24.5.2013.
Vlada RH prihvatila konačni prijedlog zakona o službi u OSRH [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA TE RAZLOZI ZBOG KOJI SU TE RAZLIKE NASTALE
U Hrvatskom saboru nakon rasprave o Prijedlogu zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 30. siječnja 2013., donesen je Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske te se sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Konačnim prijedlogom preciznije su uređene odredbe koje se odnose na dragovoljno vojno osposobljavanje i kadetsku službu (članci 28., 29. i 30. Konačnog prijedloga). Predloženim Zakonom propisuje se da se na dragovoljno vojno osposobljavanje upućuju punoljetni državljani Republike Hrvatske koji se dragovoljno prijave, budu odabrani i upućeni na osposobljavanje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 29 godina života. Prijam u djelatnu vojnu službu provodi se prema broju i strukturi za prijam utvrđenih godišnjim planom prijma osoblja. U službu u Oružane snage može biti primljen punoljetni državljanin Republike Hrvatske koji ispunjava opće uvjete propisane ovim Zakonom.
Kandidati za vojnike/mornare koji ispunjavaju opće i posebne uvjete i u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate u okviru planiranoga broja i strukture za prijam potpisuju s Ministarstvom obrane ugovor o vojničkoj službi u trajanju od tri godine. Probni rad može trajati do dodjele vojnostručne specijalnosti, a najdulje šest mjeseci. Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi u trajanju do pet godina. Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe, ovisno o potrebama popune postrojbe te razmjerno ulaganjima u pojedinačnu obuku i usavršavanje s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti i treći ugovor o vojničkoj službi u trajanju do šest godina.
Nakon sklapanja drugog ugovora djelatni vojnik/mornar koji je pokazao sposobnost rukovođenja i zapovijedanja može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.
Navedeno je propisano člancima 36., 37. i 38. Konačnog prijedloga odnosno dorađeno i usklađeno s primjedbom Odbora za obranu Hrvatskoga sabora i zastupnika Zvonka Milasa. Predloženim člankom 46. Konačnog prijedloga dorađena je nova kategoriju osoblja – vojni specijalisti. Vojni specijalisti osim posebnih specijalističkih znanja potrebnih za obnašanje dužnosti vojnog specijalista moraju zadovoljavati i opće uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu iz ovoga Zakona.
Odabrani kandidati s tržišta rada upućuju se na izobrazbu za vojne specijaliste na temelju ugovora o izobrazbi za vojne specijaliste. Nakon završetka izobrazbe te se osobe mogu primiti u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se čin skupnika vojnog specijalista ili poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista i raspoređuju se na dužnost koja se može popunjavati vojnim specijalistima. Uz to dorađena je i odredba članka 96. Konačnog prijedloga koja se odnosi na promicanje u činove.
Predloženim Zakonom u članku 49. Konačnog prijedloga propisuje se da djelatna vojna osoba koja je u službi može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto ili imenovana na dužnost, upućena na školovanje, upućena u operacije ili drugu aktivnost u inozemstvu, upućena u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo i upućena u druga javnopravna tijela ili pravnu osobu.
Djelatna vojna osoba koja je privremeno izvan dužnosti može biti na raspolaganju, na liječenju i bolovanju, udaljena iz službe, u statusu nestaloga, u statusu zarobljenoga i na mirovanju službe. Djelatnu vojnu osobu imenuje se odnosno raspoređuje na dužnost odnosno na ustrojbeno mjesto, sukladno uvjetima ustrojbenog mjesta, činu i stečenoj vojnostručnoj specijalnosti, na rok do četiri godine.
Predloženim Zakonom uređuje se da se raspored na vojničke dužnosti određuje skupnom ili pojedinačnom odlukom o rasporedu. Dočasnici i časnici raspoređuju se na dužnosti odlukom o rasporedu. Vojnike/mornare i dočasnike raspoređuje na dužnost načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske ili osobe koje on ovlasti.
Predloženim zakonom propisana je ovlast rasporeda za osobe koje sukladno odredbama Zakona o obrani ne imenuje Predsjednik Republike Hrvatske. Ova odredba u članku 51. Konačnog prijedloga je dorađena u odnosu na Prijedlog zakona.
Predloženim Konačnim prijedlogom u člancima 137. i 139. dodatno je dorađena odredba kojom se uređuje plaća, dodaci na plaću i druga materijalna prava djelatne vojne osobe. Plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.
Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe, a dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.
Konačnim prijedlogom zakona propisuje se da tijekom vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, obavljanja dežurstva, stražarske službe, unutarnje službe, operacija, rada na terenu i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama, vojne osobe imaju pravo na besplatnu prehranu, kao i slučajevi i uvjeti po kojima djelatne vojne osobe ostvaruju pravo na subvencioniranu prehranu.
Zakonom se predlaže urediti radno vrijeme, odmori i dopusti. Služba u Oružanim snagama organizirana je na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan. Radno vrijeme se definira kao razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna
obavljati dužnost prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima ovlaštene nadređene osobe te je Konačnim prijedlogom dodatno precizirana navedena odredba u odnosu na Prijedlog zakona i to člankom 154. Konačnog prijedloga.
Kod dodatnog uređenja predložene odredbe prihvaćena su izlaganja koja su iznijeli zastupnici u Hrvatskom saboru: zastupnik Petar Baranović, zastupnik Davor Božinović i zastupnik Mladen Novak.
Člankom 14. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09) propisano je da se o svim pitanjima koja nisu uređena tim Zakonom ili propisima donesenim na temelju toga Zakona primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, opći propisi o radu odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.
U odnosu na Prijedlog zakona Konačnim prijedlogom dorađene su prijelazne i završne odredbe (članci 218. – 236. Konačnog prijedloga) u dijelu koji se odnosi na promaknuće, vojnu izobrazbu, raspored, raspolaganje i prestanak službe.
PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO I RAZLOZI ZBOG KOJIH NISU PRIHVAĆENI
Vezano uz prijedlog Odbora za obranu Hrvatskoga sabora da bi osobe koje su dragovoljne odslužile vojni rok trebale imati prednost u zapošljavanju kod drugih tijela, predlagatelj je mišljenja da navedeno nije predmet ovoga zakona i da se ta problematika ne može urediti predloženim zakonom nego se ta mogućnost može predvidjeti u posebnim zakonima.
Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na sjednici toga radnog tijela za vrijeme prvog čitanja Zakona raspolagao je pisanim izvješćem Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. Dio primjedbi je prihvaćen i ugrađen u tekst Konačnog prijedloga zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. O primjedbama koje su iznesene raspravljalo se posebno s predstavnicima sindikata na redovitim mjesečnim sastancima u Ministarstvu obrane.
Prijedlog za koji su dali potporu i određene udruge hrvatskih veterana iz rata koja se odnosi na to da za osobe koje su državni službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike Hrvatske i imaju 20 godina mirovinskog staža, a proveli su 30 mjeseci u razdoblju rata u službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske da ostvaruju pravo na mirovinu po posebnim propisima. Taj prijedlog predlagatelj je detaljno razmotrio i nije ga moguće prihvatiti jer se navedena problematika ne može urediti predloženim Zakonom s obzirom na to da je riječ o materiji koja se uređuje propisima iz mirovinskog osiguranja te je to raspravljeno na sjednici Odbora za obranu Hrvatskoga sabora.
U vezi s pitanjem koje je u raspravi na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora istaknuo Klub zastupnika Hrvatskih laburista – stranke rada i zastupnik Mladen Novak o pravu pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na sindikalno organiziranje navodimo da je člankom 60. stavkom 3. Ustava Republike Hrvatske propisano da se u oružanim snagama i redarstvu zakonom može ograničiti sindikalno organiziranje, dok je člankom 61. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske popisano da se u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenim zakonom može ograničiti pravo na štrajk.
Kao što je i do sada bilo propisano Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, i predloženim Zakonom se propisuje da djelatne vojne osobe nemaju pravo na sindikalno organiziranje i da im nije dopušten štrajk, dok je pravo na sindikalno organiziranje i pravo na štrajk dopušteno državnim službenicima i namještenicima kao pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske. Stoga predlagatelj navodi da je predložena odredba članka 15. Konačnog prijedloga u skladu s navedenom odredbom Ustava Republike Hrvatske.
Defender.hr