Kako je Paško Rogulj postao ratni zarobljenik u logoru u JapanuPaško Rogulj, podrijetlom iz sela Prapatnica kraj Trogira, 1914. imao je 23 godine. Bio je mornar, odnosno kuhar na austrougarskoj krstarici Kaiserin Elisabeth koja se borila u Kini jer je japanski carski premijer Kato izdao ultimatum Njemačkoj da preda svoj najvažniji posjed, tamošnju koncesiju Quingdao. Za Paška rat nije dugo trajao jer su on i većina posade već u studenom savladani i poslani u logore za ratne zarobljenike u Japanu. Posada je prethodno sama potopila brod kako ne bi pao u ruke njihovih suparnika.
Roguljova sudbina jedna je od brojnih zabilježenih na nedavno pokrenutoj internetskoj stranici Europeana 1914-1918 (
http://www.europeana1914-1918.eu/en), na kojoj su prikupljeni materijali trogodišnjeg projekta u kojem su sudjelovale knjižnice i brojne druge ustanove iz dvadeset europskih zemalja. Zahvaljujući njihovim naporima, online posjetiteljima sitea, zamišljenog kao najvažnija paneuropska kolekcija originalnih materijala o Prvom svjetskom ratu, sad je dostupan pristup 400.000 digitaliziranih dokumenata, 660 sati filmskog materijala, koji nije prikazivan praktički otkad je snimljen, kao i 90.000 predmeta i dokumenata iz osobnih ostavština.
Obični ljudi
Već samo predstavljanje stranice u Berlinu krajem siječnja izazvalo je golemi interes, a u prva dva dana zabilježeno je 70 tisuća posjeta.
Građa je, kako se navodi na stranicama naše Nacionalne i sveučilišne knjižnice, prikupljena kroz putujuće izložbe organizirane diljem Europe u suradnji Europeane i Sveučilišta Oxford, prilikom kojih su građani pozivani da donesu predmete, fotografije i ispričaju priče svojih obitelji. Posebnost ovog projekta jest to što je naglasak, uz povijesne dokumente, stavljen na neispričane priče tzv. običnih ljudi ili, riječima povjesničara Petera Englunda, ponuditi i drugu stranu priče: “Perspektivu mladog vojnika koji se prijavio zbog avanture, perspektivu obitelji razorene viješću da je jedan od milijuna koji se nikad neće vratiti. Bez obzira na kojoj su strani bili, breme ljudskog iskustva uvijek je isto.”
Izložbe u 12 zemalja
Među brojnim memorabilijama, popraćenim i pričama o njima, tu je tako, primjerice, fotografija Biblije koja je doslovno spasila život mladom Kurtu Geileru, a koju je priložio njegov unuk, ali i snimke izrezbarene životinjske farme koju je francuski vojnik Charles Grauss poslao svojoj kćerkici s fronte, zajedno sa skicom kuće iz bajke u kojoj su trebali živjeti jednom kad rat završi. Obiteljski snovi nisu se ostvarili jer je Grauss ubijen pred sam kraj rata. Digitalizirana je i bilježnica učitelja Hansa Hansena Lindorffa koji je, beskrajno ponosan na činjenicu što se čak 71 njegov učenik otišao boriti za domovinu, odlučio napisati detaljne biografije svakog od njih. Petnaest se nikad nije vratilo kući. Kako se upozorava u natuknici o toj knjizi sjećanja, nisu svi njegovi učenici bili oduševljeni idejom žrtvovanja za domovinu pa je jedan bitke pokušao izbjeći tako što je sam sebi odrezao kažiprst, drugi si je pucao u stopalo, a treći skočio s krova štale.
Tu su i opaki propagandni materijali, pisma, fotografije, crteži i drugi najrazličitiji predmeti.
Izložbe na kojima su prikupljani materijali dosad su održane u 12 zemalja, a za 2014. godinu planirano je još pet zemalja.
Svi zainteresirani mogu se i sami javiti na stranicama projekta u kojem su, među ostalim, sudjelovale Državna knjižnica u Berlinu, Nacionalna knjižnica Francuske, Kraljevska knjižnica Danske, Austrijska nacionalna knjižnica, Narodna biblioteka Srbije i Britanska knjižnica koja je zbirci priložila 10.000 jedinica iz svoje arhive, ali i pokrenula zasebnu internetsku stanicu posvećenu Prvom svjetskom ratu. Materijali za Hrvatsku relativno su oskudni, no kako smo saznali iz NSK, u sklopu obilježavanja obljetnice Prvog svjetskog rata planiraju više aktivnosti, među kojima je i virtualna izložba o 1914. godini.
Video trailer projekta :
http://player.vimeo.com/video/87686923Restoran na Floridi
Priča Paška Rogulja, vojnika s početka ove priče, jedna je od sretnih priča s Europeane iako je u logoru ostao sve do 1920. sve dok nije sakupljen novac za njihov povratak.
Tamo mu, čini se, i nije nije bilo tako loše jer su Japanci, sudeći po izjavama nepristranih stručnjaka, svoje zarobljenike tretirali humano, o čemu svjedoče i snimke različitih aktivnosti, zabava i proslave koje je Rogulj sačuvao. Na dobar tretman zarobljenika upućuje i Tvrtko Jakovina u publikaciji o Prvom svjetskom ratu koja je objavljena uz Globus, a u kojoj se citira pismo Šibenčanina Vice Deškovića, još jednog člana posade broda Kaiserin Elisabeth, a koji se obitelji javio već u prosincu 1914., obavijestivši ih kako je “otkad je u Japanu i deblji i zdraviji”.
Ubrzo nakon povratka u zemlju koja je postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Rogulj je ponovno krenuo na put i sreću potražio u SAD-u. U New Yorku je ime promijenio u Pat Roguly i za život zarađivao radeći kao kuhar. Kad je stekao dovoljno novca, preselio se na Floridu i tamo otvorio restoran. Umro je 1973. godine u 82. godini. Njegovu priču od zaborava sačuvao je njegov zet Gerald H. Davis, koji je ustupio slike i dokumente iz obiteljske ostavštine.
Izvor :
Jutarnji List /
http://www.europeana1914-1918.eu/Foto/Dokumentacijski materijal ;
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]