Rat u Ukrajini

[ORIĆAREB]

Nizozemska Socijalistička Partija o krizi na istoku:
"Ukrajina se mora moći razvijati bez utjecaja EU-a, a plan uključivanja u NATO je bila povijesna pogreška"



Sve jača europska desnica poprilično je snažno podržala rusku stranu u kontekstu aktualne Ukrajinske krize, što i nije neko iznenađenje pošto je jačanje ruskih nacionalnih interesa upravo ono što desne snage u Europi žele i na svojim teritorijima, nasuprot koncentriranju moći u rukama Bruxellesa. Dakako, to se primarno odnosi na desnicu Zapadne Europe, dok ona "istočnija" ima sve izraženije anti-ruske stavove.

Kada pak govorimo o ljevici, odnos prema Rusiji je poprilično obrnut s geografskim kretanjem. Ljevica tvrde linije (nešto što bi neki nazvali "pro-sovjetskom" linijom) na istoku Europe generalno podržava stav Rusije, dok je ljevica, primarno na Zapadu Europe, daleko opreznija. No, može se zaključiti kako europska ljevica u ovoj kaotičnoj političkoj situaciji zauzima daleko najrealniji stav i jedina zapravo poziva na pravu de-eskalaciju s naglaskom na ukrajinsku neutralnost, nesvrstanost, između dva bloka koji se natječu za utjecaj.

Stavovi svih vodećih snaga današnje Europe odbacuju razbijanje Ukrajine i osuđuju svako uplitanje. Jedini koji brane "pro-europski" put Ukrajine su pojedini tzv. "ljevičari" kojima je liberalno tržišni kapitalizam već postao predmet obožavanja. No, tu je riječ ipak samo o pojedincima, dok organizirane snage imaju jasan i precizan stav o Ukrajini.

Jedna od najvećih ljevičarskih snaga u Europi, grčka SYRIZA, odbacuje svako uplitanje u Ukrajinu te u svom proglasu iz veljače ističe: "Događaji u Ukrajini otvaraju put pljački imperijalističkih snaga i pohlepnim financijskim interesima, dok geopolitičke i geostarteške kontradikcije predstavljaju veliku opasnost miru u srcu Europe".

Njemačka ljevičarska opozicija, stranka Die Linke, žestoko je osudila svako koketiranja s neo-fašističkim snagama u Ukrajini (vidi: Lider stranke Die Linke, najveće opozicije u donjem domu njemačkog Parlamenta, žestoko prozvao Merkel oko Ukrajine: "Pregovaramo s fašistima!").

Još jedna snažna organizirana ljevica je nizozemska Socijalistička Partija koja je na izborima prije dvije godine imala velike šanse za pobjedom, ali su u konačnici ipak prevladali pro-europski liberali.

Važnost SP-a u Nizozemskoj je i zbog još i snažnije desnice koju u njenim ekstremnim stavovima predvodi Geert Wilders, poznat po svojoj degutantnoj islamofobiji. "Ne mrzim Muslimane, mrzim Islam", izjavio je jednom prilikom Wilders. Zanimljivo je i kako Wilders sebe smatra "liberalom" pa čak i odbija savez s drugim desničarima u Europi ističući kako ne želi da ga se povezuje s "krivim desničarskim fašističkim skupinama".

Kao i druge vodeće ljevičarske stranke Europe, nizozemska Socijalistička Partija ima odmjeren stav koji odbija svrstavanje na bilo čiju stranu u kontekstu Ukrajinske krize. Njihov zastupnik, Harry van Bommel, dao je jučer intervju za ruski RT u kojem je okvirno predstavio stajalište svoje stranke po pitanju krize u Ukrajini.

Ističe kako će MMF-ov program u Ukrajini inzistirati na provođenju "reformi" te to vidi kao problem pošto je "korupcija u Ukrajini endemična, a zemljom upravljaju bogati oligarsi koji imaju svu moć u svojim rukama".

"Moja stranka, SP, smatra kako nije pametno vršiti pritisak na Ukrajinu po pitanju njihovog eventualnog ulaska u EU", rekao je. Osvrnuo se i na predstojeće predsjedničke izbore koji su zakazani za 25. svibanj: "Očito Europa nije ta koja bi trebala određivati kada će se izbori održati u Ukrajini. Nekoć sam radio kao promatrač u OESS-u te znam kako je teško organizirati izbore u tako kratkom roku, učiniti izbore kredibilnima, registrirati birače i provesti pravedni izborni proces. Sumnjam da će ovi izbori biti uspješno organizirani u tako kratkom roku, no odlučeno je da će se izbori održati i sada se možemo samo nadati najboljem".

Tvrdi kako nove vlasti u Kijevu nisu ništa bolje od prethodne - "Predsjednik (Janukovič) koji je izabran na demokratskim i slobodnim izborima je svrgnut s vlasti, a vlast koja je došla nakon njega je pod utjecajem ekstremne desnice. Ne znamo kuda danas ide Ukrajina. Ono što nam treba u Ukrajini je stabilnost. Možemo se samo nadati kako će novi Ustav i izbori dovesti do takve stabilnosti".

"Istočne regije su jasno pokazale kako se u Ukrajini mora desiti decentralizacija vlasti. Zemlja je podijeljena, a diplomatsko rješenje može uspjeti samo ako cjelokupan narod Ukrajine to podrži", istaknuo je.

Smatra kako su problemi za Ukrajinu počeli još 2008. kada se za vrijeme NATO summita u Bukureštu počelo raspravljati o mogućem ulasku Ukrajine i Gruzije u taj vojni savez.

"Moramo se vratiti šest godina unatrag. Na Summitu NATO pakta 2008. u Bukuršetu napravljena je povijesna pogreška. Tamo je odlučeno kako će Ukrajina i Gruzija jednog dana postati NATO članice. Moje uvjerenje je danas isto kao što je bilo i tada - da se radi o ogromnoj pogrešci. Moramo napraviti korak unatrag i odustati od te odluke, ukinuti je", rekao je. "Tada je Europska Unija počela uvlačiti Ukrajinu u svoju sferu utjecaja, to također nije bio mudar potez. Posve je logično da je došlo do reakcije na istoku Ukrajine. Mora se odustati od tih poteza - moramo učiniti da se Ukrajina može razvijati izvan EU-a, bez uplitanja EU-a u domaću politiku Ukrajine, isto vrijedi i za NATO.

Što se tiče Rusije, mislim da nije u interesu Moskve da prizna nezavisnost ovih novih malih republika (Donjeck i Lugansk). U interesu Rusije bi bilo da ima stabilnog susjeda i partnera te da se odnosi s EU-om i ostatkom svijeta obnove. Smatram da bi bio mudar potez Rusije da traži diplomatsko rješenje za ovu situaciju", zaključio je Bommel.


izvor(i): RT | international.sp.nl

[duje]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/

Ukrajina traži američka vozila i opremu iz Iraka i Afganistana

Datum objave:
20.05.2014

Ukrajinska vlada je zatražila američke pancirne prsluke, vozila i opremu za izviđanje ostalu iz ratova u Afganistanu i Iraku, izjavio je bivši dužnosnik za Defense News. Oprema je potrebna kako bi se spriječile i odvratile ruske snage u istočnoj Ukrajini, rekao je Leonid Polyakov, ukrajinski zamjenik ministra obrane 2005-2008. On je na toj dužnosti bio i od ožujka ove godine do početka svibnja.

Ukrajinski vojnici imaju opremu "za podržavanje režima, a ne opremu za borbu protiv separatista," rekao je u intervjuu za Defense News. Ukrajinski vojnici trebaju izvidničku opremu, bespilotne letjelice, opremu za noćno gledanje, pancirne prsluke, komunikacijsku kriptozaštitu i opremu za elektroničko ratovanje, rekao je Polyakov. SAD je obećao pomoć uključujući medicinska pomagala, kacige, ležajeve, sisteme za pročišćavanje vode, male generatora i pumpe za gorivo.

[duje]

Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/

[Milan (longtrip)]

Предала се украјинска јединица за специјалне операције „Сокол“


НЕДАВНО ЛИКВИДИРАЛИ САШУ БИЛОГ, АЛИ У ДОЊЕЦКОЈ РЕПУБЛИЦИ
ОДЛУЧИЛИ ДА НЕ ГИНУ ЗА КИЈЕВСКУ ХУНТУ

  ЗАМЕНИК генералног тужиоца Украјине Алексеј Баганец признао је на кијевској телевизији Интер да је украјинска јединица за специјалне операције „Сокол“ била опкољена и да се предала.

       По његовим речима, у Доњецк су биле упућене 22 групе иследника генералног тужилаштва ради хапшења „сепаратиста“ и обављање претреса.

        Као обезбеђење су им били додељени припадници јединице за специјалне операције МУП „Сокол“.

        У Доњецку су их блокирали борци Доњецке народне републике.

        Проценивши да нема смисла гинути за кијевску хунту самозванаца, они су положили оружје и предали се.

        Спектар задатака украјинских јединица за специјалне операције у данашње време се променио, тврде стручњаци -
        њих све чешће мења       Национална гарда.

        Заменик генералног тужиоца Украјине није прецизирао колико људи је положило оружје.

        Управо су припадници „Сокола“ крајем марта изводили операцију хапшења украјинског екстремног националисте Александра Музичка,
        у којој је он убијен. 

fakti.rs

[ssekir75]

Украјина најавила значајно јачање контроле на граници са Русијом

19:29 20. мај 2014.
Више о руско-украјинским односима
Државна гранична служба Украјине је уочи председничких избора, планираних за 25. мај, најавила значајно јачање граница са Русијом и увођење максимално строге контроле за држављане Русије, преноси агенција ИТАР-ТАСС.
„Предвиђена је максимално детаљна провера свега што ће прелазити границу, као и строга контрола уз примену свих расположивих снага и средстава на деловима границе између прелазних пунктова“, наводи се у саопштењу прес-службе овог ресора.
Посебна пажња, истиче Државна гранична служба, биће посвећена украјинско-руском делу границе у пределу Доњецке и Луганске Области, као и административне границе између Херсонске Области и Крима.
Између осталог, на украјинско-руској граници сви прелазни пунктови се покривају бетонским блоковима и противтенковским баријерама, а број трака је смањен на минимум.

http://ruskarec.ru/news/2014/05/20/ukrajina_najavila_znacajno_jacanje_kontrole_na_granici_sa_rusijom_30751.html

[ORIĆAREB]

Svrstavanjem na stranu SAD-a protiv Rusije Europa riskira gospodarsku katastrofu u
kojoj će ostati sama sa svojim ugljenom i skupim američkim ukapljenim plinom


Uloga američke administracije u ukrajinskoj krizi je činjenica koju više nitko i ne krije. Europska unija je u cijeloj ovoj priči poslušni izvršitelj zapovijedi i sve diplomatske aktivnosti europskih lidera bi trebale biti usklađene sa strateškim ciljevima Sjedinjenih Američkih Država. Jedan od glavnih ciljeva, izuzmemo li onaj geostrateški i izbijanje NATO saveza izravno na granice Ruske Federacije, svakako je uništenje ruskog gospodarstva i njegovog ključnog sektora, onog energetskog. Uzmemo li u obzir novo oružje, američke interkontinentalne balističke projektile, proturaketni štit' čije se komponente nalaze u Rumunjskoj, Poljskoj i Turskoj, nuklearne podmornice i ratnu flotu NATO saveza, iako bi kao američki 'vojni poligon' povećala prijetnju, Ukrajina možda i nije bila nužna za već postojeću 'nuklearnu opsadu' Rusije. Kako god bilo, Moskva je odlučila da ni pod koju cijenu neće dozvoliti da Ukrajina uđe u NATO savez, stoga će morati donositi konkretne odluke u tom smislu koje će Washington iskoristiti da svoje europske saveznike uvjeri u nužnosti uvođenja gospodarskih sankcija koje bi na globalnoj razini trebale ograničiti ruski utjecaj. Zbog toga je nužno slomiti rusko gospodarstvo i Rusiju baciti na koljena. (Ključni cilj izazivanja Ukrajinske krize: zaustavljanje gospodarskog rasta Rusije uvlačeći je u rat kako bi žestoke ekonomske sankcije protiv nje postale neizbježne)

Međutim, posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel američkom predsjedniku Baracku Obami govori da takve želje Washingtona neće biti ispunjene takvom munjevitom brzinom kako sanjaju jastrebovi u američkoj administraciji. ....................


Ostatak analize možete pročitati na

[ORIĆAREB]

Predsjednički izbori u Ukrajini:
Korak prema stabilizaciji ili "demokratski legitimitet za borbu protiv terorizma"?


Njemački MVP Frank-Walter Steinmeier rekao je za vrijeme jučerašnje press konferencije u Berlinu kako predstojeći ukrajinski predsjednički izbori, koji će se održati 25-og ovoga mjeseca, mogu stabilizirati zemlju. Pritom naglašava kako je zbog toga izuzetno važno da što više ljudi izađe na izbore kako bi se "pojačao demokratski legitimitet".

U isto vrijeme stižu oprečne prognoze iz Moskve - zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, Gregori Karasin, rekao je kako će izbori ove nedjelje produbiti političke podjele u zemlji ukoliko se ne zaustave sukobi i implementira plan de-eskalacije. Neki smatraju kako ovi komentari ukazuju na to da Rusija neće priznati izbore, no takvo što nije za sada poručeno iz Moskve.

Podsjetimo, Zapadne sile odbile su priznati legitimitet referenduma na Krimu, kao i referenduma koji su provedeni u istočnim ukrajinskim regijama Lugansk i Donjeck. Naime, jedan od argumenata zbog kojih se ovi izbori na Zapadu ne priznaju je faktor nemira koji i dalje traje na istoku zemlje. Po istoj logici moglo bi se reći kako će i predsjednički izbori biti nemogući, naročito ako se na istoku zemlje desi masovni bojkot.

No, takvo što nije realno očekivati, Zapad će predsjedničke izbore svakako priznati jer ovdje i nije riječ o tome koliko se koji izbori adekvatno provode, već koje su popratne političke konotacije.

Steinmeier ističe: "Ovi predsjednički izbori će biti odlučujući faktor, prava prilika za novi početak u Ukrajini i to bi mogao biti ključ za povratak ekonomske i političke stabilnosti".

"I dalje postoje rizici... na nekim mjestima istočne Ukrajine. Separatisti žele blokirati izbore, a sigurnosna situacija na nekim mjestima, mada je malo bolja zadnjih dana, i dalje je vrlo nestabilna", rekao je.

Izbore će nadzirati oko 1,000 promatrača iz organizacije OESS.

Na konferenciji u Berlinu bio je nazočan i ukrajinski MVP Andrij Deščica koji ističe kako "ekstremisti" na istoku Ukrajine sprječavaju pripremu izbora. "Nažalost, imamo samo ograničenu kontrolu nad pojedinim mjestima, no nadamo se da će narod koji želi sudjelovati u izborima ipak imati priliku", rekao je.

Što se tiče samih izbora, ako je suditi prema anketama, oni su već gotovo stvar. Pobjednik će biti ukrajinski "kralj čokolade", tajkun Petro Porošenko, koji je podržao ustanak i državni udar protiv Janukoviča u veljači ove godine. Ankete mu daju 53,2% glasova, dok se na dalekom drugom mjestu nalazi Julija Timošenko sa svega 10,1% glasova.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Moguće je da će sve biti riješeno u prvom krugu, no ako nekim slučajem ne bude, drugi krug će se održati 15-og lipnja.

Za vrijeme jučerašnje konferencije u Berlinu Steinmeier i Deščica prikazuju situaciju na jedan posve specifičan, nerealan, način. Prema njihovim izjavama ispada kao da je narod istočne Ukrajine pod "opsadom" naoružanih ekstremista, što je krajnje netočno. Znatan broj stanovnika, a ako je suditi prema neslužbenim referenduma, radi se o velikoj većini, podržava anti-vladinu pobunu te ne žele više imati nikakve političke veze s Kijevom.

Nema sumnje kako su se pobunjenici na istoku Ukrajine nadali znatno većoj, konkretnijoj i odlučnijoj ruskoj pomoći, barem u političkom smislu. No, kako stvari sada stoje, nisu dobili niti to. Rusija se potiho distancirala od referenduma u Lugansku i Donjecku, barem za sada. Dakako, to se može interpretirati i kao taktičan potez, jer prva otvorena podrška pobuni na istoku Ukrajine vjerojatno bi donijela EU ekonomske sankcije prema Rusiji.

Zapad je do sada u više navrata zaprijetio ekonomskim sankcijama Rusiji ukoliko budu "opstruirali" predstojeće predsjedničke izbore. Moskva nastoji ne dati povoda za takve tvrdnje. Putin je čak rekao kako bi izbori "mogli biti korak u dobrom pravcu", pod uvjetom da to bude uvod u prekid oružanih sukoba na istoku.

No, ukoliko Porošenko pobijedi ove nedjelje, nema nikakve naznake da on neće nastaviti s istom vojnom taktikom. Također nema nikakve naznake da bi anti-vladini pobunjenici bili spremniji na suradnju s njim nego s aktualnim akterima iz Kijeva. U konačnici, jedino što će se promjeniti će biti bolja pozicija za Zapad - nakon izbora će tvrditi kako nova administracija u Kijevu ima "demokratski legitimitet", a sukladno tome vjerojatno i pravo na "borbu protiv terorizma".


izvor(i): Reuters | RIA Novosti | AP | CNN

[duje]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/

Ukrajina zabrinuta zbog održavanja ruskog "Top Guna" u blizini granice

Datum objave:
21.05.2014

Ukrajina se miješa u ruske unutarnje stvari tražeći Moskvu da zaustavi međunarodno natjecanje vojnih pilota Aviadarts 2014, nazvavši ga vojnom vježbom, izjavio je zapovjednik ruskog ratnog zrakoplovstva u srijedu. Ranije ovog tjedna, ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Rusiju da otkaže događaj zakazan za 21-27. svibnja u regiji Voronezh koja graniči sa Ukrajinom, rekavši kako bi napetosti mogle eskalirati.

"Ukrajinska strana ne zna što sama radi i zabada nos u tuđe poslove," izjavio je zapovjednik ruskog zrakoplovstva general Viktor Bondarev. Aviadarts je natjecanje u pilotskim vojnim vještinama, naglasio je on. Piloti će se natjecati u preciznom otpuštanju nevođenih raketa zrak-zemlja i gađanju ciljeva na zemlji sa naoružanjem svojih zrakoplova je. Također, pokušat će bypasirati sustav PZO, uključujući i najnovije Pantsir - S1 raketne sustave i Kornet protuoklopne vođene projektile. Bespilotne letjelice će nadzirati zračni prostor. Službena ceremonija otvaranja za Aviadarts zakazana je za danas u bazi zrakoplovne akademije u Voronezhu. Međunarodna faza natjecanja održat će se sredinom srpnja.

[ORIĆAREB]

Njemački MVP izgubio živce na skupu u Berlinu - prosvjednici mu vikali:

"Ratni huškaču! Stop nacizmu u Ukrajini!"



Njemački ministar vanjskih poslova, Frank-Walter Steinmeier, poprilično je burno reagirao na povike prosvjednike koji su za vrijeme njegovog govora jučer u Berlinu počeli uzvikivati "ratni huškaču!" - prosvjedujući protiv službene politike Berlina prema aktualnoj krizi u Ukrajini.

Kako prenose brojni izvori Steinmeier je "izgubio živce" te ušao u verbalni konflikt s prosvjednicima. Neki ističu kako je ovo poprilično "netipično" za jednog njemačkog političara.

Za vrijeme skupa stranke SPD (Socijal-Demokratska Partija) prosvjednici su došli s plakatima na kojima je stajalo "Stop nacizmu u Ukrajini" i "Dolje EU i NATO". Nadalje, na nekim plakatima se novu pro-zapadnu vlast u Kijevu nazivalo "huntom koji ubija vlastiti narod".

Izgleda kako su već ove poruke Steinmeiera poprilično naljutile, no kada su mu prosvjednici počeli uzvikivati "ratnu huškaču!", njemački ministar vanjskih poslova izgubio je svoju prepoznatljivu smirenost te se počeo derati: "Znate tko je pravi ratni huškač? Oni koji cijelo jedno društvo proglašavaju fašističkim! Oni žele rat i konflikt!".




Steinmeier gubi živce na skupu SPD-a u Berlinu, 20.5.2014.


Nije jasno na koga je Steinmeier mislio, no priznaje li time da fašizam, barem u ograničenom segmentu, ipak postoji unutar nove pučističke administracije u Kijevu? Naime, ekstremna desnica koja se domogla vlasti u Kijevu nakon oružanog državnog udara predstavlja sve veći problem za Europsku Uniju koja na sve načine nastoji sakriti i više nego očite činjenice. To je ujedno jedan od glavnih razloga zašto se, naročito Njemačka, toliko zalaže za isticanje legitimiteta predstojećih predsjedničkih izbora u Ukrajini, jer se time nastoji pod okriljem "demokratskog legitimiteta" sakriti činjenica da u novoj vlasti sjede osobe koje su svoje ekstremističke svjetonazore ranije javno isticali.

Video snimka na kojoj njemački MVP agresivno viče na prosvjednike postao je hit u Njemačkoj te ga je do sada na YouTube-u pogledalo preko 800,000 ljudi.

Otpor njemačkog naroda protiv političke klase postaje sve snažniji. Nova istraživanja otkrivaju kako Nijemci snažno odbacuju bilo kakav novi oblik njemačkog militarizma dok u isto vrijeme vlasti nastoje pod svaku cijenu propagandom vlastitom narodu "argumentirati" nužnost za većom njemačkom vojnom prisutnošću na međunarodnoj sceni

Nadalje, Steinmeier nije jedini političar koji je zadnjih dana postao meta prosvjednika. Njemačka kancelarka Angela Merkel je prošlog tjedna izviždana za vrijeme skupa, a prosvjednici su došli sa sličnim transparentima na kojima je stajalo "Europa je snažna samo s Rusijom" i "Stop nacizmu u Ukrajini".

Bivši njemački dužnosnici također su naročito glasni u osudi njemačke politike prema Ukrajini. Bivši kancelar Gerhard Schroeder tvrdi kako je EU kriva za krizu u Ukrajini, dok Helmut Schmidt ističe kako je Bruxeless napravio veliku pogrešku kada su Ukrajinu prisilili da mora birati između Istoka i Zapada.

Čak i aktualni njemački ministar ekonomije, Sigmar Gabriel, rekao je kako "nije bilo pametno stvarati dojam da Ukrajina mora birati između Rusije i EU-a". No, daleko najveća kritika politike Berlina dolazi od strane njemačke kapitalističke klase, tj. njemačkih korporacija koje itekako strahuju za svoje profite ukoliko dođe do velikog zahlađenja odnosa između Europe i Rusije

Njemački stanovnici moraju si postaviti pitanje - ako ova vlast radi kontra interesa naroda, pa čak i kontra vlastitog ekonomskog interesa, čije interese onda zapravo predstavljaju? Odgovor nije uopće teško dati, a sve informacije ukazuju na to kako sve veći broj Nijemaca itekako dobro shvaća čije interese aktualna vladajuća politička struktura u Berlinu zastupa.


izvor(i): Die Welt | RT

[Milan (longtrip)]

SAVET BEZBEDNOSTI NIJE PODRŽAO PREDLOG RUSIJE

Tanjug | sreda, 21.05.2014. | 20:34


Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija nije podržao predlog Rusije za sprovođenje istrage o događajima u južnom ukrajinskom gradu Odesi


Članovi Saveta bezbednosti nisu podržali predlog Rusije da zatraži od generalnog sekretara UN-a da organizuje nepristrasnu istragu o događajima u Odesi, rekao je ruski ambasador pri svetskoj organizaciji Vitalij Čurkin.

"Nažalost, članovi Saveta bezbednosti UN nisu bili u stanju da podrže naš poziv da se obratimo generalnom sekretaru sa zahtevom da se izvrši objektivna istraga", rekao je Čurkin.

Uzrok smrti većeg broja od 48 žrtava u Domu sindikata u Odesi 2. maja je trovanje, izjavio je načelnik oblasne uprave ukrajinske Službe za vanredne situacije Vladimir Bodelan.

U Domu sindikata u Odesi pronađen je hloroform, koji izaziva zaustavljanje disanja, a upravo je prestanak disanja bio uzrok smrti 32 žrtve, a u bolnicama u Odesi se još uvek nalazi sestoro od vise od 200 povređenih.

U Odesi su u masovnim sukobima 2. maja stradale desetine protivnika zimskih protesta na kijevskom Trgu (Majdanu) nezavisnosti - "antimajdanovaca" u požaru u zgradi Doma sindikata, koji su podmetnuli radikali Desnog centra i njihove pristalice.

[ORIĆAREB]

Sprema se velika oružana eskalacija pred izbore? Kijev:
"Spremni smo na završnu akciju, očistiti ćemo Donjeck i Lugansk od terorista"


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Trenutačni privremeni predsjednik Ukrajine, koji je postavljen na tu poziciju nakon puča u Kijevu, Aleksandar Turčinov, ističe kako je sve spremno za "završnu fazu" vojne operacije u kojoj će se "istočne regije očistiti od terorista".

"Upravo smo održali sastanak nacionalnih snaga sigurnosti. Spremni smo za završnu fazu anti-terorističke operacije. U predstojećem vremenu smo spremni na čišćenje Luganska i Donjecka od terorista", rekao je jučer Turčinov.

Na službenim stranicama ukrajinskog parlamenta nalazi se njegova izjava u kojoj se navodi kako je "narod na istoku Ukrajine počeo mijenjati stav i počinje shvaćati kako teroristi i separatisti vode ove regije u bezdan".

Tijekom jučerašnjeg dana Turčinov, zajedno s ministrom unutarnjih poslova Arsenom Avakovom i ministrom obrane Mihailom Kovalom, posjetio je po prvi puta Slaviansk - grad na istoku Ukrajine u kojem su u nekoliko navrata izbili žestoki oružani sukobi između vojske i pobunjenika. Izvori prenose kako su stigli po pitanju pregovora.

Moguće je da će vlasti u Kijevu pokušati izvesti ovu "završnu fazu" vojne ofenzive prije predsjedničkih izbora koji se održavaju 25-og ovoga mjeseca, ili neposredno nakon.

Jedan od glavnih ciljeva ovih izbora je poraziti pobunjenike na istoku zemlje. Neki će se složiti kako Kijev zapravo čeka na "demokratski legitimitet" kako bi mogli pokrenuti još i odlučniju akciju (vidi: Predsjednički izbori u Ukrajini: Korak prema stabilizaciji ili "demokratski legitimitet za borbu protiv terorizma"?).

Još uvijek nije sasvim jasno hoće li Moskva priznati izbore ili ne. Neki tvrde kako će to uvelike ovisiti o izlaznosti i situaciji na istoku zemlje.

U isto vrijeme Rusiji se i dalje prijeti ekonomskim sankcijama ukoliko pokuša "opstruirati" izbore ove nedjelje. Američki potpredsjednik Joe Biden rekao je u razgovoru s novinarima za vrijeme njegovog posjeta Rumunjskoj: "Ako Rusija bude potkopavala izbore u nedjelju, moramo biti odlučni u nametanju većih troškova".

Biden je nahvalio pro-zapadne vlasti u Kijevu ističući kako "brinu" o svim stanovnicima zemlje. Dakako, moglo bi se reći kako Biden ima i osobni, ne samo politički, interes u Ukrajini (vidi: Preočiti sukobi interesa - Sin američkog potpredsjednika Bidena ušao u upravni odbor najveće ukrajinske privatne plinske kompanije).

Iz Kijeva poručuju kako će na dan izbora ove nedjelje sigurnost osiguravati 55,000 pripadnika policije i 22,000 volontera.

Što se tiče nastavka vojne operacije na istoku, izgleda kako nju trenutačno podržavaju samo istaknuti lideri pučističke vlasti - naime, ukrajinski parlament jučer je izglasao dokument - "Memorandum o Miru i Pristanku". U ovoj dokumentu, kojeg je pohvalila EU, poziva se na "zaustavljanje anti-terorističke operacije na jugoistoku Ukrajine i povratak vojnika natrag na njihove permanentne lokacije".

No, kako prenosi ruska novinska agencija RIA Novosti, čim je Turčinov napustio Slaviansk krenula je artiljerijska vatra ukrajinske vojske na centra grada.

Jasno je kako sve strane itekako taktiziraju, pa i kada je riječ o službenim izjavama i stavovima. Ovaj proglas ukrajinskog parlamenta malo znači ako nema konkretan efekt na stanje na terenu.

Daljnji rasplet Ukrajinske krize očekuje se nakon predsjedničkih izbora u kojima pobjeđuje tajkun Petro Porošenko, osim ako ga Timošenko ne natjera na drugi krug. Sama činjenica da ukrajinski narod ove nedjelje bira između tajkuna i "plinske princeze" kao dva najizvjesnija kandidata, dokaz je da bolji dani za Ukrajinu definitivno ne dolaze.

Nema sumnje da je na Maidanu, kada su buknuli prosvjedi u studenom prošle godine, bilo mnogo ljudi koji su zaista iskreno željeli promjenu na bolje, rušenje korumpirane elite i izlaz iz kroničnog siromaštva. Nažalost, oligarhija je ostala u potpunoj kontroli, samo će se promijeniti imena.


izvor(i): RT | Kiev Post | thenews.com.pk | RIA Novos  ! advance.hr

[Dreadnought]

U Lugansku vanredno stanje, mobilizacija svih vojno sposobnih!


22.05.2014.

U Lugansku je danas proglašeno vanredno stanje i objavljena opšta mobilizacija za muškarce između 18 i 45 godina dok region ostaje u stanju pripravnosti zbog invazije širokih razmera vojnih jedinica Kijeva, saopštila je pres služba samoproglašene Luganske Narodne Republike (LPR).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U saopštenju pres službe se kaže i da su u toku oružani sukobi snaga ukrajinske nacionalne garde i luganskih snaga u blizini nekoliko gradova, prenela je ruska novinska agencija Itar-Tas s. Izvor iz regionalnog ministarstva unutrašnjih poslova ranije je, u intervjuu Itar-Tas s-u, rekao da se oružane borbe vode u blizini gradova Rubežnoj i Lisičansk.
   
U sukobima ima ranjenih među luganskim snagama, rekao je on, ali nije precizirao njihov broj. Luganski vojni izvor rekao je kasno sinoć da su prokijevske snage preduzele ofanzivu širokih razmera u regionu.


Više ukrajinskih vojnika poginulo na istoku zemlje

Najmanje devet ukrajinskih vojnika je poginulo noćas u dva napada proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, saopštilo je danas ukrajinsko Ministarstvo odbrane.

"Prema prvim informacijama, osam ukrajinskih vojnika je ubijeno a 17 je povređeno u borbama blizu Volnovaha, u oblasti Donjeck, rekao je portparol ministarstva odbrane za agenciju Frans pres.

U drugom napadu kod Rubižna, u oblasti Lugansk ubijen je jedan vojnik a dvojica su ranjena, rekao je on.

Okršaji između proruskih pobunjenika i ukrajinskih bezbednosnih snaga vode se već nedeljama u te dve oblasti koje su proglasile nezavisnost posle odrzanih referenduma ovog meseca.

Napad kod Volnovaha dogodio se noćas kod kontrolnog punka ukrajinske vojske, a pobunjenici su koristili minobacače, navelo je Ministarstvo odbrane. Ukrajinske vlasti počele su 13. aprila vojnu operaciju da povrate kontrolu nad oblastima Lugansk i Donjeck.

U Ukrajini se u nedelju održavaju predsednički izbori koje Zapad smatra presudnim za smirivanje napetosti u zemlji.


U Ukrajini oslobodjen britanski novinar, saradnik RT-a

Britanski novinar, saradnik ruske televizije RT Grejam Filips, oslobođen je posle 36 sati provedenih u rukama ukrajinske državne bezbednosti, javila je danas ta ruska televizija na engleskom jeziku.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

"Sav moj rad je u redu, nema optužbi protiv mene, nema mera proterivanja i niko nije digao ruku na mene iz besa. Ukrajinske vlasti su se prema meni dostojno ophodile", napisao je novinar na svom Tviter nalogu.

Filips je rekao za RT neposredno posle oslobađanja da je slikao neki kontrolni punkt kod Marijupolja, na jugoistoku Ukrjaine, kada su ga priveli ukrajinski vojnici i zatim predali državnoj bezbednosti (SBU).

"Kad su videli da radim za RT, situacija se pogoršala. Uzeli su mi stvari i vrlo detetaljno me ispitivali", rekao je Filips.

On je zatim policijskim kolima prebačen do jedne kasarne ukrajinske vojske na istoku zemlje, a na kraju je predat britanskom konzulatu u Kijevu.

Ukrajinska drzavna bezbednost juče je potvrdila da je novinar uhapšen i da se nalazio na mestu gde je zabranjeno prisustvo novinara dok se sprovodi "antiteroristička operacija" koju ukrajinske vlasti vode protiv proruskih pobunjenika na istoku zemlje.

Grejam Filips izveštava o događajima u Ukrajini nekoliko meseci. Proukrajinske grupe su poslednjih nedelja pozivali na društvenim mrežama da on bude proteran iz zemlje.

Ukrajinske vlasti drže u pritvoru od proteklog vikenda dva ruska novinara koji rade za ruski internet sajt Life News.


Rasmusen: Ruske trupe se možda spremaju za povlačenje

NATO je video ograničenu aktivnost ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom što bi moglo da nagovesti da se neke od tih trupa pripremaju za povlačenje, izjavio je danas generalni sekretar Severnoatlantske alijanse Anders Fog Rasmusen.

"Videli smo ograničenu aktivnost ruskih trupa u blizini ukrajinske granice koja možda nagoveštava da se neke od tih trupa spremaju za povlačenje", napisao je Rasmusen na svom nalogu na Tviteru, naglasivši reč "možda".

Rusija je juče saopštila da trupe, koje su rasporedjene radi vojnih vežbi u blizini granice sa Ukrajinom, pakuju opremu i kreću ka železničkim stanicama i aerodromima kako bi se vratile u svoje stalne baze, ali su SAD i NATO saopštili da nisu videli jasne znake povlačenja, navodi Rojters.


Beta, Tanjug

[ORIĆAREB]

Najsmrtonosniji dan sukoba u Ukrajini i misterij:

Tko je jučer ubio 16 vojnika u regiji Donjeck? U napadu na kontrolnu točku sudjelovali i helikopteri

23.05.2014.

Tijekom jučerašnjeg dana došlo je do najsmrtonosnijeg dana za ukrajinsku vojsku otkako su sukobi izbili.

Na prostoru regije Donjeck izveden je napad na vojnu kontrolnu točku - napadači, čiji je identitet za sada još uvijek nepoznat, su pritom ubili najmanje 16 vojnika te ranili preko 30. Napad je izvršen tijekom jučerašnjeg u blizini naselja Blagodatne, kod grada Volnovaka.

Svjedoci ističu kako su napadači stigli u kombijima, a potporu su im davala oklopna vozila, ali i nekoliko vojnih helikoptera. Mladi vojnici koji su se nalazili na kontrolnoj točki nisu se još niti snašli, a ovi su već uništili njihova oklopna vozila te otvorili vatru na njih.

Izvori s terena prenose kako je u napadu korištena i artiljerija, a jedna granata pogodila je skladište municije što je izazvalo veliku eksploziju te veći broj ranjenih.

Pobunjenici nemaju helikoptere - tko je dakle napao ukrajinske vojnike? Jesi li pobunjenici u međuvremenu nabavili helikoptere? Da li je zaista stiglo vojno pojačanje preko ruske granice? Ili je ovo, kako neki tvrde, osveta radikala protiv neposlušnih vojnika? Postoji nekoliko verzija jučerašnjih događaja te se razlikuju od izvora do izvora. Što se točno dogodilo i koja je verzija točna, teško je reći, no pogledajmo ih sve.

Lokalni izvori sugeriraju kako su pojedine pro-vladine snage izvele napad na vlastite trupe u znak osvete. Jedna verzija ove priče govori kako je vojnicima rečeno da napadnu obližnje nasilje, no vojnici su odbili pucati na lokalno stanovništvo te su nakon toga, navodno, "kažnjeni" zbog toga.





Anti-vladine pobunjeničke snage iz Donjecka tvrde kako je u napadu ubijeno 16 vojnika te ranjeno 32. Ističu kako je ovo bila "osveta radikala". Jedan od izvora tvrdi: "Stanovnici naselja Blagodatne izašli su braniti svoje domove. Vojnici su dobili naredbu uništiti otpor. No, odbili su pucati na ljude i zbog toga su kažnjeni.

Druge informacije dodaju razinu kompleksnosti ovoj priči. Pojedini svjedoci ističu kako su kombiji, u kojima su napadači došli na vojnu kontrolnu točku, pripadali banci Privat-Bank, čiji je vlasnik ukrajinski oligarh Igor Kolomiski.

Naime, oligarh Kolomiski je uvelike financirao puč koji se dogodio u Kijevu u veljači te je također znatno pridonio formiranju Nacionalne Garde, vojne organizacije kroz koju su radikalne desničarske skupine dobile neku vrstu legitimiteta.

Kolomiski je postavljen za novog guvernera regije Dnjepropetrovsk te neki tvrde kako je upravo on odgovoran za strašan masakr koji se desio u gradu Odesa početkom ovog mjeseca kada su ekstremisti žive zapalili 48 anti-vladinih aktivista u zgradi sindikata.

Na lokaciju jučerašnjeg napada stigao je novinar AP-a te je on osobno vidio 11 mrtvih tijela razasutih uokolo. Također ističe kako su neki teško ranjeni. Jedan ranjeni vojnik mu je rekao kako je napad bio "zastrašujuć".

No, za razliku prethodnih izvora, AP prenosi kako su ovaj napad na vojsku, najsmrtonosniji do sad, izveli pobunjenici. Nadalje, navodi se kako je skupina pobunjenika iz grada Gorlovka kasnije preuzela odgovornost za napad te su pokazali i oružje za koje tvrde da su zauzeli za vrijeme napada.

"Uništili smo kontrolnu točku fašističke ukrajinske vojske koja je došla na prostor Republike Donjeck", rekao je jedan od zapovjednika ove skupine, no identitet mu nije poznat jer je nosio masku.

Tu dolazimo do još jedne verzije glede jučerašnjih događaja - jedan visoki ukrajinski vojni dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je u razgovoru za BBC kako ovaj napad nisu izveli pobunjenici već "plaćenici".

Jedan od ranjenih vojnika u gradu Volnovaka, koji za sebe ističe da je dio pro-kijevskih snaga, rekao je kako su napad na kontrolnu točku izveli "profesionalci" te kako su imali potporu helikoptera. "Ne znam tko ih je poslao ni što su radili. Bojim se uopće razmišljati o tome", rekao je ranjeni muškarac, prenosi The Guardian. Navodi kako su vojnici na napadnutoj kontrolnoj točki većinom bili rezervisti. U samoj bolnici, gdje su ranjeni vojnici smješteni, izbila je i žestoka svađa s lokalnim stanovnicima koja je završila tako da im se vojnik ispričao za operaciju na istoku zemlje te rekao kako više "ne zna u što da vjeruje".





Neki izvori spekuliraju kako pobunjenici više nisu pod centralnom kontrolom te kako je već došlo do frakcija koje se bore autonomno. No, ni to ne objašnjava od kuda napadačima kod Volnovake vojni helikopteri.

Što se zaista desilo jučer, za sada će vjerojatno ostati misterij. No, tko god da je napao ukrajinsku vojsku očito je kako se radilo o preciznom i silovitom napadu veće magnitude od dosadašnjih okršaja između vojske i pobunjenika.

Tijekom jučerašnjeg dana sukobi su izbili i na drugim mjestima. Vojska je ponovno granatirala Slaviansk. Izvori prenose kako je uništeno nekoliko kuća, a tri osobe su ranjene. Sukobi su izbili i kod grada Lisičjansk, u regiji Lugansk, gdje je u zrak dignut most, a Kijev ističe kako je u sukobima ubijen najmanje jedan njihov vojnik.

Pojedini izvori prenose kako se jedan dio ukrajinskih vojnika odlučio "predati" te kako je zatim došlo do međusobnog oružanog sukoba između vojnika.

Ove nedjelje se u Ukrajini održavaju predsjednički izbori - kako se datum približava vlasti šalju sve više vojske na istok zemlje.


izvor(i): RT | The Guardian | AP | LifeNews ! advance

[Kaćo]

Štajnmajer: Priznati izbore u Ukrajini

Tri dana uoči predsjedničkih izbora u Ukrajini njemački ministar inostranih poslova Frank Valter Štajnmajer ističe da je važno da svi priznaju rezultate izbora.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Štajnmajer dodaje da ne vjeruje da je Rusija izabrala da sebe međunarodno izoluje.

Zapad je zaprijetio većim sankcijama protiv Rusije, ako Moskva poremeti glasanje u nedjelju, a Štajnmajer je rekao danas da je svima u interesu da izbori budu pošteni koliko je to moguće.
On je izjavio da to možda neće biti moguće u nekim gradovima.
Štajnmajer je rekao da se, nakon određenog ublažavanja nasilja u proteklih devet dana, nada da konflikt neće ponovo eskalirati zbog samovoljnog osporavanja legitimnosti izbora, prenio je danas AP.
Izvor:AP
 

[jeremijaljesina]

Napadnut i uništen kontrolni punkt ukrajinske vojske, 13 poginulih vojnika. Radi se o događaju različito opisanom u prošlim postovima.

Video prije i poslije





Izgleda da ih je dosta stradalo i od prijateljske vatre