba odmah spremiti, jer u protivnom dolazi u jedru do trajnih deformacija, pokvari im se oblik i postanu neupotrebljiva.
Diže se podigačem spinakera. Dodnji rub se pričvrščuje ispred prednje pripone, najbolje na kosnik. Obično ima i sistem za navijanje.
Na zadnji donji rogalj se privežu škote i razvuku kroz koloturčiče koji se upotrebljavaju i kod obične genove.
Jedino kod letanja ju je ponekad bolje namotati ako nema, a obično nema dovoljno mijesta između upeča i prednje pripone. Kada se promijeni smjer on se opet odvije.
Na pramcu može dobro doči i pomoč bowman-a, ako drifter ne namotavamo i ima dovoljno prostora, tako da se ne uplete oko pripone.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* drifter200.gif (7.61 KB, 200x338 - viewed 255 times.)

* drifter.jpg (82.37 KB, 600x800 - viewed 352 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #25 on: May 08, 2010, 06:03:55 pm »

Jarboli [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Jedrilice imaju jarbol na koji se razapinju jedra, on je posrednik između jedra i trupa jedrilice.
Jarboli su se razvijali razvojem jedrilica kako oblikom tako i sposobnošču nošenja.
Položaj na današnjim sportskim jedrilicama prilično je standardiziran. U pravilu se postavljaju tako da težište jedrilja bude od 12 do 16% dužine ispred lateralnog plana.
Lateralni plan je zavisan o raspodjeli istisnine , a najviše o položaju peraje. Tako obično čvrsta peraja (kobilica) diktira položaj jarbola.
Visina jerbola je različita za različite jedrilice, neki prosjek je 1,4 dužine, odnosno kod jahti 1,3 dužine.
Oblik jarbola je obično eliptičan, sa duljom osi uzduž jedrilice, što je uslovljeno načinom upinjanja jarbola, naime lakše se upinje bočno, i vrlo dobro je upet priponama dok prema pramcu i krmi je uzdužno učvrščen samo vrh jarbola letom i zaputkom, pa to diktira krući i čvršči jarbol uzdužnici jedrilice.
Stabilitet jedrilice zahtjeva največe moguće smanjenje težine jarbola, jer zbog njegove visine pri nagibu nastaju značajni momenti (težina x krak) to je uslovilo i promijene materiala i profila jarbola.
Nekad je material bilo iskljičivo drvo  i to puno (mada se je pokušavalo uzdužnim bušenjem dugim svrdlima, ali se gubilo na čvrstoči). Pronalazak vodotpornog lijepila stvorio je nove mogučnosti za izradu jarbola, što je posledično dovelo do pojave bermudskog jedra(1927g).
Za izradu jarbola se koristi lagano i žilavo drvo, najčešče smrekovina i jelovina, borvina i ariš. Ljepe se sintetskim ljepilima.
Presjeci drvenih jarbola [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Aluminijski jarboli danas su u potpunosti zamijenili drvene jarbole..Oni su upola lakši od drvenih i usto 3-4 puta čvršči. Obično je jarbol jednolična cijev odrezana na duljinu i kasnije opremljena okovima, pa eloksirana. Da se izbjegne zvonjava podigača o jarbol u jarbol se nakon uvlačenja cijevi za podigače i kabele zaliji poliuretanskom smolom. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na vrhunskim jedrilicama sve se više upotrebljavaju jarboli od karbonskih vlakana. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Jarboli obično prolaze kroz palubu i završavaju na dnu trupa u posebnom ležištu u petnici jarbola. Taj relativno kratki dio jarbola upet u petnicu i palub unije dovoljan da drži jarbol pa se on dodatno mora upinjati čelima i žicama. Bočno ga drže pripone, a na pramcu leta i prema krmi zaputke. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Okovi jarbola služe za učvrščivanje opute i druge opreme na jarbol.
Na donjem kraju završava petom. Izlaz kroz palubu nema posebnog okova.On se može ukliniti ili pustiti slobodan da dozvoli krivljenje jarbola. Dio iznad palube opremljen je okovom za bum (deblenjak- ispravan izraz, boom su ga nazvali engleski jedriličari posto kod kruženja zna naglo preletjeti i postati opasan za posadu) ,okov za tangun, i urđaji za učvrščenje podigača..
Križevi se izrađuju od drva, a danas uglavnom od plosnatih cijevi od aluminijskih legura, odnosno od karbona.
Vrh jarbola je opremljen jednim ili više okova jer na njemu završaju pripone,leta,zaputke i deblenjača, na vrhu su okovi za podigače jedra, flokova spinakera…Na jarbolu se nalazi svijetiljka i razna elektronička oprema uz obavezan vijetrokaz.


* jarboli.jpg (66.7 KB, 800x500 - viewed 250 times.)

* DSCF3802.JPG (22.03 KB, 300x400 - viewed 500 times.)

* DSCF3790.JPG (36.23 KB, 477x300 - viewed 329 times.)

* DSCF3791.JPG (25.25 KB, 300x334 - viewed 287 times.)

* DSCF3792.JPG (46.22 KB, 400x551 - viewed 346 times.)

* profili od karbona.jpg (10.97 KB, 302x354 - viewed 260 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #26 on: May 08, 2010, 06:05:36 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3793.JPG (61.59 KB, 400x665 - viewed 317 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #27 on: May 08, 2010, 06:28:46 pm »

Bum [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Služi za razapinjanje donje stranice jedra. Obično se izrađuje zajedno sa jarbolom pa mu je sličan po materjalu.
Kod jedrenja na bum dijeluje sila jedra koja ga diže i škote koja ga vuče dolje i prema krmi, zato bumovi moraju biti relativno jaki.
Danas se rade ravni, kruti i lagani, iznimka su bumovi najedrilicama sa savitljivim jarbolima gdje su i oni savitljivi.
Profili su različiti,  ali uglavnom imaju utor za jedro, bilo za porubnik bilo za klizače prišivene za porubnik. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Okov koji spaja bum sa jarbolom je zglob koji dozvoljava kretanje u horizotalnoj ravni, a takođe i i u vertikalnoj ravni , iako se koristi u vrlo malom obsegu kuteva.
Na jahtama okov je masivan a na njegovu konstrukciju utiče način kračenja jedra, ako je to namatanjem okov ima pužni vijak, okretanjem pužnog vijka bum su okreče i namata jedro. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Okov vanjskog kraja buma drži donji rogalj jedra, a u njega je uhvačena deblenjača(na vrh jarbola) i škota. Jedro se veže u okov i okretanjem vijka umetnutom ručkom dovodi u želeni položej.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF3798.JPG (46.65 KB, 420x300 - viewed 251 times.)

* DSCF3794.JPG (76.06 KB, 800x427 - viewed 295 times.)

* DSCF3795.JPG (30.04 KB, 348x300 - viewed 256 times.)

* DSCF3796.JPG (38.25 KB, 585x300 - viewed 267 times.)

* New-GM-in-boom-furling-system-1_0.jpg (64.62 KB, 637x594 - viewed 207 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #28 on: May 08, 2010, 06:50:38 pm »

Škote se hvataju za prsten na donjoj strani okova.
Na njemu se nalaze i razni okovi za kračenje, a to zavisi od načina kračenja.
Škote su glavno sredstvo za postavljanje jedra prema vijetru. Da se sile pritezanja lakše savladaju vode se preko kolotura. Jedan kraj škote je pričvrščen na palubi, a drugi kraj ide posadi. Palubni kolotur je pričvrščen na poprečno postavljene tračnice. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Priteg (vanga) je uređaj kojim se regulira napetost jedra pritezanjem buma prema dolje , Može biti uzica sa koloturom, a sve češče je vijčana ili hidraulička. Ovakav kruti priteg efikasniji je od pritega konopom jer se da tačnije namještati, a može i držati bum , pa ne treba deblenjača i nosač na koji se bum oslanja kad jedro nije podignuto. Priteg ide s donje strane buma pod kutom 45 st. i završava na stražnjoj strani jarbola blizu palube, sa jarbolom tvori trokut. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tangun je oblica kojom se razapinje spinaker
Hvatište tanguna je na jarbolu obično nešto više od okova za bum. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Položaj tanguna u horizontalnoj ravni postavlja se bracomkoja ima hvatište na krmi jedrilice i odatle ide posadi u kokpit.



* main1a_150h.jpg (4.22 KB, 83x150 - viewed 757 times.)

* main3a_150h.jpg (6.29 KB, 153x150 - viewed 737 times.)

* vang.jpg (9.16 KB, 200x197 - viewed 224 times.)

* vang6_150h.jpg (5.28 KB, 158x147 - viewed 722 times.)

* FOR401107_F.jpg (4.9 KB, 240x240 - viewed 242 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #29 on: May 14, 2010, 06:25:26 pm »

Manevri jedrima
Manevrisanje sa jedrilicom u osnovi je jednostavno, međutim potrebno je poznavati osnove odkojih zavisi dobar manevar.
Prvo treba podignuti jedra koja su uvjetovana kursom prema vjetru i jačini vjetra.
Jačina vijetra dopušta podizanje određene količine jedrilja, u laganom vijetru što više, u jačem vijetru manje nego što bi jedrilica mogla podnijet, jer u slučaju naglog pojačanja vijetra manja je šteta od isprva manje jedrilja nego šteta od kasnije prevelikog , ako se uzme u obzir da su promene brzine minimalne.
Kao što je i prije napomenuto manevri jedrilicom su:
     -otpadanje-jedrilica ostaje na istim uzama  i promjeni pravac tako da se pramcem odmakne od vijetra
     -prihvačanje-jedrilica na istim uzdama se pramcem pomiče u vijetar.
     -letanje-jedrilica promijeni uzde prolazeči kroz vijetar pramcem
     -kruženje –jedrilica promeni uzde prolazeči krmom u vijetar.
Da se podsjetimo kako jedra djeluju na jedrilicu. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Recimo da imamo samo glavno jedro i prečku. Ako se težište jedrilja nalazi iznad težišta lateralnog plana tačka na kobilici jedrilica ide ravno i drži kurs, ako je zategnuto glavni jedro a prečka leprša jedrilica prihvača u vijetar jer je težište jadrilja pomaknuto prema krmi, težište lateralnog plana je uvijek isto,ako je zategnuta prečka
Težište jedrilja se pomiče prema pramcu i jedrilica odpada.

Otpadanje
Znači sva tajna je u jedrilju. Kada kormilar hoče odpadati trimer glavnog jedra popušta škotu glavnog jedra, prečka je zategnuta, potreban je mali odklon kormila da jedrilica počne brzo odpadati. Kad počne odpadati popusti se i škota prečke. Glavno jedro je do završetka manevra uvijek malo više popušteno.
Kada jedrilica dobije odgovarajuči kurs, trimeri namjeste jedra tako da je težište jedrilja iznad tačke latralnog plana, odnosno da jedrilica drži kurs, brez prihvačanja i odpadanja.
Ako jedrilica neče odpasti znači da nismo popustili glavno jedro dovoljno brzo.

Prihvačanje
Ovo je jednostavan manevar.Kormilar okrene kormilo i jedrilica pođe u vjetar . Trimeri jedara ga prate zatezanjem škota. Trimer glavnog jedra može malo brže pritezati tako da potpomogne manevar. Kormilar mora paziti da se jedrilica prebrzo ne okreče u vijetar i pobjegne.
Ako neče da prihvača to znači da se žuri sa pritezanjem prečke.


* DSCF3866.JPG (46.81 KB, 800x425 - viewed 307 times.)
Logged
Pages:  1 [2] 3   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 22 queries.