`LETEĆI`DOSJE - NATO NAM SE ČUDI...
Piloti helikoptera kroje sudbinu borbenog lovca [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Višegodišnja trakavica zvana “odluka o budućnosti HRZ-a” ulazi u svoju završnicu, pri čemu poprima gotovo karikaturalne razmjere.
Naime, u MORH-u su nedavno odlučili konačno mišljenje o budućnosti hrvatskih MiG-ova zatražiti od bivših zapovjednika HRZ-a. To možda ne bi bilo čudno da nije riječ mahom o generalima koji nikada nisu letjeli na borbenom lovcu, niti su obučeni piloti lovačke avijacije. Riječ je o zapovjednicima HRZ-a koji su tijekom aktivne letačke karijere uglavnom bili piloti helikoptera. U tom povjerenstvu tek je jedan bivši pilot MiG-a.
Čudan izborDakle, radi se o povjerenstvu u sastavu: Josip Čuletić, koji je HRZ 1996. preuzeo od prvog zapovjednika HRZ-a, nedavno preminulog Imre Agotiće, zatim Viktor Koprivnjak, Vlado Bagarić i Josip Štimac, jedini pilot borbenog lovca među generalskom helikopterskom “škvadrom”. Naravno, premda nije član povjerenstva, svoje mišljenje dat će i sadašnji zapovjednik HRZ-a, general Dražen Šćuri. Među navedenim imenima ima, međutim, generala koji su se više puta rušili upravljajući helikopterima u miru, pa i generala koji se u borbenim akcijama nisu proslavili. Nisu, naime, spašavali oborene suborce.
U svijetu, inače, ne poznaju praksu da na čelo avijacije koja ima borbenu zrakoplovnu komponentu dolaze zapovjednici iz kvote pilota helikoptera. I to traje gotovo 20 godina u HRZ-u. To je naprosto presedan po kojem je Hrvatska, nažalost, negativno prepoznata u NATO savezu.
Kako je sve pošlo ukrivo? Nakon odlaska ratnog zapovjednika, pokojnog Agotića, koji također nije bio pilot aviona, 1996. na čelo HRZ-a dolazi general helikopteraš Josip Čuletić, a s njim i prvi koraci prema potonuću avijacije.
Njegov mandat značajan je po nabavi 20 školskih aviona pilatus PC-9, koje se nabavlja bez ikakve studije i analize zašto nam treba baš 20 aviona. Švicarska tvrtka “Pilatus” zadovoljno je trljala rukama zbog dva razloga: nikada do tada nisu jednom kupcu prodali više aviona, te zbog izbjegavanja “gnjavaže” oko industrijske kooperacije na koju je kupac “zaboravio”. RH je prigodom ove transakcije bila u poziciji zatražiti transfer pojedine tehnologije iz Švicarske u RH, što je izostalo.
Krajem 90-ih HRZ se suočava s činjenicom zastarijevanja MiG-ova 21, a očito postaje kako ni piloti iz bivše JNA nisu vječni. U takvom stanju zapovijedanje HRZ-om 2001. godine preuzima general Josip Štimac, jedini pilot borbenog lovca MiG koji je vodio HRZ. Okupio je vrijedne stručnjake, predložio radikalne promjene za opstanak HRZ-a. Napredak HRZ-a vidio je u suradnji s izraelskim stručnjacima za koje je smatrao kako bi najviše mogli pridonijeti u modernizaciji aviona MiG 21, kao i u razvijanju zajedničke vojno-tehničke suradnje na području avijacije. Sa svojim ambicioznim pristupom brzo narušava letargičnu atmosferu u HRZ-u, kao takav smeta i već krajem 2002. biva smijenjen.
S njegovim nasljednikom, generalom Viktorom Koprivnjakom, dolazi i do “zlatnog” razdoblja propadanja HRZ-a. Nikada dublje HRZ nije pao nego za Koprivnjakova vodstva. Tijekom njegova mandata zaprimljeni su poluispravni MiG-ovi 21, loše servisirani u Rumunjskoj, piloti omalovažavani snižavanjem socijalnog statusa te ukidanjem letačkih dodataka.
Iz Koprivnjakova mandata javnosti je poznata pobuna vojnih pilota i njihov veliki egzodus u civilne aviotvrtke. Čak 25 pilota napustilo je tada HRZ. Cijela prva generacija pilota nestala je iz MORH-a.
Loš menadžerKao loš menadžer složenog vojnog sustava, nije uvidio da s pilotima odlaze i silni milijuni koje je MORH u njih uložio. Ubrzo, Koprivnjak je promaknut u general bojnika. Svoj mandat odrađuje do kraja i sredinom 2007. nasljeđuje ga još jedan iz plejade pilota helikoptera, general Vlado Bagarić.
Za njegova zapovijedanja avijacijom nastavlja se borba s neispravnom tehnikom, manjkavom obukom pilota, a gubitak općeg entuzijazma kod zrakoplovaca doživljava svoj vrhunac.
Tada HRZ napušta zapovjednik eskadrile borbenih aviona, pukovnik Ivica Ivandić. Hrabrost u zadaćama, poštenje i stručnost odlike su kakve krase Ivandića i većinu istinskih zrakoplovaca HRZ-a. U vrijeme Bagarićeve vladavine ruši se helikopter u Vukovaru sa smrtnim posljedicama. Analiza nesreće daje tragikomične rezultate, što ne čudi jer HRZ uopće nema stručnjake za zrakoplovne nesreće.
Bagarić će među pilotima ostati upamćen po tome što je i osobno rušio helikoptere. Kao pilot helikoptera Mi-8 u lipnju 1996. srušio se pokraj Ivanje Reke te pobjegao s mjesta nesreće ostavljajući srušeni helikopter.
Samo godinu prije, u svibnju 1995., zbog grube pilotske greške pri slijetanju helikoptera Mi-8 MTV-1 na helidrom Lučko, dolazi do udara repom i oštećenja helikoptera. Zapovjednik posade bio je general Bagarić.
Nakon sudara dvaju MiG-ova 21 iznad Slunja krajem 2010. godine, situacija u HRZ-u kulminira smjenom generala Bagarića, te od polovine 2011. godine HRZ-om zapovijeda general Dražen Šćuri, i zamislite opet pilot helikoptera. Šćuri je u prvoj polovini rujna 1995. godine, u akciji “Maestral”, letio u paru s kolegama na borbenom helikopteru Mi-24. Meteorološko-operativne okolnosti dovele su do pada jednog Mi-24 u blizini Mrkonjić Grada. Šćuri, kao pilot drugog helikoptera, iz zraka je vidio što se dogodilo, preletio iznad oborene posade na zemlji, mahnuo im i ostavio ih u području u kojem su još uvijek postojale suparničke postrojbe. Taj događaj svejedno nije bio nikakva prepreka u Šćurijevu usponu prema vrhu HRZ-a.
DENIS KRNIĆ,
Slobodna DalmacijaEvo opet Denisa, raspisao se, a vrućina