PALUBA
March 28, 2024, 08:24:05 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Gasne turbine  (Read 53480 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« on: May 19, 2010, 09:26:07 pm »

Gasne turbine

Gasna turbina je rotaciona mašina koju pokreće energija toka gasa proizvedenog sagorevanjem goriva. Na prednjem kraju, gasna turbina ima kompresor a na zadnjem turbinu, dok su komore za sagorevanje između kompresora i turbine.

Naziv "gasna turbina" nije baš najsrećnije izabran, jer neupućene asocira na turbinu koja koristi gas kao gorivo, što uglavnom nije tačno. Taj termin se koristi kod turbina koje pogone brodove i generatore električne struje, mada se koriste i termini "turbo-osovinska mašina" ili "combustion turbine" što bi se prevelo kao "turbina sa sagorevanjem" dok se u avijaciji uglavnom koriste termini "jet engine" - "mlazni motor", "jet turbine engine" - "mlazni turbo motor" i "prop jet" - "mlazni propulzor" (u varijanti kada turbinska osovina pogoni propeler aviona ili elisu helikoptera).

Šema rada gasne turbine na kojoj su označeni osnovni delovi:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Većina izvedbi gasnih turbina kategoriše se kao mašine sa unutrašnjim sagorevanjem, mada postoje i izvedbe koje spadaju u kategoriju mašina sa spoljnim sagorevanjem. Ova vrsta turbina su u stvari mašine koje rade na pogon toplim vazduhom.

Istorija razvoja gasnih turbina

Patent za gasnu turbinu kakvu poznajemo danas, registrovao je Englez, Ser Frank Whittle 1930. godine. Njegov patent odnosio se na gasnu turbinu za pogon vazduhoplova - mlaznog aviona. Koristeći njegov patent i doprinos naučnika Coleya i Mossa, kompanija Whittle je razvila efikasnu i upotrebljivu gasnu turbinu. Međutim, istorija ove mašine počela je ranije:

- 1791., prvi patent gasne turbine u Engleskoj registrovao je John Barber. Zbog tehnoloških ograničenja, nikad nije napravljen efikasan prototip.

- 1903., Norvežanin Egidius Elling izgradio je prvu gasnu turbinu koja je bila sposobna da proizvede više energije nego što je potrebno za pokretanje njenih sopstvenih elemenata, snage 11 KS. Njegov rad je kasnije koristio Ser Frank Whittle za svoju turbinu.

- 1904., neuspešan projekat gasne turbine, Franz Stolzera u Berlinu (prvi aksijalni kompresor).

- 1906., gasna turbina koju je razvio Armengaud Lemale u Francuskoj (centrifugalni kompresor, nije davala korisnu snagu).

- 1910., prvu gasnu turbinu sa sagorevanjem sa prekidima razvio je Holzwarth, snaga uređaja 150 kW.

- 1913., Nikola Tesla je patentirao Teslinu turbinu čiji rad se zasnivao na efektu graničnih slojeva strujanja fluida.

- 1914., patent (ali nepotpun) za gasnu turbinu prijavio je Charles Curtis.

- 1918., jedan od najvećih proizvođača turbina danas, kompanija General Electric osnovala je odelenje za turbine.

- 1920., dr A. A. Griffith je razvio praktičnu teoriju koja se mogla primeniti na razvoj turbina, o protoku gasa preko aerodinamičkog profila (krila).

- 1923., razvijen je prvi turbo punjač na izduvne gasove za povećanje snage dizel motora.

- 1930., Ser Frank Whittle patentirao je svoju turbinu za mlazni pogon letelice, zasnovanu na radovima ranijih istraživača. Prvi uspešan test njegove turbine izveden je 1937. godine.

- 1934: Raúl Pateras de Pescara patentirao je mašinu sa slobodnim klipovima - generator gasa za gasnu turbinu (verzija sa spoljnim sagorevanjem).

- 1936: Hans von Ohain i Max Hahn u Nemačkoj razvili su sopstveni patent turbine dizajnirane vrlo slično kao turbina Ser Whittla. Treba napomenuti da su se ova dva projekta odvijala istovremeno, dakle nije bilo krađe patenata.

- 1939., prva gasna turbina na svetu za pogon generatora električne struje proizvedena je u Brown Boveri kompaniji, Nojšatel, Švajcarska. Aerodinamiku za ovu turbinu razvio je poznati naučnik Stodola.

Šema prve primenjene gasne turbine u Nojšatelu:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tehnološki opis gasne turbine

Gasna turbina radi na principu termodinamičkog cilusa poznatog kao Brajtonov ciklus. U ovom ciklusu, atmosferski vazduh se komprimira - sabija, zagreva u komorama za sagorevanje, zatim prolazi ekspanziju u turbini, gde zahvaljujući dodatnoj energiji oslobođenoj iz sagorelog goriva oslobađa više snage nego što je potrebno za pokretanje kompresora, odnosno za prvi deo ciklusa - kompresiju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Snaga proizvedena ekspanzijom gasa u turbini a koju dobrim delom troši kompresor, proporcionalna je apsolutnoj temperaturi gasa koji prolazi kroz lopatice turbine. Zbog toga je najefikasnije koristiti gasnu turbinu na najvišim praktično mogućim temperaturama gasa na lopaticama turbine koju omogućuju materijali i tehnologija unutrašnjeg hlađenja lopatica turbine, a istovremeno kompresor treba da usisava vazduh što je moguće niže temperature. Kako je vremenom tehnologija materijala dozvoljavala sve više temperature na ulazu u turbinsko kolo, postizan je sve povoljniji odnos odnos pritiska vazduha na izlazu iz kompresora i temperature vazduha na ulazu u komore za sagorevanje.

Veći pritisci i temperature direktno utiču na veći koeficijent korisnog dejstva i veću specifičnu snagu turbine (odnos težine turbine i izlazne snage). Zbog toga je opšti trend razvoja gasnih turbina stalno usmeren na kombinaciju što viših temperatura i pritisaka. Međutim, to poskupljuje proizvodnju, ali donosi i veću ekonomsku korist kod korišćenja turbine. Savremene industrijske turbine imaju izbalansiran odnos između performansi i cene koji daje maksimalno ekonomičnu mašinu sa aspekta kako proizvođača, tako i korisnika.
 
Izduvni gasovi gasne turbine imaju vrlo visoke temperature, 450 do 5500 C, a kod najnovijih modela i preko 6500 C. Tako visoke temperature dopuštaju utilizacionu upotrebu izduvnih gasova - u utilizacionim kotlovima za proizvodnju vodene pare, koja se dalje koristi za pogon parne turbine, kao na sledećoj slici, ili za zagrejavanje goriva ili vode za tehnološke potrebe.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ovaj sistem - kombinacija gasne i utilizacione parne turbine vrlo često se primenjuje, čime se povećava ekonomičnost postrojenja.

Mehanički posmatrano, gasna turbina je manje kompleksan uređaj od klipnih motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Jednostaviji modeli gasnih turbina imaju samo jedan pokretni deo: osovinu, na kojoj se nalaze kompresor i turbina (ovde nije razmatran sistem za napajanje turbine gorivom kao ni uređaji za prenos snage sa turbine na pogonjenji uređaj). Međutim, potrebna preciznost izrade delova i korišćenje legura otpornih na visoke temperature koje su neophodne za postizanje visoke efikasnosti, često čine proizvodnju gasnih turbina, čak i jednostavnijih modela, komplikovanijom od proizvodnje klipnih motora sa unutrašnjim sagorevanjem.


* sema rada gasne turbine.gif (22.59 KB, 346x253 - viewed 1323 times.)

* prva gasna turbina.jpg (42.27 KB, 306x255 - viewed 1302 times.)

* brajtonov ciklus.jpg (69.25 KB, 745x293 - viewed 1022 times.)

* kombinacija gasne i parne turbine.jpg (21.72 KB, 592x304 - viewed 1481 times.)
« Last Edit: May 23, 2010, 08:36:22 am by Boro Prodanic » Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1 on: May 20, 2010, 08:36:49 pm »

Delovi gasne turbine

Gasna turbina ima tri osnovna dela: kompresor, komore za sagorevanje i turbinu. Njihov položaj se može videti na sledećem video klipu i slikama:

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/FEskuFc3u5s?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ukratko o osnovnim delovima gasne turbine:

Kompresor i turbina

Kompresor i turbina spojeni su osovinom preko koje turbina prenosi rotacioni momenat na kompresorska kola, te ćemo ih opisati zajedno. Kod prostijih izvedbi gasnih turbina postoji samo jedna osovina, dok izvedba twin spool turbine ima dve osovine (jedna u drugoj), od kojih duža spaja kompresor niskog pritiska sa turbinom niskog pritiska, a kraća (spoljna osovina većeg prečnika) spaja kompresor visokog pritiska sa turbinom visokog pritiska. Spoljna (kraća) osovina ima u ovoj izvedbi mnogo veći broj obrtaja od duže (unutrašnje). Postoje i izvedbe gasnih turbina sa tri osovine jedna u drugoj, sa istim principom rada.

Kompresori na gasnim turbinama mogu da budu aksijalni, radijalni, ili kombinovane izvedbe. Radijalni (centrifugalni) kompresori kod kojih je izlaz komprimiranog vazduha po obodu lopatičnog kola su robustni, manje koštaju ali su ograničeni na odnos kompresije do 6 ili 7:1, što nije dovoljno za efikasan rad modernih turbina. Primenjivani su na starijim gasnim turbinama, a danas se primenjuju samo na turbinama manje snage.

Aksijalni kompresori kod kojih je izlaz komprimiranog vazduha paralelan sa osi mašine su efikasniji, većeg kapaciteta i danas se, iako skuplji, uglavnom primenjuju na gasnim turbinama. Aksijalni kompresor turbine najčešće ima više stepeni - parova rotacionih kompresorskih kola i statorskih kola za usmeravanje toka vazduha na lopatice sledećeg stepena.

U principu je lakše projektovati i proizvesti turbinu nego kompresor, jer je tehnički gledano lakše postići ekspanziju vrelog vazduha nego kompresiju hladnog vazduha. Turbine obično zahtevaju manji broj stepeni - parova rotacionih turbinskih i statorskih kola od aksijalnih kompresora. Neke manje gasne turbine proizvode se i u centrifugalnoj izvedbi, ali najveći broj gasnih turbina je aksijalne izvedbe. Projektovanje i izrada turbine je komplikovana zbog potrebe da se koriste materijali koji imaju dug životni vek pri radu u struji vrelog vazduha. Najkritičniji je prvi stepen turbine, gde je temperatura najviša. Posebnim sistemima hlađenja turbinskih kola postiže se da materijal lopatica turbine, koji se topi na oko 10000 C efikasno radi nekoliko hiljada sati na temperaturi vrelog vazduha od preko 16000 C.

Komore za sagorevanje

U komorama za sagorevanje odvija se mešanje vazduha sa gorivom i sagorevanje goriva, razvijaju se vreli gasovi - produkti sagorevanja, koji se usmeravaju na turbinu. Komore za sagorevanje moraju da ispune mnoge tehnološke zahteve, čija važnost se razlikuje u zavisnosti od mesta primene i vrste gasne turbine. Naravno da su neki od tih zahteva protivurečni sa nekim drugim, pa se uvek traži optimalni odnos potreba i mogućnosti, cene i efikasnosti kao i zadovoljavanje potreba za zaštitom životne sredine od gasova na izlazu iz turbine. Ti zahtevi su sledeći :

1. Visoka efikasnost sagorevanja u svim radnim režimima;
2. Nizak nivo nesagorelih ugljovodonika, ugljen monoksida, malo oksida i nitrata na visokom radnom režimu, malo vidljivog dima (minimalno zagađenje životne sredine);
3. Mali gubitak pritiska gasova, uobičajeni gubitak je 3-5 %;
4. Sagorevanje mora biti stabilno pri svim radnim režimima;
5. Pouzdano paljenje goriva na niskim temperaturama kao i na velikim nadmorskim visinama (za avionske turbine);
6. Ravnomerno sagorevanje goriva;
7. Male varijacije temperature gasova - za duži životni vek turbine;
8. Životni vek komore od nekoliko hiljada radnih sati;
9. Mogućnost korišćenja više vrsta goriva - prirodni ili zemni gas i dizel gorivo za industrijsku primenu, kerozin za primenu u avijaciji;
10. Dužina i prečnik pogodni za gabarite kompletne turbine;
11. Minimalna cena, minimalno održavanje i opravke;
12. Minimalna težina (za primenu u avijaciji).

Komora za sagorevanje sastoji se od tri osnovna dela - kućišta, plamene cevi i sistema za ubrizgavanje goriva. Kućište mora da izdrži ciklične pritiske i može da bude deo spoljnjeg oklopa gasne turbine. Unutar kućišta nalazi se sistem za ubrizgavanje goriva i plamena cev relativno tankih zidova u kojoj se odvija mešanje goriva sa vazduhom i sagorevanje.

Gasne turbine sa spoljnim sagorevanjem goriva

Postoje i izvedbe gasnih turbina koje imaju spoljne komore za sagorevanje goriva i proizvodnju vrelih gasova. Ove turbine obično kao gorivo koriste ugljenu prašinu ili biomasu (kao što je sitna piljevina na primer). Međutim vreli gasovi dobijeni sagorevanjem ovakvih goriva ne mogu da se koriste u turbini zbog velikog sadržaja nečistoća, posebno čađi, pa svoju toplotu predaju vazduhu u posebnom izmenjivaču toplote. Taj čisti vazduh uvodi se na lopatice turbine. Kako kod ovakvih turbina lopatice turbinskih i statorskih kola nisu direktno izložene vrelim produktima sagorevanja, mogu biti proizvedene od jeftinijih materijala. Međutim, i efikasnost ovakvih turbina je manja od klasičnih gasnih turbina, ali se ovaj uređaj primenjuje upravo tamo gde ima u izobilju goriva koje smo ranije naveli, pa je ukupno gledano njena iskoristivost ipak na zadovoljavajućem nivou.

Na sledećoj slici prikazan je jedan generator vrelih gasova za gasnu turbinu sa spoljnim sagorevanjem koji se koristio ranije, doduše kao gorivo je koristio teže frakcije nafte.

Mašina sa slobodnim klipovima - generator gasa za gasnu turbinu:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Osim tri najvažnija dela gasne turbine, postoji još mnogo delova koji povezuju sistem gasne turbine i omogućavaju njen efikasan rad, kao što su rashladnici vazduha, izmenjivači toplote, sistem za hlađenje lopatica turbine, sistem ulja za podmazivanje, sistem za ubrizgavanje goriva, sistemi za kontrolu i nadzor u radu i tako dalje. Međutim, bavljenje svim ovim delovima odvelo bi nas daleko od suštine teme, mada će svaka dopuna u tom smislu biti dobro došla.

Zagađenje životne sredine koje izaziva gasna turbina

Ako izduvne gasove gasne turbine uporedimo sa izduvnim gasovima ostalih motora, na primer sa dizel ili benzinskim motorom, merenjima i ispitivanjima utvrđeno je da gasna turbina primenjena na nivou tla proizvodi manje polutanata - ugljen monoksida, nesagorelih ugljo-vodonika, oksida sumpora i azota, dima i čađi.

Međutim, doprinos produkata sagorevanja u gasnim turbinama korišćenim u avijaciji zagađenju životne sredine je mnogo veći, iako je procenat polutanata u izduvnim gasovima isti kao i kod turbina koje se koriste na površini Zemlje ili čak i manji. Naime, mlazni avioni lete na velikim visinama - u gornjim slojevima troposfere, tako da polutanti iz izduvnih gasova mnogo više utiču na oštećenje ozonskog sloja atmosfere. Rešenje ovog problema ostaje izazov za inženjere XXI veka, obzirom na sve širi dijapazon upotrebe gasne turbine u avijaciji.


* delovi gasne turbine.gif (13.24 KB, 527x269 - viewed 1461 times.)

* presek gasne turbine.jpg (18.34 KB, 500x330 - viewed 1803 times.)

* masina sa slobodnim klipovima.jpg (29.67 KB, 551x304 - viewed 633 times.)
« Last Edit: May 23, 2010, 08:44:35 am by Boro Prodanic » Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #2 on: May 22, 2010, 04:03:28 pm »

Performanse, prednosti i mane, vrste gasnih turbina

Performanse gasnih turbina

Gasne turbine se proizvode u rasponu izlazne snage od nekoliko stotina kilovata (kW) do nekoliko stotina megavata (MW), u zavisnosti od primene.

Temperatura vrelih gasova koji pogone gasnu turbinu jedna je od najvažnijih karakteristika ovog uređaja. Osim pogonske energije za glavnu namenu uređaja, izduvni gasovi gasnih turbina sadrže još uvek veliku količinu energije pogodnu za primenu u mnogim kombinovanim sistemima energija-toplota. Najčešće se ova energija, da ne bi otišla u nepovrat, koristi u generatorima pare (parnim kotlovima) a kasnije za proizvodnju električne struje. Isto tako, ova energija se koristi za potrebe grejanja vode, goriva i prostorija, što znatno podiže ukupni koeficijent korisnog dejstva gasnih turbina.

Temperaturu izduvnih gasova gasne turbine određuje kombinacija dva faktora - temperature paljenja goriva u komorama za sagorevanje i kompresionog odnosa kompresora. Tipične aero-izvedene turbine imaju višu temperaturu paljenja goriva od industrijskih turbina, ali kada se u obzir uzme i kompresioni odnos i ukupna količina komprimiranog vazduha, temperatura izduvnih gasova kod ove dve vrste turbina je podjednaka - na nivou od 4500 do 5500 C.

U praksi, trenje i turbulencija gasova na kolima kompresora i turbine kod gasnih turbina uzrok su sledećih pojava:

- kompresija vazduha u kompresoru nije idealna - izentropska, pa je zbog toga temperatura vazduha na izlazu iz kompresora viša od idealne;
- ekspanzija gasova na lopaticama turbine takođe nije izentropska, što smanjuje stepen iskorišćenja energije sadržane u vrelim gasovima;
- pojavljuju se gubici pritiska na usisu vazduha, u komorama za sagorevanje i na izduvu, što opet smanjuje smanjuje stepen iskorišćenja turbine.

Kritični delovi u konstrukciji gasne turbine su ležajevi - tradicionalno se proizvode kao hidro-dinamički uljni ležajevi ili uljem hlađeni kotrljajući ležajevi. Mnogo su efikasniji klizni ležajevi koji se poslednjih 20-ak godina uspešno primenjuju na manjim turbinama, posebno kod mikro-turbina.

Efikasnost gasnih turbina umnogome zavisi od toga da li se izduvni gasovi ispuštaju u atmosferu ili se dalje koriste za pogon utilizacionih uređaja, jer gasovi na ispuhu sa sobom odnose između 60 i 70 % ukupne energije sagorelog goriva.

Tehnologija proizvodnje gasnih turbina konstantno napreduje i ima tendenciju daljeg napretka, posebno primenom informacionih tehnologija (naročito je važna primena aplikacija koje rade na bazi metode konačnih elemenata u projektovanju), što rezultuje proizvodnjom sve manjih a efikasnijih turbina, efikasnijim sagorevanjem goriva i boljim hlađenjem delova turbine. Ako posmatramo emisiju gasova u atmosferu, tehnološki izazov za budućnost je težnja da vreli gasovi budu što više temperature na ulazu u turbinsko kolo, ali da se smanji temperatura sagorevanja goriva, posebno da ne bude "vršnih" temperaura u komorama za sagorevanje, jer ovi "vrhovi" povećavaju procenat oksida azota u izduvnim gasovima koji su značajan zagađivač životne sredine.

Primenom kliznih ležajeva u proizvodnji gasnih turbina od poslednje decenije XX veka sve više se elimiše potreba za postojanjem sistema za podmazivanje uljem, pa moderne turbine mogu da izdrže i više od 100.000 start-stop ciklusa.

Mikro-elektronika i razvoj tehnologije prenosa snage omogućuju sve širu primenu turbina u raznim oblastima u kojima ranije nisu mogle da budu primenjivane zbog velikih gabarita, na primer u vozilima.

Prednosti i mane gasnih turbina

Prednosti gasnih turbina u odnosu na ostale pogonske mašine su:

- veoma visok odnos snaga/težina;
- manji gabariti u odnosu na ostale pogonske mašine iste snage;
- kretanje u samo jednom pravcu, sa mnogo manje vibracija;
- manje pokretnih delova;
- manji radni pritisak;
- veća radna brzina;
- manja cena podmazivanja i manja potrošnja ulja.

Osim nabrojanih prednosti, gasne turbine imaju i određene nedostatke kada ih poredimo sa ostalim pogonskim mašinama:

- visoka cena;
- manji koeficijent korisnog dejstva, posebno na nižim režimima rada i praznom hodu;
- duže vreme potrebno za startovanje;
- slabiji i sporiji odziv na zahtev za promenom radnog režima.

Vrste gasnih turbina

Gasne turbine mogu se upotrebljavati u raznim konfiguracijama, kao:

1. Prosti ili obični ciklus - turbina koja se koristi samo za proizvodnju snage za pogon neke druge mašine ili uređaja, a izduvni gasovi odlaze slobodno u atmosferu;

2. Kombinovani ciklus toplota-snaga ili snaga-toplota-snaga, kod kojeg je gasnoj turbini običnog ciklusa dodat izmenjivač toplote za izduvne gasove koji energiju sadržanu u njima prevodi u upotrebljivi oblik toplotne energije, obično pare ili tople vode;

3. Kombinovani ciklus snaga-snaga, u kojem se izduvni gasovi gasne turbine koriste za proizvodnju pare visokog pritiska za pogon parne turbine kao dodatnog propulzivnog uređaja.

Osim tri nabrojane mogućnosti, ponekad se u industriji na sredini ciklusa ekspanzije gasova u gasnoj turbini, energija gasova koristi za proizvodnju pare potrebne za neki drugi tehnološki proces, pa se gasovi vraćaju u turbinu na dalju ekspanziju u narednim stepenima turbine.

Gasna turbina otvorenog ciklusa:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kombinovani ciklus snaga-toplota-snaga:

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/uXLUoqzlT2k?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

Kombinovani ciklus snaga-snaga, gasna turbina kombinovana sa parnom turbinom:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Postoje dva osnovna tipa gasnih turbina:

Aero-izvedene turbine za stacionarnu upotrebu adaptirane su iz avionskih gasnih turbina i turbo-osovinskih izvedbi. Ove turbine su lakše, toplotno efikasnije, ali su i skuplje za proizvodnju od onih koje su posebno projektovane za stacionarnu upotrebu jer se utilizaciono iskorišćenje izduvnih gasova planira još pri projektovanju postrojenja. Koeficijent korisnog dejstva ove vrste tubina kreće se oko 45 % (0,45). Najveće aero-izvedene turbine su snage 40-50 MW, kompresionog odnosa do 30:1, i najčešće im je potreban poseban, eksterni kompresor. Najčešće se koriste za vojne potrebe, zbog male težine, odnosno visokog odnosa snaga/težina.

Aero-izvedena gasna turbina:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Industrijske gasne turbine razlikuju se od aero-izvedenih po spoljnjim omotačima, ležajevima i lopaticama turbinskih i kompresorskih kola, koji su redom teži i masivnije konstrukcije od aero-izvedenih turbina. Po veličini, mogu biti od pokretnih postrojenja montiranih na kamion do enormno velikih industrijskih postrojenja ogromne snage, od 1 do 350 MW. Koeficijent korisnog dejstva ove vrste tubina kreće se i do 60 % (0,60) kada se energija izduvnih gasova dodatno iskorišćava u nekom utilizacionom uređaju ili kombinovanom ciklusu snaga-toplota ili snaga-toplota-snaga. Generalno gledano, ova vrsta turbina je jeftinija, robustnija, ima duži radni vek između remonta i duže intervale održavanja, pa je pogodnija za kontinualnu upotrebu. Međutim, ova vrsta turbina je manje efikasna a mnogo teža od aero-izvedenih turbina. Kompresioni odnos im je najčešće oko 16:1, ne zahtevaju eksterni kompresor.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Industrijske gasne turbine koriste se za pogon kompresora na gasovodima, u petro-hemijskoj industriji, čeličanama, proizvodnji električne struje - za rad u vršnom opterećenju mreže, a zahvaljujući napretku u tehnologiji proizvodnje i smanjenju cene sve češće i za baznu proizvodnju struje. Koriste se i u mnogim drugim granama industrije, u kombinaciji snaga-toplota-snaga, čime se postiže veći stepen iskoristivosti i zadovoljavanje više tehnoloških potreba industrijskog postrojenja odjednom.

Gasne mikro-turbine

Zbog mnogo manjih dimenzija u odnosu na većinu gasnih turbina i različitih tehnologija proizvodnje, mikro-turbine se mogu smatrati posebnom vrstom gasnih turbina. Primer:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pionir u oblasti modernih gasnih mikro-turbina je Kurt Schreckling, koji je proizveo prvu mikro-turbinu krajem XX veka, tipa FD3/67, koja je proizvodila do 22 N potiska i mogla pogoniti čak i male mehaničke alate - strugove na primer. Ova vrsta gasnih turbina koristi se kao turbo-alternatori, turbo-generatori i kao pogonske mašine za razne uređaje. Sve više se u svetu koriste u kombinovanim snaga-toplota ciklusima i za pogon sve manjih pogonjenih mašina. Ova vrsta gasnih turbina najviše obećava za buduću primenu, posebno u hibridno-električnim vozilima.

Snaga gasnih mikro-turbina kreće se u rasponu od manje od jednog kilovata, pa do nekoliko desetina ili stotina kilovata. Napredak u elektronici omogućio je integraciju mikro-generatora na osovinu mikro-turbine, čime se smanjuju zahtevi za sinhronizaciju rada generatora zbog stabilnog broja obrtaja turbinske osovine.

Gasne mikro-turbine imaju mnogo komparativnih prednosti u poređenju sa drugim pogonskim motorima: bolji odnos snaga/težina, izuzetno mala emisija štetnih gasova i praktično samo jedan pokretni deo - osovina. Mogu se proizvoditi sa kliznim ležajevima, bez sistema ulja za podmazivanje i rashladnog sistema, čime se smanjuje upotreba materija opasnih za životnu sredinu. Utilizacija izduvnih gasova mikro-turbine lako se izvodi te se i taj deo energije može iskoristiti. Međutim, generatori pogonjeni drugim pogonskim motorima imaju brži odziv na zahtev za promenu radnog režima i obično malo veći koeficijent korisnog dejstva, posebno na nižim radnim režimima. Kod upotrebe za pogon vozila, prednost u odnosu snaga/težina koju gasne turbine imaju prema drugim pogonskim motorima daleko prevazilazi mane gasnih mikro-turbina, stoga je tu njihova budućnost.

Kao gorivo mogu da koriste komercijalna goriva - naftne derivate, prirodni gas, propan i kerozin, kao i obnovljiva goriva - bio-dizel i bio-gas.

Mikro-turbine obično imaju jednostepeni radijalni kompresor, jednostepenu radijalnu turbinu i izmenjivač toplote za izduvne gasove. Najkomplikovaniji za proizvodnju je upravo izmenjivač toplote, zbog toga što radi pod velikim razlikama u pritisku i temperaturi gasova. Energija dobijena preko izmenjivača toplote može se koristiti za zagrejavanje vode, prostora i za rad klima uređaja, čime se štedi električna energija.

Koeficijent korisnog dejstva gasne mikro-turbine obično je od 25 do 35 % (0,25 do 0,35). Kada se koristi u kombinovanom snaga-toplota ciklusu, koeficijent je znatno veći, čak i do 80 % (0,80).

Najmanje gasne mikro-turbine do sada proizveo je profesor aeronautike i astronautike Alan H. Epstein sa MIT (Massachusetts Institute of Technology) - dimenzije su im izražene u milimetrima! Namenjene su za proizvodnju električne energije potrebne jednom jedinom čoveku, ali im je za sada koeficijent korisnog dejstva samo od 5 do 6 % (0,05 do 0,06). Ovaj Institut dalje razvija svoju mikro-mikro-gasnu turbinu, sa namerom da za neko vreme ona bude izvor svih potreba za električnom energijom pojedinca, ali barem deset puta efikasnija i jeftinija od danas najkvalitetnijih litijum-jonskih baterija.


* gasna turbina otvorenog ciklusa.gif (23.11 KB, 530x300 - viewed 2234 times.)

* sema sistema gt-pt.gif (31.91 KB, 575x357 - viewed 1134 times.)

* aero-izvedena gasna turbina.jpg (10.29 KB, 385x153 - viewed 1094 times.)

* industrijska gasna turbina.jpg (10.01 KB, 335x232 - viewed 1128 times.)

* gasna mikro-turbina.jpg (5.65 KB, 215x131 - viewed 561 times.)
« Last Edit: May 23, 2010, 08:51:49 am by Boro Prodanic » Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #3 on: May 22, 2010, 08:14:22 pm »

Primena gasnih turbina

Već je rečeno da je prva komercijalna gasna turbina iskorišćena za pogon generatora električne struje u Švajcarskoj pre 60 - ak godina. Od tada, ovaj uređaj stalno nalazi nove i nove moduse primene u raznim oblastima. Sve češće se gasna turbina koristi kao pogonska mašina na lokomotivama, autobusima, automobilima, motociklima, helikopterima, brodovima, za pogon električnih generatora, a da o primeni u funkciji avionskog motora i ne govorimo. Razlog za sve širi domen primene gasne turbine je njen odnos snaga/težina - male dimenzije a velika izlazna snaga su njena glavna komparativna prednost pred klipnim motorima. Iako nisu toliko dobre u odzivu na promenu radnog režima i efikasne kao klipni motori, sve više se turbine ugrađuju u motorna vozila, posebno vozila hidbridnog (kombinovanog) pogona.

Još uvek su manje gasne turbine skuplje od klipnih motora, ali sad je to već samo pitanje broja proizvedenih primeraka - serijska proizvodnja klipnih motora pojeftinjuje motore uprkos velikom broju delova, posebno pokretnih. Kako se gasne turbine budu više primenjivale, i ovaj "nedostatak" će postati prošlost.

Pogon električnih generatora gasnim turbinama

Najekonomičnija primena gasne turbine za proizvodnju električne struje je u kombinovanom ciklusu snaga-snaga, znači u kombinaciji gasne i parne turbine, na koji način se stepen korisnog dejstva postrojenja podiže i iznad 60 % (0,60). Ako se za ovu namenu koristi turbina običnog ciklusa, ovaj koeficijent iznosi samo 40 % (0,40).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ranije su se gasno-turbinski generatori koristili samo u vršnim opterećenjima mreže koju su napajali zbog male ekonomičnosti, ali danas se sve češće koriste i za stalnu proizvodnju električne struje jer primenom kombinovanih ciklusa postaju sve ekonomičniji.

Turbine kao pogon putničkih vozila - automobila, motocikala i autobusa

Prva primena gasne turbine kod putničkih vozila bila je prilikom primene turbo-punjača na dizel motorima, jer je turbo-punjač u suštini mala gasna turbina. Tokom proteklih nekoliko decenija, izvršen je veliki broj eksperimenata na ugradnji gasne turbine kao pogonskog uređaja za putna vozila, u čemu je prednjačio američki Chrysler. Eksperimenti su bili manje ili više uspešni, ali jedan automobil na pogon gasnom turbinom je čak pobednik u auto-moto sportu:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Logično je da su se prvi automobili sa novim pogonom nastojali dokazati u sportskim nadmetanjima, zbog popularnosti i gledanosti ovih priredbi. Prvi eksperimentalni automobil pogonjen gasnom turbinom bio je Rover, dvosed sa turbinom iza sedišta a izduvnom granom na vrhu zadnjeg spojlera. Za vreme testova, automobil je postigao najveću brzinu od 140 km/h (1950. godine!) na broju obrtaja osovine turbine od 50.000 o/min. Isproban je pogon na dizel gorivo, parafin i petrolej, ali je velika potrošnja goriva ostala nepremostiv problem, te je eksperiment napušten. Danas se prototip nalazi u Muzeju nauke u Londonu.

U vremenu od 1950-ih do ranih 1980-ih, Chrysler je izradio nekoliko prototipova automobila pogonjenih gasnim turbinama, sa testiranjem kola u realnim uslovima - proizvođen je veći broj primeraka svakog modela.
 
General Motors, Volvo, Toyota i još neki proizvođači isto tako su eksperimentisali sa ovakvim automobilima. U ranim 1990-im godinama, Volvo je proizveo prvi hibridni "ekološki" automobil, a taj koncept brzo su prihvatili svi veliki svetki proizvođači automobila.

Uprkos svim nastojanjima, još uvek nema u serijskoj proizvodnji automobila pogonjenog gasnom turbinom, ali ne treba sumnjati da nećemo dugo čekati na njegovu promociju.

Koncept pogona gasnom turbinom primenjivan je i na autobuse, pa tako u pet velikih svetskih gradova putnike vozi oko 30 autobusa sa ovim pogonom, a na osnovu zaključaka iz testova, naručeno je nekoliko stotina ovakvih autobusa.

Početkom XX veka, gasna turbina počela je da se primenjuje i na pogon motocikala, koji su na testovima postizali brzinu blizu 400 km/h sa turbinom snage 283 kW.

Isto tako, nekoliko tipova železničkih lokomotiva danas pogone gasne turbine.

Gasna turbina kao pogonski uređaj tenka

Prva upotreba gasne turbine za pogon oklopnog vozila bila je još 1954. godine, kada je kompanija C. A. Parsons & Co. razvila model turbine PU2979 za tenk Conqueror. Od tada, gasna turbina korišćena je za pogon nekih sovjetskih i ruskih tenkova, kao tipa T80s na primer, američkog M1 Abrams tenka i mnogih drugih. Kako je ova turbina lakša i manja od dizel motora iste snage, pogodna je za ugradnju u tenkove gde uvek vlada nedostatak prostora, ali i dalje je problem velika potrošnja goriva, pogotovo na praznom hodu (ler-gasu). Zbog toga je Rusija obustavila proizvodnju tenka T80 u korist dizel motorom pogonjenog modela T90.

Iako turbina ima određene prednosti za pogon tenkova, i mane su joj u ovoj aplikaciji dosta izražene: veće trošenje delova zbog velikih brzina rotacije, osetljivost lopatica kompresora i tubine na prašinu i pesak (u pustinjskim operacijama filteri vazduha morali su biti zamenjeni nekoliko puta dnevno!). U slučaju nepropisnog postavljanja filtera vazduha ili pogotka zrna iz pešadijskog naoružanja ili šrapnela u kućište filtera može doći do ozbiljnog oštećenja pogonske turbine. I klipni motori su u ovim uslovima osetljiviji na stanje filtera vazduha, ali ne toliko kao gasne turbine.

Primena gasne turbine u avijaciji

Gasne turbine koje se primenjuju za pogon letelica izrađene su tako da proizvode potisak mlazom vrelih gasova (turbinski motori aviona), kao na sledećem videu:

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/TBdUcGYo7XA?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

Kod ovih turbina od posebne važnosti je što bolji odnos snaga/težina zbog ograničenih mogućnosti letelica za nošenje tereta, kao i male dimenzije turbine. Drugi način je da se na izlaznu osovinu turbo-osovinskog pogonskog agregata povežu krila helikoptera ili elisa turbo-elisnog avionskog motora.

Postoji nekoliko različitih načina iskorišćavanja snage proizvedene u gasnoj turbini za pogon letelica. Jedan od njih je i "turbo-ventilatorski" pogon kod kojeg je ispred kompresora, na osovinu montiran ventilator velikog prečnika. Kod ovog uređaja, potisak potreban za pogon letelice stvara se jednim delom od gasova koji izlaze iz turbine, a drugim delom od vazduha koji potiskuju krila ventilatora. Ovaj pogon najveći potisak ostvaruje na manjim brojevima obrtaja osovine turbine zbog velikih frontalnih površina aviona (na primer prilikom sletanja), što je posebno pogodno za komercijalne mlazne avione.

Vojni mlazni avioni četvrte generacije koriste dvostrujne turbomlazne motore sa ili bez dodatnog sagorevanja. Kod dvostrujnog turbomlaznog motora sa zajedničkom strujom kakav je kod većine borbenih aviona četvrte generacija poput MiG-29, F-16 itd. kompresor niskog pritiska je najčešće trostepeni i deo vazduha (tzv. topla struja) ide u šestostepeni kompresor visokog pritiska i dalje u komore za sagorevanje pa na turbinu, da bi se iza turbine mešao sa sekundarnom (hladnom) strujom. Suština je da se dobija manja specifična potrošnja nego kod klasičnog turbomlaznog motora, specifični potisak je manji ali je prečnik, a samim tim i maseni protok veći, pa se dobija isti nivo potiska. Još jedna od koristi je što se mešanjem tople i hladne struje snižava temperatura produkata sagorevanja pa je i infra-crveni odraz aviona manji.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prvi mlazni avion bio je Heinkel He 178, koji je poleteo 27.08.1939., dakle nekoliko dana pre početka WW II, ali su mlazni avioni doživeli puni razvoj tek posle Drugog svetskog rata. Taj razvoj se nastavlja i dalje, mlaznim avionima "pete generacije". Kako je na forumu nekoliko tema posvećeno ovim avionima, nećemo se duže zadržavati na toj oblasti primene gasnih turbina.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Manje gasne turbine koriste se i za pogon krstarećih i interkontinentalnih balističkih raketa koje koriste pogon na tečno gorivo.


* moderni gas-turbinski generator, proizvod kawasakija.jpg (62.73 KB, 250x188 - viewed 577 times.)

* gasno-turbinski automobil, Howmet TX iz 1968., pobednik na trkama.jpg (13.62 KB, 331x181 - viewed 445 times.)

* avionska gasna turbina.jpg (47.7 KB, 450x339 - viewed 2029 times.)

* prvi mlazni avion, heinkel he 178, 27.08.1939..jpg (81.3 KB, 551x229 - viewed 486 times.)
« Last Edit: May 23, 2010, 04:48:09 pm by Boro Prodanic » Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #4 on: May 23, 2010, 04:41:32 pm »

Gasne turbine na brodovima

Gasne turbine koje se koriste za pogon brodova uglavnom su aero-izvedenog tipa, zbog manje težine i dimenzija turbine, što je vrlo važno za brodske pogonske mašine. Osim za poriv broda, turbine se u raznim kombinovanim ciklusima danas koriste i za opšte brodske potrebe - proizvodnju električne energije, grejanje i klimatizaciju, pogon parnih trubina itd. U ovoj varijanti primene, gasne turbine rade u težim uslovima od onih koje su na kopnu i u vazduhu, zbog prisustva morske soli u vazduhu i gorivu, te im je radni vek kraći.

Koncept poriva broda gasnom turbinom star je više od 60 godina - 1937. godine napravljen je prvi eksperiment sa porivom broda gasnom turbinom sa spoljnim sagorevanjem (u kombinaciji sa mašinom sa slobodnim klipovima). Ista kombinacija primenjena je prilikom izgradnje nemačkih podmornica u Drugom svetskom ratu, ali turbine nisu služile za poriv, već za pogon kompresora vazduha. Francuska je 1953. godine uvela u operativnu upotrebu dve manje plovne jedinice pogonjene istom kombinacijom mašina, a 1957. SAD su jedan brod klase Liberty, William  Patterson, opremile sa dve gasne turbine i šest mašina sa slobodnim klipovima za proizvodnju vrelih gasova za pogon turbina.

Motorna topovnjača "MGB 2009" (Ex "MGB 509") britanske mornarice, izgrađena 1947. godine, imala je ugrađenu gasnu turbinu snage 2500 KS koja je pogonila srednju propelersku osovinu. Tokom 1951., na tankeru Auris izvršena je eksperimentalna zamena jednog od četiri dizel motora gasnom turbinom snage 1200 KS.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tokom 1956., na brodu John  Sergeant instalirana je efikasna kombinacija gasne turbine sa utilizacionim korišćenjem izduvnih gasova, a do kraja 1950-ih gasne turbine su u evropskim ratnim mornaricama već bile široko primenjivane u kombinaciji sa konvencionalnim pogonom - gasne turbine koristile su se pri velikim brzinama kretanja broda, a konvencionalni pogon za krstareće brzine. Najčešće kombinacije bile su "dizel ili gasne turbine" (CODOG) i "dizel i gasne turbine" (CODAG). Za više informacija o kombinacijama brodskih pogona, videti ovde.

Prvi brodovi projektovani baš za pogon gasnim turbinama bili su britanski Bold Pioneer i Bold Pathfinder izgrađeni 1953., sa turbinama tipa "Beryl" kompanije Metropolitan-Vickers.

Starovanje brodskih gasnih turbina:

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/6QBPxEAWyf8?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

Kod primene na ratnim brodovima, do izražaja dolaze glavne prednosti gasne turbine: visok odnos snaga/težina i male dimenzije, kao i veliko ubrzanje koje je u borbenom manevru itekako potrebno ratnom brodu. Prvi veći brodovi pogonjeni gasnim turbinama bile su britanske fregate Tip 81 klase Tribal, HMS Ashanti - prva primljena u flotu 1961. godine.

Nemačka Ratna mornarica je iste godine izgradila fregatu klase Köln sa dve gasne turbine u sklopu prve CODAG kombinacije brodskog pogona primenjene u svetu.

Švedska Mornarica proizvela je šest torpednih čamaca klase Spica između 1966. i 1967., pogonjenih sa po tri Bristol Siddeley Proteus 1282 gasne turbine snage po 4300 KS svaka. Kasnije je proizvedeno još 12 jedinica ove klase, modifikovanih kao Norrköping klasa. Na svih 18 jedinica torpedne cevi su kasnije zamenjene lanserima protiv brodskih raketa, a poslednji brod iz klase rashodovan je 2005.

I američka (brodovi Obalske straže klase "Hamilton" i USN fregate klase "O.H. Perry") kanadska, finska i neke druge Ratne mornarice u to vreme uvodile su u upotrebu ratne brodove tipa topovnjača, fregata i razarača pogonjene gasnim turbinama. Amerikanci su gasnim turbinama opremili i razarače klasa Spruance i A. Burke, krstarice klase "Ticonderoga" i amfibijski brod Makin Island.

Jedan od vrlo često korišćenih tipova gasnih turbina na brodovima Ratnih mornarica je LM2500:

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/Y3ryDeV_jJ0?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

U novije vreme, razvoj i usavršavanje gasnih turbina omogućio je zbog porasta koeficijenta korisnog dejstva, njihovu primenu i na civilnim brodovima: između 1970. i 1982., kompanija Seatrain Container Lines držala je liniju preko severnog Atlantika sa četiri kontejnerska broda pogonjena gasnim turbinama deplasmana 26.000 DWT svaki. Na ovim brodovima bile su ugrađene "twin" turbine Pratt & Whitney tipa FT4. Zbog drastičnog porasta cene nafte na svetskom tržištu sredinom 1980-ih, ova linija postala je neekonomična, te su na turbinama izvršene preinake tako da mogu koristiti teže, jeftinije gorivo, što nije donelo dovoljno ušteda da bi se brodovi održali u eksploataciji. Zbog toga su brodovi opremljeni jeftinijim dizel motorima, na račun gubitka znatnog dela teretnog prostora zbog većih dimenzija dizel motora.

Prvi putnički brod opremljen gasnim turbinama bio je GTS Finnjet, izgrađen 1977., a dve Pratt & Whitney FT 4C-1 DLF turbine snage 55 MW svaka davale su brodu brzinu od 31 čvora. Međutim, na ovom brodu su se ubrzo pokazale mane gasnih turbina za komercijalnu upotrebu: visoka potrošnja goriva činila je brod neekonomičnim te su nakon samo četiri godine turbinama dodati dizel motori za ekonomičnije korišćenje broda izvan glavne turističke sezone.

Još jedan primer upotrebe gasnih turbina na putničkim brodovima su brzi trajekti kompanije Stena Lines, Stena Explorer, Stena Voyager i Stena Discovery, sa COGAG kombinacijom u kojoj su ugrađene gasne turbine LM2500+. I ovi trajekti povučeni su iz upotrebe 2007. godine, još jedna žrtva visoke cene goriva.

Najveći brodovi sa gasnim turbinama su Millennium, 2000. godine, sa COSAG kombinacijom, i Queen Mary II sa CODAG sistemom.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Za sada, zbog visoke cene goriva, gasne turbine nisu široko primenjene za pogon brodova za civilne potrebe. U Ratnim mornaricama, gde je ekonomičnost u drugom planu, mnogo se primenjuju zbog već navedenih prednosti ovog uređaja u odnosu na klipne motore. Sigurno je da u budućnosti gasne turbine zbog sve manje nafte na svetskim nalazištima neće mnogo biti ugrađivane u civilne brodove, ali će za ratne brodove još dugo biti važnije njihove dobre strane od cene i količine goriva koje troše.


* prva gasna turbina ugradjena na brod.jpg (37.09 KB, 428x284 - viewed 747 times.)

* rolls royce spey marine gasna turbina.jpg (61.14 KB, 300x164 - viewed 472 times.)
« Last Edit: May 23, 2010, 08:14:20 pm by Boro Prodanic » Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #5 on: May 24, 2010, 07:06:49 pm »

Broj obrtaja osovine gasne turbine je vrlo visok kada se uporedi sa ostalim pogonskim mašinama. U principu važi pravilo - što manja gasna turbina, to veći broj obrtaja. Tako velike turbine imaju broj obrtaja 10.000 - 30.000 o/min, a gasne mikro-turbine čak i do 100.000 o/min. Kod primene gasnih turbina u verziji pogona preko osovine turbine, vrlo visoki izlazni broj obrtaja smanjuje se na broj obrataja koji odgovara pogonjenom sredstvu raznim vrstama reduktora, o kojima će biti reči u posebnoj temi.

Gasna turbina nije mnogo zahtevna po pitanju održavanja u pogonu, posebno novije turbine koje nemaju sistem ulja za podmazivanje. Međutim, velika pažnja se polaže na pregled i inspekciju turbine pred svako startovanje. Tom prilikom naročito se detaljno pregledaju lopatice kompresora, a lopatice turbinskih kola još pažljivije.

Već je rečeno da su lopatice turbinskih kola, posebno prvog kola kod gasnih turbina izložene dejstvu vrelih gasova koji ih pokreću. Uprkos danas najotpornijim poznatim legurama od kojih se izrađuju i sistemima za rashlađivanje, vremenom dolazi do oštećenja lopatica:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kako su gasne turbine inače skupi uređaji, a da ne bi došlo do pucanja lopatica, koje bi u tom slučaju velikom brzinom odletele usled dejstva centrifugalne sile izazivajući pri tome havariju turbine, oštećenja lopatica se otklanjaju u redovnim remontima ili čim se uoče značajnija oštećenja:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Regeneracija lopatica turbinskih kola vrši se komplikovanim metalurško-tehnološkim postupcima koji su industrijska tajna svakog proizvođača turbina. Regenerisana turbinska kola nemaju životni vek kao nova, ali ipak čine inače skupu eksploataciju gasne turbine malo jeftinijom i produžavaju joj životni vek.


* ostecenje lopatice gasne turbine.jpg (28.53 KB, 232x328 - viewed 579 times.)

* lopatice rotora turbine - regeneracija.gif (84.89 KB, 579x415 - viewed 814 times.)
« Last Edit: May 24, 2010, 07:23:51 pm by Boro Prodanic » Logged
švercer011
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #6 on: December 22, 2010, 07:57:27 pm »

Da mi Dr Boro nije objasnio bio bi ubedjen da je ovo brod na mlazni pogon,hvala na objasnjenju  Cheesy

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/6Am6XV0Lo6g?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/ZSDg_hFUUVs?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>





Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #7 on: May 05, 2019, 11:53:24 pm »


  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* SWScan00125.jpg (149.92 KB, 729x1024 - viewed 117 times.)

* SWScan00126.jpg (164.94 KB, 727x1024 - viewed 159 times.)

* SWScan00127.jpg (111.67 KB, 727x1024 - viewed 163 times.)

* SWScan00128.jpg (164.18 KB, 727x1024 - viewed 127 times.)

* SWScan00131.jpg (182.35 KB, 725x1024 - viewed 131 times.)

* SWScan00129.jpg (189.49 KB, 716x1024 - viewed 133 times.)

* SWScan00130.jpg (137.89 KB, 727x1024 - viewed 129 times.)
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #8 on: November 01, 2019, 07:47:32 pm »

Da li se na savremenim razaračima koriste isključivo ovakve gasne turbine?

Zar dizel motori nisu ekonomičniji od gasnihturbina?

Koje su prednosti i mane u odnosu na parne turbine?

Negdje sam pročitao da je najveća mana sovjetskih razarača klase "Sovremeni" bio upravo paroturbinski pogon.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #9 on: November 02, 2019, 04:47:25 pm »

Da li se na savremenim razaračima koriste isključivo ovakve gasne turbine?

Zar dizel motori nisu ekonomičniji od gasnihturbina?

Koje su prednosti i mane u odnosu na parne turbine?

Negdje sam pročitao da je najveća mana sovjetskih razarača klase "Sovremeni" bio upravo paroturbinski pogon.

Mnogo pitanja... Prvo - ništa nije "isključivo"

Drugo - ne gleda se samo ekonomičnost, ima još dosta faktora koji odlučuju koji pogon primeniti na neku pogonjenu mašinu.

Treće - pročitaj pažljivo obe teme, rečeno je, mada nije nigde poređena parna sa gasnom turbinom. Teško je i porediti, na primer orah i lubenicu...

Za "Sovremenij" - ne znam.
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #10 on: November 16, 2019, 08:36:55 pm »

Ja nemam dovoljno predznanja ni o brodovima ni o njihovim pogonskim grupama.

Pa ako može ukratko o prednostima i manama gasne/parne turbine, kao i razlozima primjene gasnih turbina na modernim razaračima.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #11 on: November 16, 2019, 08:41:27 pm »

Ja nemam dovoljno predznanja ni o brodovima ni o njihovim pogonskim grupama.

Pa ako može ukratko o prednostima i manama gasne/parne turbine, kao i razlozima primjene gasnih turbina na modernim razaračima.

Kao što sam već rekao, u temama o parnim i gasnim turbinama napisane su njihove prednosti i mane - lakše je da ti pročitaš nego da ja ponovo pišem neki "sažetak" - https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,9276.0.html, a moraš i sam malo da analiziraš. Ukratko, bilo je vreme kada su parne turbine bile "vrh", gasne tada još nisu bile dovoljno razvijene, razvoj gasnih turbina potiskuje parne osim na najvećim, kapitalnim brodovima. Gasne su pogodnije za manje plovne jedinice, parne za kapitalne brodove. Dakle, opet poredimo orah i lubenicu, kao kad bi pitanje bilo da li je za pogon automobila bolji dizel ili benzinski motor - zavisi šta ti treba i šta želiš.

Na ratnim brodovima gasne turbine se primenjuju jer imaju dobar odnos snaga/težina/zapremina, odnosno imaju vrlo visoku specifičnu snagu. Na trgovačkim brodovima se ne koriste ili se koriste vrlo retko zbog potrošnje goriva.
« Last Edit: November 16, 2019, 08:46:38 pm by Boro Prodanic » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #12 on: September 19, 2021, 08:57:02 am »

Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.048 seconds with 23 queries.