31.01.2010.
KAPETANI NA SUHOM: IAKO SRBIJA NEMA MORE, A SLOVENIJA JE OSTALA BEZ PODMORNICA, BIVŠE POSADE TIH PLOVILA NE ŽELE ZABORAVITI DANE IZ JNA
TITOVI MORNARI Beogradsko i ljubljansko društvo podmorničara iz splitske Lore [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Srbija nema more. Odlaskom Crne Gore iz savezne države ostala je na suhome. Daleko od morskog lahora…
Ali zato ima udruženje podmorničara, i to, zvuči nevjerojatno, najbrojnije i kao prva takva družba osnovana (2004. godine) na potezu od Triglava do Đevđelije! Udruga “Podmorničar” iz Beograda okuplja više od 150 nekadašnjih podmorničara Jugoslavenske ratne mornarice, a vodi ih umirovljeni poručnik fregate
Dragan Kosanović.
- To što Srbija nema more nije razlog da zaboravimo generacije podmorničara koje smo dali. Uostalom, podmorničari su se uvijek družili, zabavljali i na kopnu. Nas ne zanima politika, mi smo zaljubljenici u more i dubine - govori nam Kosanović, koji još uvijek sanja Split, dane mladosti u ratnoj luci Lora i dalmatinsku buru.
- U Lori sam službovao od sredine 80-ih do 1991. Sve sam dužnosti prošao do zapovjednika podmorničke jedinice. Bilo je puno lijepo u Splitu, sunce, klima... Zlatni dani. Svi članovi naše udruge službovali su u Splitu - sjetno će ovaj podmorničar, prisjetivši se starijih kolega podmorničara iz Lore koji su podmornicama krstarili uzduž i poprijeko Jadrana, ronili sve do talijanske obale, Otranta, ronivši čak i ispod američkih nosača zrakoplova. Potpuno neprimjetno.
- Surađujemo s podmorničarskim udruženjima iz Pule i Ljubljane, često se družimo, surađujemo na stručnim publikacijama. Bili smo domaćini skupa na kojemu su prisustvovali kolege iz bivših jugoslovenskih republika kada je predstavljena monografija
dr. Andreja Korbara „Podmorničarstvo – 100 godina”.
Evo, na izradi reprezentativne monografije o jugoslavenskom podmorničarstvu, “88. Flotila podmornica”, sudjeluje Splićanin i umirovljeni
admiral Fridrih Moretti koji je naš čest gost u Beogradu, a doprinos pruža i
admiral Martin Matošević, predsjednik “Podmorničara” iz Pule.
Obojica su podmorničari. Inicirali smo i pružamo podršku za osnivanje društava u Tivtu i Splitu, gdje živi velik broj naših kolega podmorničara. Šteta da Split, s obzirom na tradiciju, brodogradnju i broj podmorničara koji su službovali, nema slično udruženje - kaže Kosanović.
“Društvo za ohranjanje podmorniške tradicije - Podmorničar” naziv je udruge podmorničara iz Ljubljane koja broji 32 člana. Kako je predsjednik
Boris Geršak bio na služenom putu izvan granica Dežele, popričali smo s njegovim zamjenikom, “sekretarom”
Ivanom Jesenikom.
- Druženje nam puno znači jer se rado sjećamo zajedničkih lijepih, pa i lošijih dana provedenih na podmornicama. Službovao sam na podmornici P-821 “Heroj”, kao zapovjednik V. brodskog odreda, upravitelj strojeva, a zadnju godinu pred demobilizaciju, 1976. godine, bio sam upravitelj strojeva u rezervnoj posadi. Tada sam imao čin kapetana I. klase.
S hrvatskom udrugom i srpskim udruženjem podmorničara vrlo dobro surađujemo. Svake godine šaljemo naše predstavnike na godišnje sastanke prijateljskih udruga podmorničara. Prizivamo uspomene iz vremena našeg rada na podmornicama kojih danas na našoj strani Jadrana više nema - kazuje nam Jesenik. Hrvatskog “Podmorničara”, osnovanog 2008., iz Pule vodi admiral u miru Martin Matošević.
- Imamo oko stotinjak članova. Članom naše udruge, osim podmorničara, mogu biti i svi oni koji su zaljubljenici u podmornice i morske dubine. Ove godine želimo osnovati podmorničarsko udruženje i u Splitu koji, s obzirom na tradiciju u izgradnji suvremenih podmornica i velik broja podmorničara, jednostavno zaslužuje imati jednu takvu organizaciju - kaže admiral Matošević.
Hrvatski podmorničari iz Pule odnedavno surađuju i s uglednim udruženjem engleskih podmorničara “Submarine association-East Kent”.
Špijuniranje - glavna zadaćaUmirovljeni poručnik fregate Dragan Kosanović i drugi podmorničari kažu nam da su zlatne godine podmorničarstva bile osamdesete kada je JRM brojala 16 podmornica i 220 podmorničara. Svaki član posade je godišnje na podmornici plovio 600, a viši oficiri i do 1000 sati. U opis uobičajenih zadataka bile su podvodne vožnje od Splita do Rijeke, ili od Pule do Boke Kotorske. Ronilo se među otocima. Partilo se i do Otranta. Posade su prikupljale i korisne obavještajne podatke.
Autor: Denis Krnić
Izvor: Slobodna Dalmacija
http://www.slobodnadalmacija.hr/