Od elitnog komandosa do religioznog tehno milionera: Ko je novi čovek na čelu Izraela i šta od njega mogu da očekuju njegovi najveći neprijateljiMilijana Milikšić 18.06.2021.
Nakon 12 godina Benjamina Netanijahua, izraelski parlament dobio je novu vladu na čelu sa Naftalijem Benetom, koji je položio zakletvu u nedelju kao novi premijer.Ovim je okončana duga politička paraliza u zemlji, a prema koalicionom dogovoru Benet je postao novi premijer Izraela na dve godine. Lider partije Jamina držaće kancelariju do septembra 2023, kad će predati vlast Jairu Lapidu, lideru centrističke Ješ Atid na sledeće dve godine.
- Na početku smo novih dana – poručio je predsedavajući Benet nazivajući novi sastav vlade
“čudom”.
"Nacionalna nesreća"On je obećao da će vlada smanjiti jaz među narodom u zemlji, apelujući na ministre da pokažu uzdržanost oko brojnih ideoloških razlika između članica vladajuće koalicije, kako bi se obezbedila stabilnost vlade. Ali koliko će se stvari zaista promeniti u zemlji i regionu Bliskog istoka dolaskom Beneta na čelo Izraela?
Benet je religiozni Jevrejin, ultra-nacionalista koji je zaradio milione u primarno sekularnom sektoru visoke tehnologije, zalaže se za naseljavanje Jevreja na okupiranim teritorijama, a živi u Tel Avivu i nekada je bio saveznik svoga prethodnika Netanijahua, koga je nakon 12-godišnje vladavine smenio uz pomoć centrista i levičara. Njegova ultra-nacionalistička stranka Jamina osvojila je na martovskim izborima samo sedam mesta od 120 mesta u Knesetu - četvrto takvo glasanje za dve godine - ali je Benet uspeo da se nametne za predvodnika nove političke koalicije. Nakon tih četvrtih izbora on je ocenio da će peto glasanje biti “nacionalna nesreća” i ušao u razgovore sa blokom levog centra koji čini glavnu opoziciju Netanijahuu.
Ultranacionalista sa umerenom koalicijomBenet se dugo pozicionirao desno od Netanijahu. Ali, biće veoma ograničen svojom glomaznom koalicijom, koja je osvojila usku većinu u parlamentu i broji partije i iz desnog i levog krila i iz centra. Benet se protivi nezavisnoj državi Palestinaca, a snažno se zalaže za izgradnju jevrejskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu, što većina Palestinaca i značajan deo međunarodne zajednice vide kao glavnu prepreku za postizanje mira. Oštro je kritikovao Netanijahua kad je ovaj pristao da uspori izgradnju naselja na Zapadnoj obali za vreme administracije američkog predsednika Baraka Obame, koji je bezuspešno pokušao da oživi mirovni proces u svom prvom mandatu. Nakratko je bio šef Ješe, veća za naseobine na Zapadnoj obali, pre nego što je ušao u Kneset 2013, a Benet je kasnije služio kao ministar dijaspore, obrazovanja i odbrane u različitim Netanijahuovim vladama.
- On je lider desnice, zastupa ekstremne stavove u pogledu bezbednosne politike, ali je istovremeno i veoma pragmatičan - ukazao je Johanan Plesner, načelnik izraelskog Instituta za demokratiju i dugogodišnji Benetov poznanik, koji je s njim služio vojni rok. Što se tiče Irana, najvećeg neprijatelja Izraela, čini se da on ne može očekivati bitniji zaokret u spoljnoj politici. Pre nego što je izglasan za premijera, Naftali Benet je ponovio slične stavove kao Netanijahu obećavajući da će sprečiti Iran da nabavi nuklearno oružje.
- Obnova nuklearnog sporazuma je greška - rekao je Benet.
Rivalstvo s NetanijahuomBenet (49) deli s Netanijahuom isti oštar pristup bliskoistočnom konfliktu. Ali, njih dvojica su imala zategnute odnose tokom proteklih godina. Benet je bio Netanijahuov šef osoblja dve godine, od 2006-2008, ali su se razišli nakon misterioznim istupanja koje su izraelski mediji povezali sa Netanijahuovom ženom Sarom koja ima veliki uticaj na unutrašnji krug svog supruga. “Dejli mejl” piše da je Benet vodio kampanju uoči martovskih izbora kao odlučni desničar i da je čak potpisao zavet na nacionalnoj televiziji da nikad neće dozvoliti Jairu Lapidu, centristi i glavnom rivalu Netanijahua, da postane premijer.
Međutim, to je upravo ono što je sledeće uradio, kad je postalo jasno da Netanijahu ne može da oformi vladajuću koaliciju. Benet je pristao da bude premijer na dve godine, nakon čega će fotelju predati Lapidu. Netanijahuove pristalice su ga odmah obeležile kao
“izdajicu”, navodeći da je prevario glasače, dok je Benet branio svoju odluku kao pragmatičan korak uperen ka ujedinjenju zemlje i izbegavanju pete runde izbora. Benet, moderni ortodoksni Jevrejin i otac četvoro dece, biće takođe prvi premijer Izraela koji redovno nosi kipu, kapicu koju Jevreji nose za vreme molitve i generalno unutar sinagoge.
Pomak generacijaNovi izraelski premijer rođen je 1972. u Haifi, kao najmlađi od trojice sinova Džima i Mirne Benet, američko-jevrejskim migranata koji su došli u Izrael iz San Franciska 1967. Preko očeve strane potomak je rabinske porodice Rapaport, a neki članovi majčine porodice ubijeni su u Holokaustu. Brat Ašer je biznismen u Velikoj Britaniji, dok je Danijel računovođa. Benet je srednju školu pohađao u Haifi, gde je postao lider omladine religiozne organizacije Bnei Akiva. Tokom devedesetih šest godina je služio u vojsci, u elitnoj jedinici komandosa Sajeret Matkal, nakon čega je diplomirao pravo na Hebrejskom Univerzitetu u Jerusalimu a potom otišao u Njujork da izgradi preduzetničku karijeru. Krajem devedesetih osnovao je softversku kompaniju “Kjota”, koju je prodao 2005. za 145 miliona dolara i tako postao multimilioner. Danas živi u bogatom predgrađu Tel Aviva Ranani, a ne u naseobinama koje zagovara.
Tokom karijere negovao je imidž moderne, religiozne i nacionalističke figure - istovremeno. Benet je rekao da ga je gorko iskustvo iz izraelskog rata protiv libanske militantne grupe Hezbolah 2006. uvuklo u politiku. Jednomesečni rat okončao se bez finalnog rešenja a izraelsko rukovodstvo je tada naširoko kritikovano zbog toga. Benet je predstavnik treće generacije izraelskih lidera koji je sazreo tokom ranih, zategnutih godina izraelske države obeleženih stalnim ratovima sa arapskim zemljama.
-On je izraelski 3.0 – rekao je kolumnista Anšel Fefer o Benetu.
– Jevrejski nacionalista ali ne stvarno dogmatičan. Pomalo religiozan ali sigurno ne posvećenik. Vojnik koji preferira komfort civilnog, urbanog života i tehnološki preduzetnik koji ne gleda da zaradi još koji milion. Pristalica Velikog Izraela, ali ne naseljenik. A možda neće biti ni doživotni političar. –Prve čestitkeAmerički predsednik Džo Bajden bio je prvi svetski lider koji je čestitao Benetu na izboru za premijera i rekao da Sjedinjene Države ostaju posvećene izraelskoj bezbednosti.
- Radujem se radu sa premijerom Benetom da ojačamo sve aspekte bliskog i istrajnog odnosa između dve nacije. Izrael nema boljeg prijatelja od SAD – poručio je Bajden.
- SAD ostaju neuzdrmane u svojoj podršci izraelskoj bezbednosti. Moja administracija je potpuno posvećena radu sa novom izraelskom vladom da unapredimo bezbednost, stabilnost i mir za Izraelce, Palestince i ljude u širom regionu – dodao je.
“Hvala vam gospodine predsedniče!”, “tvitovao” je Benet.
“Radujem se radu sa vama da ojačamo veze između naše dve nacije”.Iz njegove kancelarije su rekli da je on kasnije razgovarao s Bajdenom telefonom i da mu se zahvalio na toplim željama i dugotrajnoj posvećenosti izraelskoj bezbednosti. Kako je saopštila Bela kuća, dva lidera su se složila da se blisko konsultuju o svim pitanjima povezanim sa regionalnom bezbednošću, uključujući Iran.
Izvor.
www.blic.rs