Zanimljivosti

[micha]

   Što se tiče viceva najbolje ih je pričao drug Božur


 

[švercer011]

Neverovatno  Osim ako nije neka fora

[lovac]

Već viđeno, i nije nikakva fora.
Probaj sam - zamrzni živog šarana, zatim, izvadi ga iz zamrzivača i stavi u vodu; oživeće!

[lovac]

Ne znam gde ovo da postujem

[duje]

Prvi put u povijesti, skok na skijama, u tandemu izvali su Rok Urbanc i Jaka Rus iz Slovenije. Skok je izveden, naravno, na Planici!

[Rocker]

^Totalni ludaci! 

[Bozo13]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[wermez]

Zar u BiH nije piva?

[vathra]

Zar u BiH nije piva?

А у Мунзеу вопи?

[duje]

Napomena: veljača = februar

Vir: "Dnevnik hr" Zagreb
http://dnevnik.hr/
29.02.2016.

Znate li zašto postoji prijestupna godina?

Google Doodle danas na svojoj tražilici obilježava prijestupnu godinu, odnosno 29. veljače - datum koji se javlja svake četiri godine
 
Prijestupna godina je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

To se događa zbog usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, kako Nova godina nakon nekog vremena ne bi 'pala' u ljeto, a primjerice grožđe dozrijevalo u prosincu ili siječnju. Tako veljača, koja tri godine za redom ima 28 dana, u prijestupnoj godini kao što je ova, ima 29 dana.

U julijanskom kalendaru su prijestupne godine djeljive s četiri. Reformom kalendara 1582. godine novi gregorijanski kalendar dodaje uvjet da su godine djeljive sa 100 prijestupne samo ako su djeljive i s 400.

Od te reforme, prijestupne godine u gregorijanskom kalendaru su 1600., 2000. i 2400., a nisu godine 1700., 1800., 1900. i 2100. jer nisu djeljive s 400.

Zašto postoji prijestupna godina?

Tropska godina, odnosno vrijeme koje je potrebno Zemlji da u potpunosti obiđe Sunce, traje 365.25 dana. S obzirom na to da u kalendaru ne možemo imati samo četvrtinu dana već isključivo cijele dane, dogovoreno je da se svake četvrte godine doda po jedan dan nastao nakupljanjem četvrtina dana koje se ne mogu brojati, objašnjeno je na geografija.hr.

Dakle, ako svaka godina traje 365.25 dana, a kalendar može zabilježiti 365 dana, nakon četiri godine nakupit će se četiri četvrtine dana (0.25 + 0.25 + 0.25 + 0.25) koje se nisu brojale i dobit će se jedan cijeli dan kojeg možemo unijeti u kalendar.

Kad ne bismo unosili u kalendar taj jedan dan svake četiri godine, datumi bi se odmicali unatrag pa bi primjerice, Nova godina počinjala svake četiri godine dan ranije.

Kalendarski to ne bismo uočili, ali bismo uočili u odnosu na godišnje doba. Nakon 400 godina Nova godina bi počela na prvi dan jeseni na sjevernoj odnosno prvi dan proljeća na južnoj polutci.

U sljedećim godinama greška bi se udvostručila pa bi usred kalendarskog ljeta počeo padati snijeg.

Prijestupne godine stoga su potrebne da bi se kalendar prilagodio kretanju Zemlje oko Sunca.

Inače, 29. veljače najčešće pada u ponedjeljak ili u srijedu, po 15 puta tijekom 400 godina, zatim u petak ili subotu, po 14 puta i u nedelju, utorak ili četvrtak po 13 puta.

[Milan (longtrip)]

 

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[MOTORISTA]

ZMAJEVO STABLO: Usamljeno drvo krije legendu o poslednjoj srpskoj aždaji
01.03.2016.   Autor: ljk

Veliko Orašje, malo selo velikog imena u centralnoj Srbiji, u dubinama svoje šume krije jedno usamljeno stablo vrbe koje prolaznike uvek fascinira čudnim oblikom. O ovom drvetu, koje ima oblik nalik na ljudsko lice, decenijama meštani pričaju legendu koja sadrži sve komponente holivudskog blokbastera - mnogo vatre, tragičnu smrt i pravog pravcatog zmaja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Legenda o poslednjem srpskom zmaju poznata je na ovim prostorima, a sve je, prema priči meštana, počelo pred početak Drugog svetskog rata. Tridesetih godina prošlog veka je, prema predanju, u Velikom Orašju živela porodica doseljenika Markovića, sa nekoliko kćeri od kojih se najmlađa zvala Milica. Upravo Milica je postala glavni akter tragične priče koju je zabeležio Mladen Milosavljević, etnolog i antropolog koji se bavi izučavanjem folklorne fantastike. "Milica se, naime, iznenada razbolela i bivala je sve gore i gore. Tada su meštani primetili da iz dela kuće u kojem ona leži noću izleće plamena buktinja i odlazi ka šumi. Njena braća su krenula da motre na kuću svake noći ne bi li videli stvora. Nekoliko večeri se nije dešavalo ništa, a onda je, u zoru, jedan od braće primetio plameno-zlatnu buktinju sa ovnovskom glavom kako izleće iz kuće i nestaje u pravcu Jaseničkog vrbaka. Braća su odmah krenula putem kojim je prikaza nestala. Po priči meštana, stvorenje je za sobom ispuštalo nekakve zlataste ljuspe, nalik ribljoj krljušti, te ga je bilo lako pratiti. Nakon izvesnog vremena su se iznenadili, shvativši da se tragovi neobičnog stvora završavaju u velikoj staroj vrbi, nedaleko od njihove kuće." priča Milosavljević legendu koju je i sam mnogo puta čuo, budući da je odrastao u tom kraju. Kako bi se izborili, rešili su da zapale drvo. Dok je stablo gorelo, iz plamena se čulo užasno zavijanje, mešavina piske i vrištanja odraslog čoveka. Drvo je izgorelo, a iza njega je ostao samo panj čudnog oblika, nekad dom poslednjem srpskom zmaju. Milosavljević je priču prvi put čuo od Dragomira Lekića, penzionisanog železničara koji je imao šest ili sedam godina kada se ovo dešavalo. "Neki stariji ljudi u selu su govorili kako nije trebalo spaliti stablo jer je u njemu živeo zmaj, kako zmajevi štite selo od ala i gradonosnih oblaka i kako će porodicu sustići nekakva nesreća. I zaista, nedugo potom, nesrećna devojka je pala u postelju iz koje su je ubrzo ispratili na seosko groblje. Porodica je još neko vreme boravila u selu, a onda nestala u vihoru Drugog svetskog rata, odselivši se negde preko Drine." priča naš sagovornik. Spaljeno drvo je vremenom dobilo oblik ljudskog lica, koje i daje gleda ka selu, a legenda je s godinama počela da bledi. Ipak, stariji meštani i dalje na čudno stablo gledaju sa strahopoštovanjem, a naš sagovornik objašnjava da su zmajevi neizostavan deo naše mitologije. "Zmajevi su izuzetno prisutni u našim legendama i generalno su jako zastupljani, mada se ne vezuju toliko za naš folklor" objašnjava on. Inače, zanimljivo je da niko ne zna kako tačno izgleda sprski zmaj. Iako su vile i druga mitska stvorenja više puta crtana, za zmaja se samo zna da ne izgleda kao Šmaug - već ima ljudski oblik, zavodljive zmijske konture, obavezna, ali skrivena krila. Teško ga je prepoznati među ljudima, često je nevidljiv, a može i menjati oblike: imati telo ptice, glavu kao u ovna ili nalik šaranovoj.

Još jedna tragedija

Slučajnost ili ne, pre desetak godina tokom radova na košenju i raščišćavanju jaseničkog nasipa i okoline, jedan od radnika je, slučajno, delom traktorske kosilice zakačio i oštetio stablo. Ubrzo potom, iako odličan plivač, radnik se udavio u Velikoj Moravi.

Izvor: www.24sata.rs

[Karlo]

Pošto je "Paluba" kao i druga glasila pritisnuta i egzistencijalnim problemima evo što bih jutros izdvojio.

Znamo da su pčele izuizetno vrijedni insekti(nikako samo po radinosti) eto i oni se mogu podučavati.Sigurno da je i sami članak opterećen i neshvatanjem novinara(neznanjem) evo ipak:

Nećete verovati šta je ovaj muškarac naučio pčele
V. T. | 03. 03. 2016 - 23:23h
| Komentara: 2

Muškarac koji sebe naziva Nikolas Trener pčela uspeo je da nauči pečele da prave med od kanabisa. Ispostavilo se da med na taj način zadržava sva lekovita medicinska dejstva kanabisa.

"Kanamed", ima cvetnu aromu i olakšava lečenje onima koji ne žele da puše kanabis, jer se jede.

Nikolas je na ovaj način želeo da spoji lekovite strane meda i kanabisa.

- Sve što prođe kroz telo pčela poboljšava se - kaže on.

Pčele mogu da naprave med od bilo kog komada koji ima da, a kanabis nema nikakvog uticaja na njih, jer one nemaju endokanabinoidni sistem kao sisari.

Ovdje treba zapaziti nerazumijevanje u zadnjoj rječenici jer ona izgleda besmislena,no namjera novinara je ipak pozitivna.

Nećete verovati šta je ovaj muškarac naučio pčele
V. T. | 03. 03. 2016 - 23:23h

Muškarac koji sebe naziva Nikolas Trener pčela uspeo je da nauči pečele da prave med od kanabisa. Ispostavilo se da med na taj način zadržava sva lekovita medicinska dejstva kanabisa.


"Kanamed", ima cvetnu aromu i olakšava lečenje onima koji ne žele da puše kanabis, jer se jede.

Nikolas je na ovaj način želeo da spoji lekovite strane meda i kanabisa.

- Sve što prođe kroz telo pčela poboljšava se - kaže on.

Pčele mogu da naprave med od bilo kog komada koji ima da, a kanabis nema nikakvog uticaja na njih, jer one nemaju endokanabinoidni sistem kao sisari.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Kuzma®]

On je naucio pcele? Pcela same znaju sta treba da rade i lete tamo gde imaju sta da pokupe, da li polen, da li nektar svejedno. Ovo je isto kao kada bih odneo svoje pcele na suncokret i pricaokako sam ih naucio da iz te biljke uzimaju med. Pa naravno da ce odatle kupiti nektar kada samo to i ima. Mislim da je isto tako i ovde. Ako na raspolaganju imaju samo kanabis koji medi one ce odatle uzimati nektar.

[Boris P]

Kako god 

Počinjem da se zanimam sa pčelarstvom, imam hektar dobre zemlje, ima li nekog zainteresovanog za kooperaciju i razvijanje ovog projekta.