marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
Offline
Posts: 4 166
|
|
« Reply #555 on: September 11, 2014, 02:25:59 pm » |
|
Mjesto rodjenja mnogih K.u.K. Kriegsmarine brodova....
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 152
|
|
« Reply #556 on: September 12, 2014, 12:47:46 pm » |
|
sve sa 5. strane
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #557 on: September 16, 2014, 09:45:57 am » |
|
Mjesto rodjenja mnogih K.u.K. Kriegsmarine brodova....
Lijepe slike dokova u brodogradilištu. Mislim da je zaista velika šteta što su uništeni i nasipani kada su se radili navozi za gradnju velikih "mamut" brodova početkom sedamdesetih godina XX vijeka. Danas bi jako dobro došli brodogradilištu da razvije i održavanje brodova i dokovanja jer i kada nema novih gradnji postojeće treba održavati, a mislim i da su to dosta isplativi poslovi. Na žalost kod nas je prevladavalo mišljenje da kada nešto trenutno ima dobru "prođu" (kao tada "mamut" brodovi) nda se sve drugo zanemari, a starije stvari se bez puno razmišljanja i uništavaju. Nije tako samo u brodogradnji, eto i na pulskoj željezničko stanici su prije 15-tak godina kada su proširivali radionice (ložionicu) uništili staru Austro-Ugarsku okretnicu lokomotiva umjesto da je sačuvaju kao muzejski vrijednu. Danas neki genijalci imaju čak i ideju da maknu i samu željezničku jer im smeta na obali, ali da ne duljim o tome ovo nije forum o željeznici.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #558 on: September 19, 2014, 08:50:18 pm » |
|
Postavio bih i ovu sliku Pulske rive s početka XX stoljeća na kojoj se vidi i zgrada pješadijske kasarne (koja je u II svj. ratu oštećena bombardiranjem i onda je taj dio uklonjen i izgrađena je nova stambena zgrada). Malo je neobično da sama kasarna nije imala nikakvu ogradu prema rivi. Valjda su se onda zadovoljavali samo debelim zidovima i relativno povišenim najnižim prozorima.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #559 on: October 05, 2014, 06:23:06 am » |
|
Na stranicama "Svi koji bi voljeli hodati Pulom u doba austro-ugarske" preuzeo sam ovu fotografiju koja prikazuje punjenje balona plinom u plinari. Na žalost dubinska oštrina se gubi kod uvećanja pa ostale detalje u pozadini baš nije moguće detaljno razlučiti. Godina nastanka nije točno definirana, pretpostavka je oko 1900. godine. Čini mi se da su oko balona osobe u mornarskim uniformama pa pretpostavljam da se radilo o nekom vojnom-mornaričkom balonu.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #560 on: October 05, 2014, 06:27:23 am » |
|
Na stranicama "Svi koji bi voljeli hodati Pulom u doba austro-ugarske" preuzeo sam ovu fotografiju koja prikazuje punjenje balona plinom u plinari. Na žalost dubinska oštrina se gubi kod uvećanja pa ostale detalje u pozadini baš nije moguće detaljno razlučiti. Godina nastanka nije točno definirana, pretpostavka je oko 1900. godine. Čini mi se da su oko balona osobe u mornarskim uniformama pa pretpostavljam da se radilo o nekom vojnom-mornaričkom balonu.
A i još jedna fotografija pripreme balona u Plinari, ne znam da li se radi o istom balonu s prethodne fotografije ili je neki drugi u pitanju. Godina isto nije navedena ali svejedno je fotografija zanimljiva. Pretpostavljam da je isti ali sada već napunjen balon.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 13 152
|
|
« Reply #561 on: October 05, 2014, 09:11:03 am » |
|
Vjerojatno je razdoblje oko 1910.g. ili cak i kasnije.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #562 on: October 12, 2014, 07:44:53 am » |
|
Evo na stranicama "Svi koji bi voljeli hodati Pulom u doba austro-ugarske" pronašao sam i ovu fotografiju snimljenu u Puli sedamdesetih godina XIX vijeka unutar A-U Arsenala, današnjeg Uljanika. Neke od tih zgrada i danas postoje ili su barem nakon 1947. popravljene na prethodni originalni izgled (jer je Uljanik bio teško oštečen u bombardiranju). Vidimo da je onda bilo nešto više tračnica unutar Uljanika nego danas, ali i postojeće se već dosta dugo ne koriste.
Zgrade koje se vide u daljini u "pozadini" slike su uglavnom uništene tijekom bombardiranja i mislim da više ne postoje, osim one krajnje lijevo. Tako mi se čini jer pozadina nije baš najoštrija.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #563 on: October 14, 2014, 02:37:49 pm » |
|
Mjesto rodjenja mnogih K.u.K. Kriegsmarine brodova....
Evo kako je izgledao nekadašnji Arsenal-Uljanik kada su tamo još bili svi dokovi na broju i druga fotografija koja prikazuje uništavanje i zatrpavanje preostalih suhih dokova, za sječanje na krive poteze.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #564 on: October 14, 2014, 02:40:39 pm » |
|
Ratna luka Pula za vrijeme prvog svjetskog rata. Par zanimljivih starih fotografija snimljenih iz zraka i sa kopna (pozicija iznad Vargarole?).
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #565 on: October 14, 2014, 02:43:11 pm » |
|
Ratna luka Pula za vrijeme prvog svjetskog rata. Par zanimljivih starih fotografija snimljenih iz zraka i sa kopna (pozicija iznad Vargarole?).
U nastavku i još jedna fotografija snimljena iz zraka za vrijeme savezničkog bombardiranja ratne luke 1944. godine.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #566 on: October 17, 2014, 03:47:40 pm » |
|
I još jedna fotografija iz vremena A-U monarhije kada su suhi dokovi u Arsenalu-Uljaniku bili u pogonu "punom parom", dok se netko nije tamo krajem šezdesetih ili početkom sedamdesetih nije genijalno sjetio da ih uništi. U doku je carska jahta, a u pozadini se vidi utvrda na otoku Sveti Andrija. Šteta što je fotografija stara, a i dubinska oštrina nije baš najbolja.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #567 on: October 18, 2014, 04:39:47 pm » |
|
Prevod djela teksta iz revije "Obramba" mart 2006. autora A.J.Potočnika
Preseljenje glavne austrijske luke iz Venecije u Pulu
Austrija je imal jaku kopnenu vojsku, ali nije imala vonju mornaricu, osim brodove na Dunavu, koji su sprečavali tursku vojsku kod njihovih napada. Za zaštitu svoje trgovačke flote često su unajmljivali strane brodove, što uvjek nije imalo željeni efekat. Svi pokušaji formiranja svoje mornarice bili su neupješni. Do preokreta je došlo završetkom napoleonskih ratova, kad su Austriji, kao pripadnici pobjedničkih država, pripali svi francuski ratni brodovi koji su se našli u Jadranskom moru, kao i vencejanski arsenal – najvažnija vojna luka na Jadranu. Venecija je tako postala austrijska vojna luka. Pošto su bili mornari i oficiri večinoma italijani i Hrvati, jezik komandovanja ostao je italijanski. Građanska revolucija 1848. – proljeće naroda, bila je skoro kobna za mornaricu Austrije. Od njena 162 broda, 113 ih prešlo je pobunjenicima, koji su zauzeli Veneciju i ubili k-danta (Hrvat po narodnosti). Brodovi “vjerni” kruni, uspili su blokirati luku, pobunu su ugušile kopnene jedinice. Poslije pobune se austrijanci nisu više osječali sigurni u Veneciji, jezik komandovanja promijenjen je u njemački. Danski admiral Hans Birch Dahlerup imenovan je za predsjednika komisije za reformiranje mornarice i pronalazak nove, sigurnije glavne luke. Godine 1850. su se odlučili za Pulu.
Slika:Danski admiral Hans Birch Dahlerup, vodio je komisiju koja je preformirala austrijsku ratnu mornaricu i odabrala Pulu za novu ratnu luku. (Fotografija je dio stalne postave u Fort Bourguignonu u Puli, koju je dao Zlatko Deveđić)
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #568 on: October 18, 2014, 04:50:48 pm » |
|
Prevod djela teksta iz revije "Obramba" mart 2006. autora A.J.Potočnika
Položaj Pule, skoro na vrhu istarskog poluotoka, osigurava odličan strateški položaj. Venecija je tim prostorima, sa kraćim prekidima, vladala od 1243. do 1798., sjedište pokrajinske uprave bilo je u Vodnjanu (Dignano). Nijihov jedini doprinos utvrđenju pulske luke bilo je malo utvrđenje koje stoji na uzvisini staroga grada. Materijal za izgradnju tog utvrđenja (četvrtasta zgrada sa četri zvijezdasta bastiona) donosili su iz nekadašnjeg rimskog kazališta, kojeg su tako potpuno uništili. Odlukom o izgradnje glavne austrijske luke, pokrenut je prosperitet Pule. Puljski zaljev (puno uvala) bio je dovoljno velik za austrijske brodove. Mješano stanovništvo (Hrvati, Italijani, Slovenci) smatrali su vjerniji carskoj kruni nego sami Italijani u okolini Venecije, što je važilo sve do 1918. godine.
Slike: -Austrijska oklopnjača iz vrijemena rata sa Italijom (1866), vjerovatno fregata Ferdinand Max na sidrištu u luci Pula. Tvrđava u pozadini je Fort Kaiser Franz na otoku Sv. Andrija (Ftografiju je dao stalnoj postavi u Fort Bourguignonu Z. Deveđić)
-Austrijski ratni brod (vjerovatno korveta Zrinyi) na sidrištu ispred Fort Kaiser Franz. (vlasnik fotografije Z.Deveđić)
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #569 on: October 18, 2014, 04:55:32 pm » |
|
Prevod djela teksta iz revije "Obramba" mart 2006. autora A.J.Potočnika
Vrhunac građevinskih radova bio je krajem 1854., kad je car Franjo Josip, za k-danta luke imenovao svog brata Ferdinanda Maksimiljana. Do Pule je izgrađena željeznica, u gradu je izdrađeno brodogradilište, skladišta oružja (arsenal), brojne kasarne, stanovi za oficirski kadar i njihove porodice, škole, hoteli kupališta….U nekoliko godina Pula je postala moderan europski grad. Uz infrastrukturu krenulo se sa izgradnjom utvrda. Za luki su bile najvažnije 60-te godine 19-tog stoljeća, kad je mornarici komandovao komodor (kasnije admiral) Wilhelm Tegetthof, pobjednik u bitci kod Visa 1866. Luka je imala tada nasuvremeniju tehničku opremu.
Izbor Pule, za glavnu austrijsku luku, bila je pravilna odluka, pokazalo se to u ratovima sa Italijom 1866. i u prvom svjetskom ratu. Prema kraju prvog svjetskog rata(1918.) pokazalo se da carevine neće preživiti. Austrija je luku sužbeno predala (sa svim brodovima) Narodnom savjetu Slovenaca, Hrvata i Srba. Brodovi su počeli viti “jugoslaovenske” zastave, komandu je preuzeo admiral Janko Vuković. Iako je bilo primirje, italijanski diverzanti su potopili brod Viribus Unitis, na kojem je umro admiral Janko Vuković te 350 oficira i mornara. Italijani su se pravdali, da nisu znali o predaji brodova Narodnom svjetu SHS, i da je brod geškom potopljen, te su mirno zauzeli luku.
Za Italiju Pula nije imala strateški značaj. U Puntaželi su izgradili veliku hidrobazu. Zadržali su samo dvije vanjske obalne baterije, ostala utvrđenja zapustili, naoružanje uništili – poslai u željezare. Padom Italije u drugom svjetskom ratu, luku su zauzeli Njemci i tamo ostali do 1945. Pulu su oslobodili partizani, Itlijani su opet postali neprijatelji, Pula je postala središte za pješadijsku obuku budućih mornara. JNA je stare A-U utvrđenja upotrebljavala za svoje potrebe, podmorničku bazu (Katarina) aktivirala…. U današnje vrijeme stara austrijska utvrđenja polako propadaju, samo pojedinci brinu o toj vrijednoj ostavštini.
Slika:Prema izjavi Z.Deveđića, ova lučka dizalica mogla je dizati 260t (slika je iz njegove arhive)
|
|
|
|
|